Tolerancija i uzajamno poštovanje uz ENABLE

gordanaL_darkoR

Gordana Lohajner i Darko Rakić

IMG_9128U Zagrebu, 21. i 22. rujna 2016. godine u  hotelu Westinu održala se međunarodna konferencija koja je okupila svjetske stručnjake, roditelje i mlade iz desetak zemalja, uz podršku Europske komisije, kao i institucija poput Vijeća Europe, ministarstava obrazovanja, pučkih pravobranitelja te vodećih tvrtki iz industrije.

Učenici koji su sudjelovali u ENABLE programu i učili o društvenim i emocionalnim vještinama (SEL) skloniji su prijaviti agresivno ponašanje svojih vršnjaka, a i učitelji su svjesniji o problemima takvog nasilja i bolje ga rješavaju, kada se dogodi u razredima. Pokazuju to rezultati dvogodišnjeg projekta kojeg financira Europska Unija i potvrđuju da razvoj društvenih i emocionalnih vještina ima dalekosežne pEnable_konferencija_Zagrebosljedice u borbi protiv vršnjačkog nasilja. Procjene pokazuju i da učenici koji su sudjelovali u programu imaju puno bolju samokontrolu i empatiju, odnosno razumiju i razlikuju vlastite i tuđe osjećaje te kvalitetnije rješavaju nastale probleme. Vodeći svjetski stručnjaci raspravljat će o Enable_Lidija_Kraljtim rezultatima danas i sutra na završnoj konferenciji u Zagrebu, a osim već ostvarenih uspjeha s mladima, konferencija je prilika i za planiranje novih, pa će im se pridružiti i predstavnici Mađarske, Portugala, Italije i Cipra, zemalja koje su također odlučile provoditi taj program u svojim školama. Konferencija se održava pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske, Kolinde Grabar-Kitarović.

IMG_8672Konferencija je započela zajedničkim predavanjem (predavačko-plenarni) gdje su predavači iznijeli s kojim su se izazovima susreli u svojim nastojanjima u prevenciji nasilničkog ponašanja te nas upoznali s najuspješnijim trendovima i strategijama u svijetu. Glavni govornici su bili: Donna Cross , Eleni Tzavela, Chistopher Reynolds (Vijeće Europe), Andrea Parola, Thomas Grond i voditeljica projekta ENABLE Janice Richardson.

Poslije je slijedila radionica s devet timova:

  1. Ellen Stassart & Bart Verswijvel – E-prisutnost i komunikacija
  2. ArteIMG_0988mis Tsitsika & Eleni Tzavela – Socijalno i emocijalno učenje
  3. Jonas Ravn & Nielas-Christian Bilenberg – Empatija i etika
  4. Donna Cross & Sonia Seixas – Uloga promatrača
  5. Mustafa Saidalavi & Anne Collier – Govor mržnje i ekstremizam
  6. Daniel Forjan & Učenici iz Hrvatske – Privatnost i sigurnost
  7. Eleni Papamichalaki & Učenici iz Grčke – Uloga vršnjačke podrške
  8. Parry Aftab & Alessandro Soriani – Uloga vršnjačke podrške
  9. Urko Fernandez & Vitor Tomẻ – Empatija i etikaIMG_9144

Voditelji timova su predstavili svoju temu kako bi privukli publiku da im se pridruže njihovoj grupi. Cilj grupe je bio osmisliti zanimljiv plakat na zadanu temu, a najbolji plakat je bio nagrađe

Neki od predavača na konferenciji

IMG_8935Ann Foxley-Johnson (UK Anti-bullying consultant), Konstantina Kotsi (ENABLE Ambassador, Grčka), Liz Copeland i ENABLE ambasadori iz Wellingtona govorili su o provođenju ENABLE projekta u Grčkoj, Ujedinjenim Kraljevstvu i Novom Zelandu .

IMG_1450Učitelj i ENABLE ambasador, Danijel Forjan govorio je o ENABLE iskustvu u hrvatskim školama. Istražili su u kojoj je mjeri i obliku prisutno nasilje. Učenici su kroz projekt naučiti što je to nasilje, kako ga prepoznati i spriječiti, te kako pokazati empatiju i na taj način osnažiti zajedništvo među svojim vršnjacima. Učitelji su koristili sve dostupne materijale koje su prilagođene uzrastu djece s kojima se provodilo.

„Za nas je važno da se djeca u svojoj radnoj okolini osjećaju sigurnima, a projekt ENABLE osmišljen je upravo s tim ciljem.“

Konstantin Ignatev (Kaspersky Lab) predstavio je program za roditelje koji može predvidjeti opasnosti i zaštititi njihovu djecu bez utjecaja na njihovu privatnost.

Tito de Morais (MiudosSegurosNa.Net) i Sonia Seixas (ENABLE Think Tank member, Portugal) pokazali kako voditi mlade ljude i pokušati smanjiti vršnjačko nasilje.

IMG_8956Eleni Papamichalaki (ENABLE ambasador) pokazala uradak učenika Gimnazije Petroupolius (Atena-Grčka) „Difference“ te u drugom dijelu učenici opisali njihova iskustva, utiske i emocije kao članovi ENABLE vršnjačke podrške.

Alessandro Soriani (Italija) predstavio Ferfilo, ne-profitibilnu organizaciju koja djeluje više od 30.000 talijanskih gradova.

IMG_1507Ken Corish, Ellen Stassart i Andrew Williams u osvještavanju i rješavanju vršnjačkog nasilja trebamo iskoristiti sva moguća sredstva osim glasa, pa tako pjesmom, slikom, videom, glazbom … predstavili Exploratorium platformu kao moguće rješenje.IMG_9167

Niels-Christian Bilenberg (Cyberhus, Danska) predstavio platformu gdje su primjenili ENABLE pristup za tinejdžere.IMG_8943

Urko Fernandez (Španjolska) koristi videoigre kako bi prikazao različite aspekte na pojedine situaciIMG_1638je. Videoigra predstavlja temelj za diskusiju o problemima.

Deepak Tewari (Švicarska) predstavio OYOTY servis – mrežni osobni asistent zasnovan na umjetnoj inteligenciji koji pomaže, uči i vodi dijete u online okruženju.

 

Enable_Janice_RichardsonKonferencija je završila kako je i počela, u planernom-predavačkom stilu. Janice Richardson, voditeljica projekta ENABLE i viša savjetnica u European Schoolnet ističe:

„Samo u okruženju gdje se osjećaju fizički i emocionalno sigurnima, djeca mogu razviti svoje znanje i vještine te ostvariti puni potencijal kao aktivni građani. Jedan od glavnih ciljeva projekta ENABLE je poticanje tolerancije i uzajamnog poštovanja među učenicima, smanjivanjem govora mržnje i nasilja kroz holistički pristup koji uključuje i školu i obitelj, kao i društvene mreže i medije koji imaju veliku ulogu u životima djece.“

Posebnost projekta je suradnja s pridruženim partnerima, odnosno vodećim tvrtkama iz industrije, i to zajedničkim ili povezanim aktivnostima poput, primjerice, Vodafonove kampanje „Budi jak“, kontinuirane podrške Facebooka i Ask.fma protiv vršnjačkog nasilja, istraživanja Kaspersky Laba „Odrastanje online“, kao i najnovije funkcionalnosti Instagrama koja mladim korisnicima omogućava filtriranje komentara koje dobiju na svom profilu.

Projekt Pet za net

manuelaK_jasminkaG_vesnaM_ivanaH_darkoR

Manuela Kujundžić, Jasminka Gerin, Vesna Majdandžić, Ivana Herceg i Darko Rakić

Slika 1

Udruga „Suradnici u učenju“, koja promiče primjereno i svrhovito korištenje obrazovnih tehnologija u svim područjima obrazovanja te cjeloživotno učenje učitelja i nastavnika, predstavila je svoj projekt „Pet za net“ na konferenciji za medije 17. studenog 2015. godine u Dvoru.

Slika 2Slika 3Slika 4

Video 1 – Video s prve konferencije za medije u Dvoru

Projekt je proveden kroz partnerstvo udruge i tri osnovne škole u Sisačko-moslavačkoj županiji: Osnovna škola Dvor iz Dvora, Osnovna škola Davorina Trstenjaka iz Hrvatske Kostajnice te Osnovna škola “Braća Bobetko” iz Siska. U tim školama se pojavila potreba za edukacijom učenika, učitelja i roditelja, ali i za podizanjem svijesti lokalne zajednice o problemima sigurnosti na internetu. Naime, Osnovna škola Davorina Trstenjaka iz Hrvatske Kostajnice i Osnovna škola Dvor nalaze se u području od posebne državne skrbi i vrlo su niskog indeksa razvijenosti.

Projekt je dobiven na natječaju MZOS-a (Natječaj za dodjelu bespovratnih sredstava projektima udruga u području izvaninstitucionalnog odgoja i obrazovanja djece i mladih u školskoj godini 2015./2016.), a Sisačko- moslavačka županija je bila partner i sufinancirala je projekt.

Slika 5

Projektom Pet za net željeli smo što bolje upoznati učenike, učitelje i roditelje o problemima vezanim za sigurnost na internetu. Učenici, učitelji i roditelji su kroz radionice i predavanje stekli znanja o odgovornom i sigurnom korištenju interneta, računala i mobilnih tehnologija. Predstavili smo udžbenike i e-udžbenike u virtualnoj učionici, priručnike za učitelje i roditelje te raznovrsnu multimediju (kvizovi, animirane priče, računalne igre, videozapise …) koja je besplatno dostupna na mrežnoj stranici projekta petzanet.HR i YouTube kanalu.

Cilj je bio i unaprijediti sposobnosti i vještine učitelja kako bi nastavni proces što više usmjerili na učenika pa smo učiteljima prezentirali Školski kurikulum – Sigurnost djece na internetu kojeg čini 80 nastavnih jednica od prvog do osmog razreda o sigurnosti na internetu. Kurikulum je podijeljen u četiri modula prema uzrastu učenika, te u pet cjelina: informacije, komunikacija, stvaranje sadržaja, sigurnost i rješavanje problema.

Osim povećanja razine znanja kroz radionice „Sigurno odrastanje u stvarnome i virtualnom svijetu​“ i „Kako se snalaziti u svijetu interneta i novih tehnologija“ , poboljšanja digitalnih kompetencija i kritičkog mišljenja o odgovornoj uporabi IKT-a kod učenika smo potaknuli kreativnost i stvaralaštvo kroz snimanje kratkih videozapisa u kojima smo se dotaknuli problema koji ih muče o sigurnosti na internetu te načina rješavanja istih.

Slika 6 Još jedan bitan cilj ovog projekta bio je i opremanje partnerskih škola kompletima udžbenika od 1. do 8. razreda o sigurnosti na internetu​ te opremanje škola opremom za snimanje​ kojom su učenici stvorili video uratke o sigurnosti na internetu​ kojima se i završio ovaj projekt.

 

Osnovna škola Dvor

Na radionicama za su sudjelovali učenici 4. razreda Osnovne škole Dvor i Područne škole Rujevac i učenici 5. razreda OŠ Dvor. Upoznali su se s opasnostima interneta, kako ih prepoznati i izbjeći, osvijestili su koliko vremena provode na internetu, koji sadržaji su za njih prihvatljivi, te na koji način komunicirati u online svijetu.

