ITM adolescenata, prehrana i sport

Donata Tomažič

Sažetak

Sportske aktivnosti i pravilna prehrana vrlo su važni u životu mlade osobe. Pogotovo danas, uz pretjeranu prisutnost raznih IKT ekrana, koji djecu doslovno tjeraju u sjedeći položaj po više sati dnevno. Ovdje svoju veliku ulogu prvo igraju roditelji, svojim uzorom. To znači da se sami aktivno kreću ili barem ohrabruju svoju djecu k tome. Pravilnim pristupima, metodama rada i konkretnim poticajima, sportski pedagozi trebali bi navesti mlade da kretanje ne bude više svakodnevni teret, nego olakšanje. Cilj bi trebao biti da djeca to vole raditi, zabavljati se, stvarati nove društvene kontakte i prijateljstva. Na trećem mjestu, ali ne beznačajnom, su treneri u raznim sportskim klubovima. Uz poticajno okruženje djeca postižu bolje rezultate. Uzorak našeg istraživanja obuhvatio je 120 djece u dobi od 12-14 godina. ITM djece utvrdili smo uz pomoć testova za SEK (sportsko-edukativni karton). Otkrili smo da je ITM kod dječaka i djevojčica proporcionalan njihovoj sportskoj aktivnosti. Stoga ćemo potaknuti djecu koja trenutno nisu uključena u poslijepodnevne fizičke aktivnosti da to učine. Uz pomoć ankete ustanovili smo da su djevojčice 7. razreda, najaktivnije u plesu, a 9. razreda u odbojci. Učenici 7. razreda također su najaktivniji u odbojci, a 9. razreda u rukometu.

Ključne riječi: ITM, aerobne vježbe, anaerobne vježbe, prehrana, sportske aktivnosti.

Uvod

Ljudi hodaju različitim putevima u životu. Svi mi biramo svoj put na neki način, koji može biti lakši ili teži, s više ili manje prepreka, s višim ili nižim zaprekama… i tako dolazimo do zacrtanih ciljeva. Neki su više, drugi manje uspješni. Ispravno je da im odrasli pomažu, poučavaju ih i ohrabruju. Tijekom satova tjelesnog odgoja puno razgovaramo o pravilnoj prehrani i korisnosti kretanja. Djevojke se posebno vole savjetovati o tome. Naravno, savjetujem im i da se poslijepodne bave aerobnim sportom. To će također imati pozitivan učinak na njihovu dobrobit i veće samopoštovanje. U školi se svakodnevno, uz redoviti tjelesni odgoj, brinemo o kretanju djece u sportskim aktivnostima: Zlati