Slika 7Slika 8 Slika 9

Održane su i radionice za roditelje učenika 4. razreda Osnovne škole Dvor i Područne škole Rujevac, te roditelje učenika 5. razreda. Roditelji su upoznati sa sadržajima koji su za njih pripremljeni u projektu Pet za net, upućeni su na internetske izvore na kojima mogu Slika 10pronaći dodatne sadržaje za edukaciju i savjetovani su kako se nositi sa problemima koji se mogu pojaviti korištenjem novih tehnologija.

U radionici za učitelje uspješno i na vrlo zanimljiv način potaknuti su učitelji na promišljanje osobne odgovornosti za sigurno korištenje interneta. 

Slika 11

Održana je i video radionica u kojoj su učenici upoznati s filmskim izražajnim sredstvima, pravilima snimanja i fotografiranja, vrstama kamera, kompozicijom kadra, stvaranjem sinopsisa i knjige snimanja. Nakon uvodnog dijela učenici su se upoznali i s opremom za snimanje, te su u timovima osmislili scenarije za svoje video uratke na temu sigurnosti na internetu. Učenici koji su sudjelovali na radionici izSlika 12razili su veliko zadovoljstvo načinom na koji su radionice osmišljene i svojim postignućima. Učenici su snimili tri filma: Otmičar na mreži, Prijateljstvo i Mačak u vreći.  

 

Učenički filmovi nastali u ovom projektu mogu se koristiti u realizaciji nastavnih sati s temama sigurnosti na internetu. Ovakav način rada poticajan je iz više aspekata: na Slika 13nastavi koristimo materijale koje su napravili sami učenici što kod njih stvara osjećaj zadovoljstva postignućima, a druge dodatno motivira; potičemo aktivno sudjelovanje učenika u školskim aktivnostima kao pozitivnu vrijednost; uključujemo roditelje u zajedničke aktivnosti sa svojom djecom; učiteljima dajemo prijedloge i materijale za izvođenje radionica.

Osnovna škola Davorina Trstenjaka

Radionicama, predavanjima, poučnim videima educirali smo učenike o važnosti interneta, kako se trebaju ponašati na internetu i koje im opasnosti prijete ukoliko ne bi poštovali pravila o korištenju interneta. Učenici su poticani na vlastitu prosudbu o tome kako se ponašaju na internetu, koliko vremena provode na internetu i u koju svrhu te ponašaju li se jednako i u stvarnom i u virtualnom svijetu.

Slika 14

Kako učenici najbolje uče na primjeru, projektom im je omogućeno snimanje filmova na temu opasnosti na internetu. Za potrebe snimanja filmova morali su naučiti osnovne pojmove u procesu snimanja filma, o filmskim rodovima i vrstama, planovima snimanja, knjizi snimanja, filmskim izražajnim sredstvima, režiranju, scenariju, kako dobiti ideju za film te kako ga snimiti i montirati. Istražujući, smišljajući scenarije, glumeći zSlika 15adane scene, stavljajući se u „tuđe cipele“ učenici su stjecali vrijednosti za cijeli život. Shvatili su koje posljedice mogu izazvati jedna kriva riječ, slika ili video objavljen na internetu, koje se sve opasnosti kriju iza komunikacije s nepoznatim ljudima, što učiniti i kome se obratiti ukoliko se nađu u bilo kakvoj opasnoj situaciji i ono što je najvažnije, kako koristiti internet na siguran i odgovoran način.

Slika 16

Roditelji su upoznati s kojim se opasnostima njihova djeca mogu susresti na internetu, gdje mogu potražiti pomoć u slučaju da je njihovo dijete žrtva elektronskog nasilja te gdje mogu potražiti dodatne informacije o tome kako usmjeriti dijete na sigurno korištenje interneta kako bi na vrijeme spriječili probleme koji se mogu pojaviti prilikom uporabe IKT-a.

Učitelji su dobili savjete kako pomoći učenicima da na siguran način koriste Slika 17 internet. S oduševljenjem su podržali projekt svjesni kako su oni ti koji moraju poticati učenike na kritičko promišljanje o informacijama i svojim primjerom im pokazati kako odgovorno koristiti internet. Znajući kakve opasnosti prijete učenicima s interneta, ukoliko ga ne koriste savjesno i odgovorno, učitelji su zahvalni na svakom savjetu i podršci u njihovoj zaštiti i obrazovanju.

Slika 18Slika 19 Slika 20  

OŠ “Braća Bobetko”

U OŠ „Braća Bobetko“ u projektu su sudjelovali učenici 1., 3., 4., 5. razreda. U radionici filma su sudjelovali učenici 7. i 8. razreda, i snimili tri filma s naslovima Otmica, Maltretiranje vršnjaka i Prednosti društvenih mreža. Kroz radionice su prošli i aktivno sudjelovali učitelji i roditelji učenika.

Dakle, tijekom projekta ukupno je održano 12 radionica o sigurnosti na internetu za učenike, učitelje i roditelje te 3 videoradionice. Na radionicama smo educirali više od 70 učitelja, 200 učenika te 150 roditelja. Polaznici videoradionici snimili su ukupno 9 filmova o sigurnosti na internetu. Na završnoj konferenciji koja je održana 7. lipnja 2016. godine u OŠ “Braća Bobetko” u Sisku kao najbolji film proglašen je film Nestali, a možete ga pogledati na ovdje. Sve ostale filmove možete pogledati na ovoj poveznici.

Slika 26Slika 27

Video 2 – Film Nestali

Projekt Pet za net pružio je jednake mogućnosti svim učenicima kako bi svladali zadane ishode učenja iz područja sigurnog, zakonitog i etičkog ponašanja na internetu. Ova suradnja zbližila je učenike, učitelje i roditelje kroz isti cilj i dala je projektu odličan temelj za održivost i diseminaciju.

Video 3 – Video o projektu Pet za net – NEMA GA JOŠ ALI BUDE

Osvrti učenika na projekt Pet za net:

Na današnjoj radionici pričali smo o tome kako biti siguran na internetu. Kada želim koristiti internet moram pitati roditelje jer moraju biti upoznati na koje stranice idem i s kim se dopisujem. Naučila sam da se ne smijem dopisivati s nepoznatim ljudima i stavljati osobne podatke svojih roditelja i prijatelja.

Dora, 4. razred

Naučila sam da ne smijemo dugo biti na internetu i ne smijemo svakome slati poruke. Radionica je bila jako zanimljiva i poučna.

Lana, 4. razred

Na radionici smo puno toga naučili, pa čak i to da ne smijemo brisati poruke koje  su uvredljive, te da se svako nasilje može prijaviti na Red Button. Meni je bilo jako zanimljivo i poučno.

Edo, 5. razred

Naučili smo da se moramo jako paziti na internetu, da na njemu moramo biti pristojni i mudri jer može doći i do nasilja i zlostavljanja. Moramo imati dobre lozinke, tako da kombiniramo brojeve, velika i mala slova. Roditelji nam  moraju znati lozinke i s kim se družimo jer su oni odgovorni za nas.

Roditelji su o projektu Pet za net izjavili sljedeće:

Vrlo poučno i interesantno. Potaknuli ste nas na razmišljanje, kako bismo i sami vidjeli gdje griješimo.

Moramo paziti na vrijeme provedeno na internetu.

Moramo paziti koje stranice nam dijete posjećuje i koliko vremena provodi na internetu.

Treba razmisliti o dobrim i lošim stranama interneta. Koristiti ga treba odgovorno i unaprijed razmišljati o svemu.

Sigurnost djece na internetu – razvoj školskog kurikuluma

lidijaK_darkoR_ZehraD_VesnaLC, davorS

Lidija Kralj, Zehra Delić, Vesna Lončar-Cindrić, Darko Rakić i Davor Šimić

Sažetak

Generacije koje se trenutno školuju, kao i one koje tek dolaze, trebale bi se pripremiti za svakodnevno korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Europski Parlament i Vijeće Europe uvrstili su digitalne kompetencije u ključne kompetencije koje svaki čovjek mora posjedovati kako bi se prilagodio okolini koja se brzo mijenja. Njihova definicija digitalne kompetencije, kao i znanje i vještine, uključuje kritički odnos prema odgovornom korištenju IK tehnologija. Hrvatska trenutno nema nacionalnu strategiju za sigurnost na internetu, a kurikulum ne propisuje čak niti minimum znanja o odgovornom i sigurnom korištenju interneta koje bi djeca trebala imati.

OŠ Veliki Bukovec, zajedno s partnerskim školama OŠ Popovača, OŠ “Mladost”, OŠ Gripe i OŠ “Mato Lovrak”, provodi projekt “Sigurnost djece na internetu” kojega financira Europska unija. Svrha projekta je razvoj novog školskog kurikuluma za sigurnost djece na internetu za učenike od 7 do 14 godina, njihove roditelje, učitelje i lokalnu zajednicu. Kurikulum će se sastojati od pedagoško-didaktičkog modela, politika prihvatljivog korištenja, multimedijskih obrazovnih sadržaja, udžbenika i priručnika a njegov cilj je unaprijediti digitalne kompetencije djece, poticati djecu da preuzmu odgovornost za vlastitu sigurnost s naglaskom na osnaživanju i isticanju odgovornog ponašanja i digitalnog građanstva te općenito povećati znanje i razumijevanje problema koji se pojavljuju u području sigurnosti djece na internetu kod učenika, učitelja, roditelja i šire javnosti skladu s Europskim politikama.

Uvod

Generacije koje se trenutno školuju, kao i one koje tek dolaze trebale bi se pripremiti za svakodnevno korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT). Prepoznali su to Europski parlament i Vijeće Europe koji su digitalne kompetencije uvrstili u ključne kompetencije koje svaki pojedinac treba posjedovati kako bi se prilagodio svijetu koji se brzo mijenja. Njihova definicija, zajedno sa znanjem i vještinama uključuje kritički odnos prema odgovornom korištenju informacijske i komunikacijske tehnologije.

Djeca u hrvatskim osnovnim školama trenutno imaju priliku steći osnovne informatičke vještine ako odaberu izborni predmet informatike od 5. do 8. razreda ili od 1. do 4. razreda, ako im je takva izvannastavna aktivnost ponuđena. Dakle, nije obavezno čak niti minimalno znanje o odgovornom i sigurnom korištenju interneta, niti su hrvatske škole razvile politiku prihvatljivog korištenja informacijske i komunikacijske tehnologije i mobilnih uređaja u školi.

Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005-2010 [3] smatra razvoj vještina vezanih uz korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije u svakodnevnom životu jednim od ključnih preduvjeta za aktivno sudjelovanje u informacijskom društvu. U nacionalnom okvirnom kurikulumu [4], korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija je vrlo široka tema čiji je cilj razvoj vještina informatičke pismenosti kao dio kompetencija za cjeloživotno učenje.

Sva djeca bi trebala dosegnuti minimalni standard i steći iskustvo i znanje u području rizičnog i sigurnog korištenja interneta te novih internetskih tehnologija. Djeca bi trebala biti pripremljena za korištenje računala i interneta, dobiti savjete primjerene njihovoj dobi s naglaskom na vidljivosti i dostupnosti njihovih osobnih podataka na internetu, raznim lošim i štetnim posljedicama online komunikacije, uz poticanje kreativnosti i cjeloživotnog učenja uz pomoć istraživanja i učenja putem interneta.

Prema zadnjoj anketi koju je UNICEF proveo u Hrvatskoj [5], 85% djece ima pristup internetu kod kuće, njihove omiljene aktivnosti na internetu su traženje zabave, komunikacija s prijateljima i korištenje društvenih mreža, dok rjeđe koriste internet za istraživanje i učenje. Ista anketa pokazala je da je 34% djece imalo iskustva s nekom oblikom elektroničkog nasilja te da je uobičajena reakcija učitelja u takvim situacijama, traženje savjeta stručnjaka. Dakle, učitelji trebaju daljnje profesionalno usavršavanje u tom području kako bi mogli spriječiti elektroničko nasilje i uspješno se baviti sigurnošću djece na internetu.

Istraživanje EU Kids Online “Opasnosti i sigurnost na internetu” koje je 2011. godine obuhvatilo 25 država pokazalo je da u prosjeku djeca prvi puta koriste internet sa 7 godina, 93% djece od 9 do 16 godina starosti koristi internet svakodnevno ili nekoliko puta tjedno te da 55% njih ima javne profile s osobnim podacima objavljene na društvenim mrežama. 12% europske djece kaže da ih je nešto na internetu uzrujalo ili uznemirilo. Rezultati istraživanja pokazuju da sustav poučavanja digitalnih vještina treba konstantno osvježavati u pogledu načina poučavanja, sigurnosnih mogućnosti i upravljanja aplikacijama kako bi se postiglo da sva djeca dosegnu minimalni standard te spriječila digitalna izoliranost i nepismenost djece. Svi sudionici odgovorni su za širu pristupačnost dobno prihvatljivog, pozitivnog sadržaja za djecu, posebno u malim jezičnim zajednicama poput Hrvatske.

EU program “Sigurniji internet” preporuča upotrebu programa koji uključuju djecu, roditelje i učitelje u razvijanju učinkovitog modela potpore za djecu koja koriste internet za učenje i istraživanje. Takav model ciljanog poticaja posebno je važan u zemljama gdje postoji velika razlika između znanja djece i roditelja u pogledu mogućnosti interneta. To pokazuje važnosti uključivanja aktivnosti i obrazovnih sadržaja o sigurnosti djece na internetu u školski kurikulum obaveznog obrazovanja u Hrvatskoj.

Ciljevi projekta

Projekt Sigurnost djece na internetu je projekt u trajanju od 16 mjeseci kojega financira Europska unija, a vodi ga OŠ Veliki Bukovec zajedno s partnerima OŠ Popovača, OŠ “Mladost”, Osijek, OŠ Gripe, Split i OŠ “Mato Lovrak”, Nova Gradiška. Financira se iz programa potpore za Daljnji razvoj i provedbu hrvatskog kvalifikacijskog okvira (Europeaid/131254/ M/ACT/HR). Projekt se provodi u Hrvatskoj od 19. kolovoza 2013. do 19. prosinca 2014. Suradnici na projektu su Agencija za odgoj i obrazovanje, Hrvatska akademska i istraživačka mreža, CARNet, Agencija za zaštitu osobnih podataka, udruga “Suradnici u učenju”, Općina Veliki Bukovec, Općina Mali Bukovec, Brodsko-posavska županija, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek, Grad Nova Gradiška i Turistička zajednica Nove Gradiške.

Projekt je osmišljen nakon razgovora s Agencijom za odgoj i obrazovanje, Hrvatskom akademskom i istraživačkom mrežom CARNet i nevladinom udrugom Suradnici u učenju. Škole partneri dobivaju potporu od svojih županija koji smatraju ovaj projekt odličnim potencijalom za razvoj županije. Sve organizacije s kojima se razgovaralo preporučuju ovaj projekt te sudjeluju u njegovoj realizaciji i diseminaciji.

Ciljevi projekta su:

  • Razviti područje školski kurikulum za sigurnost djece na internetu, prema principima Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, koji će biti temeljen na ishodima učenja, a koji će omogućiti cjeloviti pristup uključujući učenike, roditelje i učitelje;
  • Razviti i primijeniti odgovarajući pedagoški i didaktički model za poučavanje usmjereno na učenika koji će u potpunosti iskoristiti potencijal učitelja i moć nove tehnologije;
  • Unaprijediti obrazovne vještine i stručnost učitelja osnovne škole kako bi mogli upotrijebiti nove metodologije za poučavanje usmjereno na učenika i principe Hrvatskog kvalifikacijskog okvira u svome radu;
  • Unaprijediti digitalne kompetencije učenika i potaknuti djecu da preuzmu odgovornost za vlastitu sigurnost koliko je god to moguće, s naglaskom na osnaživanju i naglašavanju odgovornog ponašanja i digitalnog građanstva;
  • Podići razinu svijesti i znanje učenika, učitelja, roditelja i šire javnosti, kao i razumijevanje problema koji se odnose na sigurnost djece na internetu u skladu s politikama Europske unije.

Projekt omogućava suradnju i razmjenu iskustava kao i dijeljenje primjera dobre prakse između hrvatskih i europskih škola na području sigurnosti djece na internetu i tako osigurava europsku dodanu vrijednost. Također, promiče ravnopravnost spolova i jednake mogućnosti pažljivim odabirom likova i njihovih uloga u svim oblicima materijala za učenje. Digitalni materijali imaju mogućnost prilagodbe kako bi ih mogle koristiti i osobe s poteškoćama.

Aktivnosti projekta

Ovaj projekt traje 16 mjeseci tijekom kojih će projektne aktivnosti biti organizirane u četiri faze. Tijekom te četiri faze unaprijedit će se i modernizirati mogućnosti škola za organizaciju procesa učenja usmjerenog na učenika.

Prvih 6 mjeseci trajala je faza istraživanja – pedagoški tim učitelja i učitelji individualno istraživali su postojeće školske kurikulume i primjere dobre prakse u području sigurnosti djece na internetu u Europskoj uniji. Prvi studijski posjet bio je u Brisel, organizaciji Insafe i European Schoolnetu, koji se bave internetskom sigurnošću i imaju iskustva u stručnom usavršavanju učitelja. Drugi studijski posjet bio je školama u Ujedinjenom Kraljevstvu (London i Bradford), školama koje imaju dugogodišnje iskustvo u razvoju školskog kurikuluma i uključivanju tema o internetskoj sigurnosti u informatiku i ostale nastavne predmete te uvedene politike prihvatljivog korištenja.

Pedagoški tim sudjelovao je u dvije radionice (Plitvička jezera i Đurđevac) tijekom kojih su se bavili temama internetske sigurnosti, politika i strategija Europske unije, razvoja kurikuluma, određivanja ishoda učenja i metoda poučavanja usmjerenih na učenika, nakon kojih su isplanirali razvoj kurikuluma.

Sljedećih 6 mjeseci predstavlja fazu razvoja – svi učitelji sudjeluju u 5 radionica kroz koje članovi pedagoškog tima prenose iskustva i znanja stečena na studijskim posjetima i radionicama (kaskadni model stručnog usavršavanja). Pedagoški tim radi na razvoju i objavljivanju područja školskog kurikuluma za sigurnost djece na internetu (komplet 4 modula s pratećim sadržajima za učenike, učitelje i roditelje) s navedenim ishodima učenja prema principima Hrvatskog kvalifikacijskog okvira. Tijekom ove faze partnerske škole opremljene su mobilnim obrazovnim okruženjima s modernim tabletima, interaktivnom pločom i bežičnim pristupom internetu.

Slijedi dvomjesečna faza ispitivanja i unapređivanja – razvijeni školski kurikulum se testirao, ocjenjivao i unaprjeđivao prema povratnim informacijama dobivenim od učenika, roditelja i učitelja. Provedeno je i istraživanje digitalnih kompetencija učenika i znanja roditelja o mogućnostima interneta, kao dio pilot projekta.

Posljednja dva mjeseca predstavljat će fazu diseminacije – ona je u cijelosti posvećena diseminaciji projektnih rezultata, izvješća i evaluacije. Održat će se i završna konferencija te izložba dječjih radova nastalih u tijeku pilot projekta.

clip_image001 clip_image003
Slike 1 i 2. Mobilno okruženje za učenje

Kurikulum

Školski kurikulum sastoji se od 4 modula namijenjenih jednoj od četiri dobne skupine u osnovnim školama (učenici od 7 – 8, 9 – 10, 11 – 12 i 13 – 14 godina starosti). Taj oblik strukture kurikuluma odabran je kako bi se olakšalo stvaranje sadržaja i metoda primjerenih određenoj dobnoj skupini u skladu s resursima dostupnima za ovaj projekt.

Jedan komplet materijala za poučavanje i učenje sadržava udžbenike za učenike, multimedijske izvore znanja, priručnik za učitelje i priručnik za roditelje. Obrazovni sadržaji u svakom kompletu pripremljeni su u obliku teksta, hiperteksta, slika, animiranih priča, videozapisa, audio snimki, računalnih igara, društvenih igara, bojanki, fotografija, interaktivnih kvizova i potraga za znanjem. Stvoreni su živopisni likovi koji se koriste u svim obrazovnim sadržajima stoga će kurikulum imati jedinstven i prepoznatljiv multimedijski identitet. Posebna pažnja posvećuje se fleksibilnosti obrazovnih sadržaja kako bi ih i učenici s poteškoćama mogli lakše koristiti. Svaka tema opisana je kroz ishode učenja, teoretska znanja, praktične i tehničke vještine te društvene kompetencije neophodne za odgovorno, sigurno i primjereno korištenje interneta. Metode evaluacije poput samoprocjene, mehanizma povratne informacije i postupci unaprjeđenja planirani su za svaki modul. U školama će se razviti politika prihvatljivog korištenja informacijsko komunikacijske tehnologije.

Područje školskog kurikuluma za sigurnost djece na internetu vertikalno je usklađen u pet cjelina: informacije, komunikacije, stvaranje sadržaja, sigurnost i rješavanje problema, prema preporuci Europskog okvira za razvoj i razumijevanje digitalne kompetencije u Europi [7].

clip_image005 clip_image007
Slike 3 i 4. Struktura kurikuluma na webu petzanet.HR

Svaki modul sadrži 20 kompleta sadržaja, odnosno 80 u cijelom kurikulumu. Neki od tema obuhvaćenih kurikulumom su: zaštita osobnih podataka, pravila komunikacije i ponašanja na internetu, online komunikacija i suradnja, opasnosti društvenih mreža, odgovorno korištenje mobilnih uređaja, dijeljenje i autorska prava, krađa identiteta, digitalni tragovi, e-portfolio i online prisutnost, kritičko vrednovanje informacija, kako zaštititi računalo i obitelj, sprečavanje elektroničkog nasilja.

Školski kurikulum vrednovale su škole koje sudjeluju u projektu i vanjski savjetnici. Da bi se provjerilo je li školski kurikulum dobro planiran i jesu li svi obrazovni sadržaji dobro osmišljeni, provedeno je pilot testiranje s 220 učenika i 220 roditelja – po 2 razreda iz svake škole sudionika. Nakon povratnih informacija i preporuka, školski kurikulum je poboljšan i pripremljen za objavu i daljnju provedbu.

clip_image009 clip_image011
Slike 5 i 6. Primjeri iz udžbenika i multimedije

Utjecaj

Ciljne skupine projekta su: učenici, učitelji i roditelji. Učitelji u hrvatskim osnovnim školama imaju osnovnu razinu digitalnih kompetencija, ali obično vrlo slabo znanje o mogućnostima interneta, mogućim opasnostima, sigurnosnim mjerama i sprečavanju elektroničkog nasilja te su samo općenito informirani o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, ishodima učenja i poučavanju usmjerenom na učenike. Tijekom projekta 15 učitelja sudjelovalo je u 2 studijska posjeta, 25 učitelja sudjelovalo je na dvije petodnevne radionice, a 218 učitelja (svi učitelji i ravnatelji iz partnerskih škola) sudjeluju u stručnom usavršavanju u školama. Projekt se do sad diseminirao među 2500 učitelja u 50 županijskih stručnih vijeća za različite predmete u 5 županija odakle su škole partneri.

Danas učenici odrastaju okruženi različitim digitalnim i elektroničkim uređajima te online alatima. Često zloupotrebljavaju te uređaje i prihvaćaju potencijalno rizično ponašanje na internetu. Učenici trebaju savjete i vođenje kako se ponašati na siguran, zakonit i etički način te kako se zaštitili na internetu. 220 učenika između 7 i 14 godina sudjelovalo je u pilot projektu provedbe školskog kurikuluma. Tijekom pilot testiranja, učenici koji su sudjelovali napravit će barem jedan praktičan rad u kojem će prikazati što su naučili te dati savjete svojim vršnjacima o prihvatljivom, odgovornom i sigurnom korištenju interneta. Radovi učenika bit će objavljeni na mrežnim stranicama projekta i prikazani na završnoj konferenciji. Približno 2700 učenika uključeno je u kampanju podizanja razine svijesti i primjenu školskog kurikuluma tijekom ove i sljedeće školske godine.

Roditelji često vrlo malo znaju o mogućnostima i opasnostima korištenja interneta, a djeca često znaju više od roditelja. Stoga se roditeljsko razumijevanje problema sigurnosti na internetu mora povećati i mora ih se poučiti kako bi mogli pružiti podršku djeci. 220 roditelja učenika koji sudjeluju u pilot projektu također je sudjelovalo u projektu i dalo povratnu informaciju. Obuhvatit će se oko 2700 roditelja tijekom primjene kurikuluma u svim razredima škola partnera.

Na lokalnu zajednicu i širu javnost pozitivno se utječe kroz kampanju podizanja razine svijesti. Kampanja podizanja razine svijesti o sigurnosti na internetu osmišljena je kako bi pratila školski kurikulum i uspostavila jaču vezu između obrazovnih ustanova i lokalne zajednice. Kampanja uključuje radionice, izložbe, predavanja, interaktivne okrugle stolove, članke, radio i TV emisije na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini. Projektne i diseminacijske aktivnosti usklađene su s tom kampanjom kako bi svaka od tih aktivnosti doprinijela širenju znanja i diseminaciji projekta. Do sada je kampanjom dohvaćeno oko 20 000 osoba.

Zaključak

Hrvatska trenutno nema nacionalnu strategiju o internetskoj sigurnosti stoga bi naš projekt mogao poslužiti kao preporuka ili ogledni primjer za buduće preventivne programe i nacionalne strategije. Svi rezultati projekta mogu se slobodno koristiti na međunarodnoj razini. Školski kurikulum s 4 modula i svim popratnim materijalima za učenje i poučavanje objavljen je u digitalnom obliku na mrežnoj stranici projekta petzanet.HR te ih sve zainteresirane škole mogu besplatno koristiti i prilagoditi svojim učenicima i uvjetima.

Dugoročni cilj projekta je doprijeti do svake osnovne škole u Hrvatskoj kroz razne seminare na državnoj razini i online publikacije. Kampanja podizanja razine svijesti pruža primjer ostalim školama kako uspostaviti suradnju između škole i lokalne zajednice na ostvarivanju zajedničkog cilja zaštite djece na internetu.

webfestivalNagrade

Projekt je predstavljen na CARNetovoj korisničkoj konferenciji, 20. 11. 2014. te je dobio nagradu za najbolju prezentaciju. Obrazovne igre napravljene u sklopu projekta predstavljene se na Webfestivalu gdje su dobile posebnu pohvalu.

Ovdje možete pogledati i snimku predavanja.

hostesapunoa dvorana

Popis literature

  1. Recommendation of the European Parliament and of the Council on key competences for lifelong learning, 2006.
  2. “Nastavni plan i program za osnovnu školu,” Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Zagreb 2006.
  3. “Education Sector Development Plan 2005-2010”,Ministry of Science, Education and Sport, Zagreb, 2005.
  4. “Nacionalni okvirni kurikulum”, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Zagreb 2011.
  5. J. Pregrad, et. al.”Iskustva i stavovi djece, roditelja i učitelja prema elektroničkim medijima”, Ured UNICEF-a za Hrvatsku, 2011.
  6. S. Livingstone, L. Haddon, A. Görzig. and K. Ólafsson, “Risks and safety on the internet: The perspective of European children”, Full Findings. LSE, London: EU Kids Online, 2011.
  7. A. Ferrari, “DIGCOMP: A Framework for Developing and Understanding Digital Competence in Europe”, Luxembourg: Publications Office of the European Union, 2013.

 

Napomena:
Projekt je sufinanciran iz Europskog socijalnog fonda Europske unije.
Sadržaj ovog članka je isključiva odgovornost OŠ Veliki Bukovec, OŠ “Mladost”, OŠ Popovača, OŠ “Mato Lovrak” i OŠ Gripe te ne odražava stajalište Europske unije.

Članak je originalno prezentiran na CARNetovoj korisničkoj konferenciji CUC 2014. http://cuc.carnet.hr/2014

Microsoft Kinect – primjena u nastavi matematike

darkoR_zvjezdanaM

Darko Rakić i Zvjezdana Martinec

Ideju o primjeni Microsoft Kinecta u nastavi matematike pokrenuo je kolega Darko Rakić, učitelj informatike u OŠ Popovača. Kolega Rakić bio je na Seminaru za učitelje i nastavnike informatike „Računalo u školi“, održanom u Solarisu u rujnu 2012. Tamo se upoznao s uređajem Kinect te naučio kako se koristi Kinectova aplikacija s matematičkim zadacima, koju je izradila tvrtka Citus d.o.o. Nedugo nakon seminara, Kinect uređaj i aplikacija dolaze u našu školu u sklopu pilot-projekta. Dogovorili smo tjedan Kinect kutova, tako da svaki razredni odjel u kojem predajem matematiku ima po jedan sat nastave uz primjenu Kinecta.

Kinect uređaj

Za korištenje spomenute aplikacije trebate imati računalo s operacijskim sustavom Windows 7 i Microsoftov Kinect uređaj. Microsoft je razvio tehnologiju za igranje pokretima (engl. motion based gaming). Kontroler je out, a sam igrač je in. “Vi ste kontroler”, rekli su u Microsoftu. Jedan uređaj s nekoliko kamera i senzora te s pomno napisanim softverom, prenositi će vaše pokrete u virtualnu stvarnost u realnom vremenu bez potrebe da u ruci držite ikakav kontroler. Uređaj je nazvan Kinect, implicirajući pritom na kinetičku energiju i povezivanje s virtualnom stvarnošću.

slika1Slika 1. Microsoft Kinect

Za preciznu detekciju pokreta i glasa zaslužna je postava kamera i naprednih mikrofona, sposobnih da se fokusiraju na vaš glas i isključe pritom pozadinske zvukove. U uređaj su ugrađene tri različite vrste kamera. U sredini uređaja je standardna RGB kamera, rezolucije 640×480 s podrškom za 32-bitnu boju te praćenje pokreta pomoću 30 sličica u sekundi. Druge dvije okolne kamere su senzori za detekciju dubine od kojih je jedna zapravo infracrveni projektor koji takvu detekciju omogućuje u raznim uvjetima osvjetljenja. Zanimljivo je što zbog infracrvenog projektora Kinect bez problema detektira pokrete i u mraku, međutim, tada RGB kamera ne može raditi svoj posao. Uostalom, tko želi igrati igre na Kinectu u mrklom mraku?

Iako je sam uređaj tehnološki impresivan komad hardvera, prava zvijezda je zapravo softver, odnosno programski kod koji sve te informacije o dubini, pokretima i glasu interpretira i prikazuje u nama jasnom obliku, odnosno prebacuje u virtualni svijet igara. Kinect je sposoban prepoznati lice i automatski vas prijaviti. To radi poprilično dobro, no za kalibraciju lica trebate proći dugotrajan test u kojemu se od vas traži da šećete po virtualnom prostoru, radeći pritom čudne poze, zadnji put viđene u disco klubovima sedamdesetih.

Važno je spomenuti da Kinect traži zaista puno prostora. Uređaj vas upozorava da pogledate u svim smjerovima i oslobodite prostor koliko god je to moguće. Potrebno je najmanje 1.8 metara slobodnog prostora ispred ekrana da biste uopće mogli koristiti sustav, a računajte i na po jedan metar slobodnog prostora sa svake strane. Preporuča se zapravo da budete oko 2.5 do 3 metra udaljeni od ekrana, a 1.8 metara zaista je minimum minimuma, i na toj udaljenosti nećete moći igrati igrice u dvoje (osim ako dva igrača ne igraju naizmjence).

Kinect lako prepoznaje glas, odnosno glasovne naredbe, neovisno o naglasku, brzini govora i pozadinskim zvukovima. Drugi način navigacije sustavom je pokretom ruku. Kako biste izabrali nešto na ekranu, morate pomakom ruke natjerati pokazivač na ekranu na željeni izbor. Nakon toga morate ruku zadržati u toj pozi oko dvije sekunde i tada ste izabrali ono što ste željeli.

Fascinantno je vidjeti kako precizno i brzo Kinect detektira ljudski pokret i istovremeno ga prebacuje u igru. Uređaj je pronašao svoju primjenu u različitim sferama svakodnevnog života, od sporta, medicine do obrazovanja itd. Microsoft je u veljači 2012. izdao službene upravljačke programe, SDK i Kinect uređaj za osobna računala s operacijskim sustavom Windows, pa razvojni timovi iz svijeta video igara te dizajneri korisničkih sučelja tek trebaju pronaći način da u potpunosti iskoriste tu novu tehnologiju.

Za sve one koji žele saznati više o Kinectu, pogledajte na: Kinect for Windows SDK Quickstarts.

Primjena Kinecta u nastavi – aplikacija Kinect Kutovi

Zajedno s uređajem, škola je dobila obrazovni računalni program Kinect Kutovi, koji je razvila je tvrtka CITUS d.o.o. prema idejama prof. Davida Rentona, s Reid Kerr College iz Škotske. Tim tvrtke CITUS je u sklopu programa Microsoft Partners in Learning i u suradnji s učiteljima iz Udruge ,,Suradnici u učenju” tehnički prilagodio, doradio i lokalizirao izvornu aplikaciju za potrebe našeg školstva. Instalacijski program dostupan je ovdje.

slika2Kroz igru, učenici mogu određivati veličine kutova u stupnjevima, uvježbati postotke, decimalne brojeve i razlomke kao dijelove kruga, ili utvrditi poznavanje strana svijeta.

Slika 2. Izgled naslovnog ekrana aplikacije Kinect Kutovi

Igra omogućava odabir samo jedne vrste zadataka ili kombinaciju svih vrsta zadataka. Zadaci su prema težini raspoređeni u tri kategorije: lagano, srednje i teško. Postoje i dvije opcije igru: za ljevake i za dešnjake. Na početku odabiremo broj pitanja na koje ćemo odgovarati i vremenski rok u kojem želimo dobiti odgovor na pojedino pitanje.

Kinect Kutovi aplikacija je koja učenicima omogućuje individualan rad ili rad u parovima. Cilj je postići što bolji rezultat, odnosno sakupiti što više. Aplikacija omogućava i međusobno slika3natjecanje učenika, što je njima velika motivacija. Napominjem da je svim mojim učenicima ovo bio prvi susret s Kinectom i da su sve zadatke rješavali na razini teško te postizali visoke rezultate poput iskusnih kinektaša.

Slika 3. Učitelj daje upute kako pravilno koristiti program

Zadaci s veličinom kutova

S učenicima razrednog odjela 5.a i 5.c rješavali smo zadatke s određivanjem veličine kuta. Nakon pokretanja aplikacije Stupnjevi, na ekranu se pokazuje zadatak sa zadanom veličinom kuta, primjerice 100°. Na ekranu se ocrtava puni krug, a učenici stoje pred Kinectom i računalom te rukama mora pokazati koliki je to kut. Kako učenik pomiče ruku tako se na ekranu ocrtava kut koji pokazuje. U igri je pobijedio onaj učenik koji je točnije pokazao veličinu kuta.

slika4slika5
Slika 4. Učenice pokušavaju što bolje odrediti kut  Slika 5. Pobjednik ide u drugi krug igre

Na ovaj način učenici uvježbavaju svoje znanje o veličinama kutova na jedan novi, zabavniji način. Dok se dvoje učenika natjecalo, ostali su sudjelovali u igri tako da su trebali što prije odrediti vrstu kuta koji se je pslika6ojavio na ploči. Primjerice, za kut veličine 120°, trebalo je podići ruku i reći: zadani kut je tupi. Nakon što su svi učenici igrali, pobjednici prvog kruga igre ušli su u drugi krug, pobjednici drugog u treći i tako dalje sve dok nismo dobili pobjednika razreda.

Slika 6. Cijeli razred sudjeluje u računanju

Zadaci s razlomcima i decimalnim brojevima

S učenicima 6.a razrednog odjela rješavali smo zadatke s razlomcima. Aplikacija za razlomke učeniku zadaje razlomak, primjerice 1/2. Na ekranu se vidi puni krug koji označava 1 cijelo odnosno 1/1. Učenik stoji pred Kinectom i računalom te pomiče ruku i na ekranu ocrtava dio kruga koji predstavlja zadani razlomak.

Razlomci i njihovo vizualno predočavanje nekim učenicima su teški, pa na ovaj način oni mogu lakše shvatiti pojam razlomka i njegov prikaz kao dijela kruga. Zadaci s decimalnim brojevima napravljeni su na sličan način kao s razlomcima, jedino što se učenicima zadaje decimalni broj, primjerice 0.75.

Slika8Slika7
Slike 7.i 8. S razlomcima je bilo malo muke

Način igre ponovili smo kao i u petim razredima, dakle natjecateljski duh potaknut na maksimum. Za vrijeme igre učenici šestih razreda koji su bili u publici trebali su što prije skratiti zadani razlomak. Npr. pojavi se 16/48, treba podići ruku i reći to je 1/3. Učenik koji se je najviše puta javio dobio je peticu iz aktivnosti. Na taj način pomogli smo natjecateljima, a pažnju ostatka razreda držali na nivou.

Zadaci s postocima

S učenicima 7. a razrednog odjela rješavali smo zadatke s postocima. Program zadaje broj u obliku postotka, npr. 35%. Aplikacija ocrtava puni krug što označava 100%. Učenik stoji pred Kinectom i računalom te za zadani postotak mora rukom pokazati koliko zadani postotak iznosi od 100%. Cijeli razred je uključen u učenje kroz promatranje i procjenu rezultata, tako da su time uključene različite metode poučavanja. Ovaj način promovira aktivno učenje, jer su učenici i fizički uključeni u proces učenja.

Zadaci sa stranama svijeta

Aplikacija učeniku zadaje neku od glavnih ili sporednih strana svijeta, primjerice sjeverozapad. Na ekranu se pojavljuje krug koji predstavlja uobičajeni kompas na kojemu je potrebno pokazati gdje se nalazi tražena strana svijeta. Učenik stoji pred Kinectom i računalom te za zadanu stranu svijeta mora rukom pokazati smjer u kojem se ona nalazi. Cilj je dati točan položaj tražene strane svijeta.

Zaključak

Na kraju nastavnog sata učenicima smo podijelili anketne listiće sa sljedećim pitanjima:

  1. Kako vam se svidjela primjena Microsoft Kinecta u nastavi matematike?
  2. Što vam se najviše svidjelo, a što nije bilo dobro?
  3. Jesu li vam informatička znanja pomogla u razumijevanju matematičkih pojmova i na koji način?
  4. Ocijenite današnji sat integrirane nastave informatike i matematike ocjenom od 1 do 5.
  5. Jeste li na ovom satu bili aktivniji ili pasivniji nego inače?
  6. Napiši dodatni komentar.

U anketi je sudjelovalo 86 učenika, a nastavni sat dobio je 71 odličnu ocjenu, 6 vrlo dobrih, 4 dobre, 4 dovoljne i 1 negativnu ocjenu. Srednja ocjena: 4.65. 54% učenika smatra da su im pomogla informatička znanja, a 84% smatra da su bili aktivniji nego inače. Samo njih 3.5% izjavilo je da im se ne sviđa primjena Kinecta u nastavi matematike. Pokazalo se da ovakav način učenja djecu motivira i zabavlja. Neki od komentara učenika su: super,najbolji sat ikad, odlično, zanimljivo, jako mi se svidjelo, dobro je kada sam pobijedila, loše kada sam izgubila, bila sam aktivnija jer me zanimalo, trebam više razmišljati, slično je kao i interaktivna ploča.

Video i fotografije o održanim nastavnim satima s primjenom Microsoft Kinecta možete pogledati na mrežnoj stranici škole OŠ Popovača.

Literatura:

  1. Digitalni časopis: Pogled kroz prozor
  2. Microsoft Kinect- primjena u nastavi , Ivan Curić, mag. inf. i Gordana Sokol, dipl. informatičarka
  3. Recenzija Igora Belana objavljena 27. prosinca 2010.

Pozvana predavanja i rasprava

viktorijaH_darkoR

Viktorija Hržica i Darko Rakić

infoeduViše od 200 učitelja i nastavnika informatike i računalstva okupilo se, od 9. do 11. siječnja 2012. u Vodicama, u hotelu QRcode skupaOlympia, kako bi prisustvovali prvom državnom stručnom skupu iz informatike Info@Edu – Informatika u obrazovanju koji je organizirala Agencija za odgoj i obrazovanje.

 OLYMPUS DIGITAL CAMERAStručni skup započeo je izvrsnim motivirajućim pozdravom prisutnih više savjetnice Željke Knezović, u kojemu je naglasila da je skup nastao kao rezultat osluškivanja potreba i želja učitelja i nastavnika informatike. U pozdravnome govoru zahvalila je svim suradnicima i partnerima koji su pomogli u organiziranju ovoga velikog skupa.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

 

Posebno je javno zahvalila nastavniku informatike iz Gimnazije „Matija Antun Reljković“ iz Vinkovaca, Danijelu Rakijašiću, dipl. inf., na izradi loga skupa.

Prvi dan, ponedjeljak, 9. siječnja 2012.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA         Skup je započeo obraćanjem ravnatelja Agencije, gospodina Vinka Filipovića prisutnima, pri čemu je posebno naglasio kako prilikom organizacije ovoga skupa nismo ni slutili najavu nove obrazovne politike o uvođenju informatike kao obveznog predmeta u osnovne i srednje škole, što će informatici dati mjesto koje je trebala imati već puno ranije.

Izvrsnim predavanjem Novi svijet učenja – Hrvatska 2020, o promišljanju budućnosti i potreba u obrazovanju, započeo je prof. dr. sc. Pero Lučin, rektor Sveučilišta u Rijeci, posebno istaknuvši potrebu za osvještavanjem činjenice da se promjene događaju ubrzano, eksponencijalno. Kako su procesi učenja, kojim su oblikovane današnje generacije, bili linearni takvi su i današnji programi u školama, a što je upravo suprotno od načina na koji uče i moraju učiti nove generacije.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERA

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPoslije ovog izvrsnog predavanja, prisutnima se obratio gospodin Ivan Vidaković, direktor Microsofta Hrvatska, na početku istaknuvši, kako mu za iznošenje zamisli nije potrebna suvremena tehnologija, što su prisutni s oduševljenjem pozdravili. U predviđenih petnaest minuta, održao je izuzetno nadahnjujući govor, kojim je postigao da se prisutni učitelji i nastavnici osjećaju ponosnima na profesiju kojom se bave.

Shelly Sanchez Terrell, međunarodni predavač, savjetnica za obrazovanje i društvene medije, održala je predavanje uporabom LiveMeetinga s temom Learning Trends & the Future of ICT.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERA

Prvi dan ovoga izuzetnoga skupa zaključen je panel raspravom s OLYMPUS DIGITAL CAMERAtemom Tehnološki trendovi u novom svijetu učenja, u kojoj su sudjelovali Kristijan Zimmer (FER), Hrvoje Balen (Algebra), Mislav Balković (Algebra), Ivana Andrijašević (Ministarstvo uprave), Tomislav Tipurić (Microsoft Hrvatska) i Tomislav Bronzin (Citus grupa). Panel rasprava bila je izuzetno zanimljiva i potaknula je gospodina Vinka Filipovića, ravnatelja AZOO i gospodina Ivana Vidakovića, direktora Microsoft Hrvatska, da se aktivno, sa suprotstavljenim mišljenjima uključe u raspravu. Osim uvaženih gostiju, sudionici skupa su se osjećali uključeni u raspravu, ali zbog nedostatka vremena rasprava se ipak nije razbuktala do kasnih noćnih sati (barem ne u službenome dijelu programa).

IKT kao alat u nastavi

Drugi dan skupa bio je organiziran kroz tri tematske cjeline, a prisutni su se opredjeljivali za ono predavanje u pojedinoj cjelini koje ih je najviše zanimalo. Predavanja su se uživo mogla pratiti putem LiveMeetinga te su snimljena kako bi bila dostupna za naknadno gledanje zainteresiranim učiteljima i nastavnicima. Tako smo, po cjelinama, mogli pratiti:

  1. IKT kao alat u nastavi
  2. Nove paradigme u IKT-u i podučavanju informatike i računalstva
  3. IKT u EU projektima

IKT kao alat u nastavi

OLYMPUS DIGITAL CAMERATematska cjelina IKT kao alat u nastavi bavila se tehnologijama koje su dostupne učiteljima i nastavnicima te njihovim mogućim primjenama u nastavnome procesu.

S automatiziranim postavljanjem Windowsa 7 u računalnoj učionici prisutne je upoznao Silvio Šagovac.

Office365 – prvi pogled na korisnike, njegove mogućnosti i načine suradnje predstavila je viša savjetnica Željka Knezović. Na našu veliku žalost, iako je hotel izvanredan, nismo imali sreće s internetom, tako da neke od vrlo korisnih stvari koje su bile u planu za pokazivanje, nije bilo moguće izvesti.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERA

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

 

Najveću novost koju nam Microsoft najavljuje u vrlo bliskoj budućnosti – Windows 8, predstavio je Tomislav Tipurić.

 

OLYMPUS DIGITAL CAMERAKinect – nova tehnologija, koja je trenutno među mladima poznata samo po vrhunskom uživanju koje im pruža prilikom igranja, pri čemu se za upravljanje avatarima, ali i uređajem, koristite svojim vlastitim tijelom, prošle godine dobila je svoju obrazovnu inačicu – Kinect u obrazovanju, s kojom su nas upoznali Marko Sever i Dominik Tomičević.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERA

Tomislav Tipurić govorio je o Računalstvu u oblaku: kako preoblikovati obrazovanje koristeći zajednička sredstva.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERA

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Na kraju dana predstavljeno je i nekoliko značajnih primjena suvremene tehnologije u nastavi. Tako je Toma Gvozdanović predstavio primjer iz prakse mogućnost korištenja programa otvorenog koda u nastavi iOLYMPUS DIGITAL CAMERAnformatike/računalstva.

O QR kodu i njegovoj mogućoj primjeni u nastavi govorila je Milena Knezović a o uporabi svima već poznatog alata – GeoGebre, ovaj put kao autorskog alata govorio je Šime Šuljić.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERAOLYMPUS DIGITAL CAMERA

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

 

Dan je u ovome dijelu završen izvanrednim predavanjem Antonele Czwyk Marić, u kojemu su iznesena Iskustva i preporuke za uporabu videokonferencija u nastavi.

 

Nove paradigme u IKT-u i podučavanju informatike i računalstva

Tematska cjelina Nove paradigme u IKT-u i podučavanju informatike i računalstva započela je vrlo značajnim temama, izuzetno važnima svima koji ulaze u razred.
Prva tema u ovome dijelu bila je posvećena motivaciji – Motivacijom nastavnika do motivacije učenika, koju je održala Deana Gaić Kaličanin.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAKako bi nastavnici bili uspješni u svome radu, trebaju biti vješti u upravljanju razredom. O ovoj važnoj temi, Razrednom mOLYMPUS DIGITAL CAMERA         anagementu, prisutnima je govorila viša savjetnica Ivana Biljan.

Sve u našem obrazovnom sustavu, od vrtića do fakulteta, trebalo bi pripremati našu djecu za svijet rada. Poslodavci i obrazovanje ruku pod ruku – sektorski pristup planiranju kvalifikacija, tema je koju nam je predstavio Mislav Balković.

Vrlo značajnu temu Utjecaj nasilnih video i računalnih igrica na agresivno ponašanje i školski uspjeh učenika, predstavila je Vesna Bilić.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA         OLYMPUS DIGITAL CAMERA

O iskustvima i stavovima djece i odraslih prema elektroničkim medijima i prevenciji elektroničkog nasilja, govorila je Martina Tomić-Latinac.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA         OLYMPUS DIGITAL CAMERA

OLYMPUS DIGITAL CAMERA         Izvrsna kao i uvijek, Sonja Lušić Radošević, članica uredništva portala ucitelji.hr govorila je o primjeni Google dokumenta u Pripremi državne mature iz informatike na portalu Moja matura.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA         Za kraj ovih izuzetno vrijednih i korisnih predavanja potrebnih učiteljima i nastavnicima u njihovom svakodnevnom radu, zaključio je svojim izlaganjem viši savjetnik Eugen Ban s posebno značajnom temom Načini, postupci i elementi vrednovanja u nastavi informatike, u kojoj je prisutne potaknuo na promišljanje o najtežem i najvažnijem dijelu njihova rada – a to je ocjenjivanje učenika. Svoje izlaganje temeljio je na obrazovnim ishodima koji su polazište za određivanje kvalifikacija u Hrvatskome kvalifikacijskom okviru i neizbježnome Bloomu.

IKT u EU projektima

Drugi dan ne bi bio potpun kada se ne bismo bavili EU projektima, tako je treća tematska cjelina imala naziv IKT u EU projektima.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA         Tako je ovu programsku cjelinu započela Dunja Babić iz Agencije za mobilnost i programe Europske unije predstavljanjem programa za cjeloživotno učenje.

S pričom smo nastavili predstavljanjem eTwinning međunarodnih projekata, koje je kroz radionicu prikazala eTwinning ambasadorica Lidija Kralj.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA         OLYMPUS DIGITAL CAMERA

OLYMPUS DIGITAL CAMERA         Priča je nastavljena kroz predstavljanje Međunarodnih projekata i IKT: po mjeri novih generacija – iskustva u programu za cjeloživotno učenje, koje je s nama podijelila eTwinning ambasadorica Marlena Bogdanović.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA         Šime Višić predstavio je vrlo zanimljiv projekt ISIC – međunarodna ID iskaznica za studente i profesore.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA         Predsjednik osječkog Centra za nestalu i zlostavljanu djecu, Tomislav Ramljak, predstavio je aktivnosti Centra te Primjenu internetske dojave (HotLine) u praksi u slučaju zlostavljanja djece. Ovo predavanje sudionici skupa ocijenili su kao najbolje predavanje.

O HotLineu je, s Tomislavom Ramljakom, razgovarala Lidija Kralj.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

S tipičnim problemima i praktičnim primjerima u provedbi projekata, prisutne je upoznala Tanja Lozić.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA         Rezultate dvogodišnjeg rada na stručnom usavršavanju skupine učitelja i nastavnika različitih profila korištenjem mješovitog oblika e-učenja (blended learning) u kontekstu projekta stručnog usavršavanja učitelja i nastavnika, prisutnima je predstavila viša savjetnica Sanja Milović.

Završna predavanja

OLYMPUS DIGITAL CAMERAZadnji dan skupa započeo je izuzetno važnom temom vezanom za Profesionalni razvoj učitelja i nastavnika tijekom profesionalne karijere. O ovoj nadasve važnoj temi govorila je viša savjetnica Sanja Milović.OLYMPUS DIGITAL CAMERA

 

OLYMPUS DIGITAL CAMERAViša savjetnica Viktorija Hržica predstavila je rezultate rada na projektu Izrade kriterija ocjenjivanja plakata i projekata u nastavi informatike i računalstva koji se provodio u pet slavonskih županija tijekom prošle i ove školske godine. U svome izlaganju

objasnila je potrebu izrade ovih kriterija i način na koji su izrađeni. Kriteriji će nakon recenzije biti dostupni i ponuđeni svim učiteljima i nastavnicima za primjenu u svome radu.

OLYMPUS DIGITAL CAMERADarko Rakić predstavio je udrugu “Suradnici u učenju“ istaknuvši doprinos udruge u razvoju stručnog usavršavanja učitelja i nastavnika te je pozvao sve zainteresirane da se priključe i svojim iskustvom i znanjem pomognu u unaprjeđivanju hrvatskog obrazovnog sustava.

OLYMPUS DIGITAL CAMERAI ove godine, kao i prethodnih, udruga „Suradnici u učenju“ pokreće zajedničku akciju “Sigurniji internet za djecu“. Lidija Kralj predstavila je do sada ostvarene aktivnosti, prisutne je upoznala s planovima za buduće pothvate i pozvala je učitelje i nastavnike na aktivno uključivanje.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA         Najpopularniji LMS među hrvatskim učiteljima i nastavnicima zasigurno je Moodle. S novostima koje nam donosi Moodle 2.x prisutne je upoznala Ivana Bosnić, koja tijekom cijelog svog izlaganja nije skinula osmijeh s lica, što su kolege prepoznale i u vrednovanju skupa pohvalile.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA         Izuzetno zanimljivo predavanje o nemjerljivo važnoj ulozi računala u astronomiji te svemu što je prethodilo današnjoj pOLYMPUS DIGITAL CAMERArimjeni računala prisutne je upoznao Korado Korlević.

Postoje različiti sustavi društvenoga umrežavanja i sustavi za suradnju, dva ovakva sustava dobila su priliku biti predstavljena prisutnima. Prvi sustav je Sustav za suradnju među učenicima – Raspored sati, koji je predstavio njegov autor Anton Grbin, a učenici mu mogu pristupiti OLYMPUS DIGITAL CAMERApreko portala edu.hr pomoću svojih podataka u sustavu AAI@EduHr.

Primjer zatvorene društvene mreže Edmodo – primjena društvene mreže u radu ŽOLYMPUS DIGITAL CAMERASV-a, predstavio je Daniel Rakijašić.

Stručni skup zaključila je viša savjetnica Željka Knezović, nacionalna koordinatorica u Istraživanju „IKT u obrazovanju koje se provodilo u našim školama u okviru europskog istraživanja.

Poveznice na snimke predavanja dostupne su u dokumentu:

Windows Live Movie Maker

darko_rakic

Darko Rakić

slika1U programskom paketu Windows Live Essentials 2011 jedan od alata je i Windows Movie Maker koji će vam pomoći da svoje videozapise i fotografije pretvorite u izvrsne filmove te da svoje najdraže digitalne uspomene podijelite s obitelji, prijateljima ili cijelim svijetom.

Slika 1. Windows Live Movie Maker

Programom Windows Live Movie Maker možete stvoriti svoj projekt dodavanjem fotografija i videozapisa, raznih prijelaza, vizualnih efekata, teksta i drugih posebnih dodataka koji će vaš film učiniti jedinstvenim, a dodatak glazbe odredit će atmosferu filma. Pomoću mogućnosti AutoFilm možete izraditi sjajne filmove za samo nekoliko trenutaka. Završeni film možete spremiti na računalo za reprodukciju/dijeljenje ili ga objaviti i time podijeliti s drugima pomoću usluge YouTube.

Instalacija

Prije instalacije provjerite posjedujete li minimalne sistemske uvjete:

  • Operacijski sustav: Windows Vista servisni paket 2 (32‑bitna ili 64-bitna izdanja) ili Windows 7 (32‑bitna ili 64-bitna izdanja),
  • Memorija: 1 GB RAM-a (2 GB RAM-a ili više preporuča se za uređivanje videozapisa visoke definicije -HD),
  • Procesor: 2,4 GHz (jednojezgreni procesor) ili brži (za uređivanje HD videozapisa preporuča se procesor s dvije ili više jezgri).

Windows Live Movie Maker može se instalirati s paketom Windows Live Essentials 2011, a postupak je opisan ovdje.

Videoupute za instalaciju programa.

Korisničko sučelje

Sučelje programa sastoji se od nekoliko osnovnih dijelova koji omogućavaju lakše snalaženje u programu. Program je preveden na hrvatski jezik što još više pojednostavljuje rad.

  1. slika2Alatna traka za brzi pristup
  2. Gumb Movie Maker
  3. Kartice s grupama
  4. Grupe s alatima
  5. Zaslon za pregled
  6. Alati za reprodukciju
  7. Ploča scenarija

Slika 2. Korisničko sučelje

Započnite ili otvorite projekt

U programu Windows Live Movie Maker film se stvara iz projekta.

Za početak ćemo objasniti neke od razlika između projekta i filma u programu Movie Maker.

  • Projekt se reproducira u programu Windows Live Movie Maker, a film se reproducira u programu za reprodukciju ili mrežnom pregledniku (kada je film objavljen na webu).
  • Projekt se sprema kao datoteka Windows Live Movie Maker projekta s datotečnim nastavkom .wlmp, primjerice, mojProjekt.wlmp, a film se sprema kao jedna Windows Media Video (WMV) datotekaSlika3 s datotečnim nastavkom .wmv, primjerice, mojFilm.wmv.
  • Projekt sadrži podatke o rasporedu i vremenu prikazivanja fotografija, videozapisa, teksta, glazbe, prijelaza i efekata korištenih u trenutnom projektu koji se nalaze na ploči scenarija (područje u programu u kojemu je prikazan redoslijed fotografija, videozapisa, glazbe i teksta u trenutačnom projektu. Ovo je glavno područje za uređivanje). Film je rezultat spremanja ili objavljivanja projekta kao filma. Sadrži sve fotografije, videozapise, tekst, glazbu, prijelaze i efekte koje ste dodali u jednoj WMV datoteci.
  • Projekte možete otvarati i gledati samo u programu Windows Live Movie Maker, a film možete gledati i vi i drugi korisnici.

Slika 3. Stvaranje i otvaranje projekta

Videoupute za stvaranje ili otvaranje projekta.

Dodajte videozapise i fotografije

Prvi korak u izradi filma je dodavanje videozapisa i fotografija. Nakon toga možete započeti uređivanje projekta. Kada radite izmjene, izvorni videozapis i fotografije neće se promijeniti.

Evo nekoliko načina za dodavanje videozapisa i fotografija u uslugu Movie Maker:

  • Datoteke s fotografijama i videozapisima možete brzo dodati tako da ih povučete iz programa Windows Explorer u Movie Maker.
  • Ako imate digitalne fotografije ili kratke videozapise u digitalnoj kameri, trebate uvesti fotografije i videozapise u računalo prije nego ih dodate u Movie Maker.
  • Ako imate videozapis na videotraci u digitalnoj videokameri (DV), trebate uvesti traku u računalo prije nego što snimku možete koristiti u usluzi Movie Maker.

Slika4Slika 4. Dodavanje videozapisa i fotografija

Uređaji s kojih možete uvesti fotografije ili videozapise:

  • digitalni fotoaparat,
  • memorijske kartice kao što su Secure Digital (SD) ili CompactFlash,
  • CD ili DVD,
  • videokamera koja snima na interni tvrdi disk ili flash memorijsku karticu,
  • videovrpca koja se nalazi u digitalnoj videokameri (DV) ili videokameri visoke definicije (HDV),
  • mobilni telefon koji ste povezali s računalom.

Videoupute za dodavanje videozapisa i fotografija.

Dodajte ili uredite tekst

U Movie Maker možete dodati tekst da biste konačnom filmu dodali vlastite riječi i opise. Primjerice, možete dodati ime osobe kada se pojavi u filmu ili novi naslov na početku te odjavnu špicu na kraju. Nakon što dodate tekst, možete mijenjati njegov izgled u filmu.

Slika5.Slika 5. Dodavanje teksta

Možete dodati sljedeće vrste tekstova, ovisno o tome kako i kada želite da se pojave u filmu:

  • Naslov – tekst se prikazuje kao nova stavka na ploči scenarija prije odabrane fotografije ili videozapisa. Naslov se u filmu prikazuje na jednobojnoj pozadini s tekstom na vrhu.
  • Opis – tekst se prikazuje preko fotografija ili videozapisa u filmu.
  • Odjavna špica – tekst se prikazuje kao nova stavka na kraju ploče scenarija. Odjavna špica u filmu se prikazuje na jednobojnoj pozadini s tekstom na vrhu.

Videoupute za dodavanje teksta.

Dodajte ili uklonite glazbu

Glazba je odličan način za određivanje atmosfere filma, a dodavanje glazbe u Movie Maker vrlo je jednostavno. Možete dodati jednu ili više pjesama koje ćete koristiti u filmu. Pjesme koje dodajete mogu biti različite vrste glazbenih datoteka koje imate na računalu kao što su MP3, WMA ili WAV datoteke.

Slika6Slika 6. Dodavanje glazbe

Videoupute za dodavanje i uklanjanje glazbe.

Rasporedite stavke na ploči scenarija

Nakon što dodate videozapise i fotografije, sve je spremno za uređivanje. Možete započeti s Slika7raspoređivanjem videozapisa, fotografija, teksta i glazbe na ploči scenarija.

Slika 7. Brzo premještanje stavki na ploči scenarija

Možete premjestiti fotografiju ili videozapis na neko drugo mjesto na ploči scenarija ili dodani opis premjestiti tako da se pojavi tijekom prikazivanja neke druge fotografije ili videozapisa. Ako želite da se neka fotografija ili videozapis pojavi više puta, možete ga kopirati i zalijepiti na ploču scenarija.

Videoupute za raspoređivanje stavki na ploči scenarija:

  1. Kliknite stavku koju želite kopirati. Na kartici Osnovno u grupi Međuspremnik kliknite Kopiraj.

Da biste odabrali više stavki, pritisnite i držite tipku Ctrl, a zatim kliknite željene stavke.

  1. Povucite indikator reprodukcije na ploči scenarija do mjesta na koje želite zalijepiti kopiranu stavku (ili stavke). Na kartici Osnovno u grupi Međuspremnik kliknite Zalijepi.

Kopirana stavka zalijepit će se nakon odabrane stavke.

Dodajte prijelaze između fotografija i videozapisa

Prijelaz određuje način na koji se jedan videozapis ili fotografija u filmu zamjenjuje sljedećim. Prijelaz možete dodati i između pozadine naslova i fotografije ili videozapisa. Slika8

Možete odabrati popularan i odličan prijelaz poput leptir kravate ili odabrati dinamičnije prijelaze kao što su pruge ili smrskano. Izbor je vaš i ovisi o tome kakav izgled filma želite.

Slika 8. Dodavanje prijelaza

Videoupute za dodavanje prijelaza.

Izradite film pomoću AutoFilma

AutoFilm pomaže u brzoj i jednostavnoj izradi filma. Projektu dodajte željene stavke kao što su fotografije, videozapisi i glazba, a AutoFilm će zatim ubrzati postupak izrade filma tako što će automatski:

  • dodati naslov na početku i odjavnu špicu na kraju projekta,
  • fotografijama u projektu dodati efekte kadriranja i zumiranja, Slika9
  • dodati prijelaze između stavki,
  • promijeniti trajanje fotografija tako da film i glazba u njemu završe istovremeno.

Slika 9. AutoFilm

Videoupute za upotrebu mogućnosti Autofilm.

Objavite film u usluzi YouTube

Slika10Film iz Movie Makera možete brzo objaviti u usluzi YouTube kako biste ga podijelili s obitelji, prijateljima i drugima u samo nekoliko klikova.

Slika 10. Objava filma na YouTubeu

Svoje filmove također možete objaviti i na Facebooku, SkyDriveu, Flickru itd.

Videoupute za objavljivanje filma na YouTubeu.

Spremite film na računalo

Slika11Nakon što dovršite uređivanje projekta u Movie Makeru, spremni ste za završni korak — spremanje projekta kao filma. Film možete spremiti na računalo tako da ga možete otvoriti i pogledati pomoću nekog od programa za reprodukciju kao što je Windows Media Player. Nakon što spremite film, možete ga podijeliti s drugima.

Slika 11. Spremanje filma na računalo

Pri odabiru postavke za spremanje filma na računalu razmotrite:

  • Kvalitetu videozapisa u projektu te način reproduciranja filma. Primjerice, ako vaš film sadrži videozapis visoke razlučivosti (HD) i film namjeravate reproducirati na računalu, preporučujemo da odaberete jednu od postavki visoke razlučivosti — 1080p ili 720p (ovisno o HD videozapisu u filmu). S druge strane, ako u projektu imate videozapis standardne razlučivosti i namjeravate reproducirati film na računalu, odaberite postavku Standardna razlučivost (Za računalo).
  • Razmjer proporcija fotografija i videozapisa te projekta. Ako sve fotografije i videozapisi imaju isti razmjer proporcija kao i projekt, odaberite postavku koja odgovara razmjeru proporcija fotografija i videozapisa te projekta. Time ćete spriječiti pojavljivanje crnih traka gore i dolje, lijevo i desno ili sa svih strana u konačnom filmu. Ako fotografije i videozapisi imaju različite razmjere proporcija, moći ćete odabrati postavku razmjera proporcija kinoprikaza (16:9) ili standardnog (4:3) razmjera proporcija.
  • Namjeravate li film dijeliti e-poštom, prenijeti ga na prijenosni uređaj ili mobilni telefon. Ako namjeravate dijeliti film, odaberite jednu od postavki kojom se stvara manja filmska datoteka za e-poštu (za slanje filma kao privitka u poruci e-pošte) ili za mobilni uređaj (za prenošenje na mobilni telefon ili prijenosni uređaj).
  • Količinu raspoloživog prostora na tvrdom disku. Ako na tvrdom disku računala imate malo raspoloživog prostora, odaberite nižu postavku koja će stvoriti manju filmsku datoteku od spremanja filma pri višoj postavki.

Videoupute za spremanje filma na računalo.

Sunčano u Rovinju, uz računalstvo u oblaku

lidijaK_darkoR

Lidija Kralj i Darko Rakić

OLYMPUS DIGITAL CAMERA         U Rovinju je od 4. do 8. travnja 2011. godine održana jedanaesta Microsoftova WinDays konferencija pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske, prof. dr. sc. Ive Josipovića koji se sudionicima obratio videovezom tijekom središnje ceremonije.

Pogledajte fotoalbum na ovoj poveznici.

Uz poslovnOLYMPUS DIGITAL CAMERA         i i tehnološki značaj konferencija je imala i humanitarnu sastavnicu kojom su pomogli rovinjskoj Hitnoj pomoći pri nabavi defibrilatora. U akciji prikupljanja sredstava za kupnju defibrilatora – uređaja o kojem ovisi život pacijenata koji su pretrpjeli srčani udar, donacijama Microsofta, Hrvatskog Telekoma, Vinarije Geržinić, tvrtke Badurini te partnera, sponzora i sudionika konferencije WinDays11 prikupljeno je više od 46 tisuća kuna.

Konferencija Microsoft WinDays11 bila je organizirana u dva dijela:

WinDays11 Technology – tehnološka konferencija koja tradicionalno okuplja stručnjake images područja informacijskih tehnologija, voditelje informatičkih odjela u tvrtkama i drugim organizacijama, ali i one koji odlučuju o načinu na koji će se informacijske tehnologije primijeniti u poslovanju.

imageWinDays11 Business – poslovna konferencija koja je središnje mjesto susreta domaće i regionalne poslovne i tehnološke zajednice. Glavne teme konferencije bile su širenje poslovanja u regiji i globalno, konkurentnost, financiranja rasta i razvoja poslovanja te izazovi intelektualnog vlasništva.

Konferencija je okupila više od 1600 sudionika za koje je pripremljeno oko 150 predavanja, radionica i okruglih stolova.

Pogledajte fotoalbum na ovoj poveznici.

Obrazovanje u oblaku

Tema koja se provlačila kroz većinu predavanja i radionica bilo je Računalstvo u oblaku, tema koja dominira svijetom računalstva posljednjih godina, ali je ujedno i neizmjerno važna za razvoj poslovanja i novih poslovnih modela. Ove godine moglo se vidjeti niz konkretnih primjera i prijedloga kako će vam „oblaci“ pomoći da bolje, brže i jednostavnije obavljate svoj posao.
Računalstvo u oblaku postalo je dohvatljivo i za sustav obrazovanja. Već sad ga možete koristiti kroz Live račune, a veći raspon usluga dostupan je uz Live@edu i skorašnji Office 365 za obrazovne ustanove.

Mogućnosti korištenja Mycrosoft Office Lync Servera 2010 u učenju na daljinu predstavili OLYMPUS DIGITAL CAMERAsu Željka Knezović i Tomica Kaniški. Wim Dierickx, voditelj marketinga za grupu proizvoda Information Worker u Microsoftu za središnju i istočnu Europu, pokazao je Office 365, Microsoftovu uslugu najnovije generacije smještenu u oblaku, koja spaja funkcionalnosti Microsoft Officea, SharePointa, Exchangea i Lynca. Office 365 iskorištava sve mogućnosti oblaka radi poboljšanja produktivnosti svih tvrtki, bez obzira na obim njihova poslovanja.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA         OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Pogledajte fotoalbum na ovoj poveznici.

Više o Officeu 365 pročitajte u članku Damira Kalembe koji prenosimo iz WinDays Mreže, a o Officeu 365 za obrazovne ustanove možete čitati na Microsoftovim stranicama.

Novi portal hrvatske zajednice stručnjaka za Microsoftove tehnologije prva je primjena platforme Azure u Hrvatskoj. Portal omogućava lakšu komunikaciju velikog broja mogućih članova jer je Microsoftova zajednica usmjerena prema sadašnjim i budućim IT stručnjacima kao i prema više od 6000 softverskih inženjera koji razvijaju konkretna rješenja i aplikacije.

Prema riječima Marka Severa, voditelja Microsoftovih akademskih programa u Hrvatskoj:

„Portal je jedinstveno mjesto gdje će svi zainteresirani moći dobiti sve važne informacije o održavanju naših sastanaka i radu pojedine grupe, a osim toga bit će usmjeren i prema akademskoj zajednici kroz koju se želimo približiti grupi od oko 30 tisuća studenata tehničkih, prirodoslovnih, matematičkih i srodnih fakulteta i veleučilišta.“

Hrvatski Telekom predstavio je novu uslugu Planet9, online trgovinu za domaće i strane e-knjige. Planet9 trebao bi biti otvoren u lipnju ove godine, a hrvatskim će izdavačkim kućama omogućiti jednostavan plasman i prodaju sadržaja u elektroničkom obliku. Za sada nemamo informacija o tome hoće li ta usluga obuhvatiti i udžbenike u elektroničkom obliku, no u skorijoj se budućnosti nadamo i toj mogućnosti. Više…

Za svakoga ponešto

image

Središnji državni ured za e-Hrvatsku održao je panel Umrežena uprava u oblaku tijekom kojeg je državni tajnik Igor Lučić naglasio kako smo se provedbom Strategije e-uprave u posljednje dvije godine još više približili korisnički usmjerenoj, proaktivnoj i umreženoj upravi, dodavši kako je Igor Lučić, državni tajnik Središnjeg državnog ureda za e-Hrvatskupreduvjet za realizaciju umrežene uprave zajednička arhitektura koja omogućava jedinstveni okvir za komunikaciju između različitih informacijskih sustava u tijelima državne uprave. Nakon uvoda prezentacije su održali Tomislav Vračić, zamjenik državnog tajnika u Središnjem državnom uredu za e-Hrvatsku te Ivan Maglić, direktor Gartner Hrvatska o konceptu „Government Clouda“. 

Prezentacije: Središnji državni ured za e-Hrvatsku: Umrežena uprava u oblaku i Gartner: Government Cloud

Posebno zanimljivi bili su paneli za koje su se orgaOLYMPUS DIGITAL CAMERAnizatori zaista potrudili dovesti zanimljive i stručne sugovornike. U panelu Zemlja (ne)znanja predstavnici znanstvenih i obrazovnih institucija – Mislav Balković , Vedran Mornar , Davor Pavuna , Goran Radman, Danica Ramljak i Ivan Vidaković su raspravljali o pitanjima izazova upravljanja znanjem kao ključnim elementom rasta i razvoja te napora koje javni i privatni sektor čine kako bi Hrvatska bila što više zemlja znanja, a manje neznanja.

Ivan Vidaković, direktor Microsofta Hrvatska (2)OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Pogledajte fotoalbum na ovoj poveznici.

Kako izgleda primjena mogućnosti i prednosti Internet Explorera 9, pokazano je na tportalu. Posjetitelji tportala koji koriste Internet Explorer 9 sada mogu brže surfati tportalom, lakše pronalaziti zanimljive sadržaje te brže i jednostavnije pristupati raznim servisima i uslugama tportala. Za više informacija o Internet Exploreru 9 te njegovom preuzimanju posjetite www.beautyoftheweb.com.

imageU sklopu WinDaysa potpisan je sporazum o suradnji Hrvatske mreže poslovnih anđela CRANE i hrvatskog ogranka Udruge za softversku ekonomiju, inovacije i poduzetništvo (IISEIE) koja upravlja programom Microsoftovih inovacijskih centara u Varaždinu i Splitu. Njihova suradnja omogućit će dodatnu obrazovanje i savjetovanje poduzetnika te povezivanje poduzetnika i mogućih investitora.

Ivan Vidaković, Microsoft Hrvatska, Tomislav Bronzin, IISEIE, Mihovil Barančić, CRANE, Marko Drenovački, IISEIE

Visoka škola za primijenjeno računarstvo i Algebra grupa predstavili rezultate ovogodišnjeg istraživanja među poslodavcima o njihovim potrebama za zapošljavanjem IT stručnjaka. Istraživanje je provedeno četvrtu godinu zaredom te je obuhvatilo gotovo 450 hrvatskih tvrtki koje predstavljaju najznačajniji udio u ukupnom zapošljavanju IT stručnjaka.
Istraživanje je pokazalo da 96 % ispitanih tvrtki ne planira smanjivati broj trenutačno zaposlenih IT kadrova, 50 % ispitanih tvrtki planira nastaviti zapošljavati nove IT stručnjake, a čak 80 posto ispitanih i ove je godine izjavilo kako u Hrvatskoj nedostaje kvalitetnog IT kadra!
Najtraženiji profili informatičkih stručnjaka su pimagerogrameri i sistemski inženjeri: 49 % tvrtki ima potrebu za programerima koji će raditi na razvoju njihovih aplikacija i rješenja, dok će njih 20 % potražiti sistemske administratore odgovorne za održavanje računalne i komunikacijske infrastrukture u tim tvrtkama. Također postoji znatna potreba za IT savjetnicima (12 %) i analitičarima (10 %).

Za više informacija o konferenciji Microsoft WinDays11, njezinom programu i rasporedu predavanja i radionica, posjetite web na adresi www.mswindays.com. Videozapise i fotografije s konferencije pogledajte na ovoj poveznici.

Inovativni učitelji i nastavnici u Moskvi

viktorijaH_darkoR

Viktorija Hržica i Darko Rakić

1U2 Moskvi je od 22. do 24. ožujka održan Europski forum inovativnog obrazovanja. Na Forumu su prikazani radovi inovativnih učitelja iz mnogih europskih zemalja, a Hrvatsku su predstavljali Darko Rakić iz OŠ Popovača i Viktorija Hržica iz AZOO-a. Darko Rakić sudjelovao je u natjecateljskom dijelu sa svojim projektom Od ideje do filma, a Viktorija Hržica u radu procjenjivačkog suda.

Natjecanje

Forum je trajao tri dana tijekom kojih su se izmjenjivale različite aktivnosti i obveze. Prvoga dana učitelji su svoje projekte predstavili članovima ocjenjivačkog suda u obliku razgovora u trajanju do 30 minuta.

 34

Foto galerija –  Atmosfera

Nakon uvida u sve radove, proglašeni su pobjednici i najbolji radovi koji će ove jeseni sudjelovati na Svjetskom forumu u Washingtonu, SAD. Na Forumu je sudjelovalo 39 europskih država s 88 radova, a u donjoj tablici je popis pobjednika te tri najbolja rada u svakoj od 6 kategorija.

tablica

Poveznice:
Training Firm – Online Week
Lost and Found Destinies
genY
Forensics in the Classroom
Knowledge tests
Grandma’s Games

Na stranici http://www.partnersinlearnin… možete pronaći sažetke svih prijavljenih radova.

Foto galerija – Završnica

Predstavljeni radovi bili su izuzetno kvalitetni i teško je bilo odabrati najbolje. Što o svome radu i radovima koje su prezentirali kažu učitelji, njihovi autori, pogledajte u videozapisima.

Predavanja i radionice

Osim natjecateljskog dijela, Forum je obilovao predavanjima i radionicama. Vodeći Microsoftovi stručnjaci u programu Suradnici u učenju te predstavnici ruskih državnih obrazovnih institucija održali su izvrsna predavanja u kojima su govorili o temama vezanim uz poboljšanje nastavne prakse. Osobno me se dojmila izjava Lauren Woodman, General Manager, Worldwide Partners in Learning.

56

Donosimo djelić atmosfere s predavanja.

Održano je i 13 radionica za učitelje o različitim temama:

  • Aktivno učenje uz pomoć novih tehnologija,
  • Uporaba vijesti u razredu – ideje i pristupi (predavanje dopunjeno blogom),
  • SHOUT!,
  • SEK 2.0: Izgradnja globalne obrazovne zajednice uz pomoć Live@edu servisa,
  • Učenje preko granica – didaktička iskustva web konferencije korištenjem Microsoftovog Live Meetinga,
  • Online Safety,
  • Kreativnost i inovativnost korištenjem Microsoftovih tehnologija,
  • Inovativno poučavanje i istraživačko učenje,
  • Microsoft IT akademija – put k povećanju zapošljivosti,
  • Mouse Mischief – kako predavanja učiniti interaktivnima i zanimljivima,
  • Od poučavanja k učenju – stvaranje i ujedinjavanje znanja pomoću modula u OneNoteu,
  • Multipoint Server 2011 – otvaranje novih mogućnosti u pristupu tehnologiji,
  • Digitalno organizirani nastavni planovi za zanimljivo poučavanje i učenje.

Kako je to izgledalo, pogledajte na priloženim fotografijama.

I pored pretrpanog rasporeda, uspjeli smo vidjeti ponešto i od grada, koji nas je svojom veličinom zadivio i često ostavljao bez teksta. Moskva je grad s više od 11 milijuna stanovnika. Gužve u prometu su stalne pa nam je često bilo potrebno više od sat vremena da nas autobus doveze iz hotela u kojemu smo boravili do hotela u kojemu se održavao Forum, a koji su udaljeni oko 12 km!

Foto galerija – Grad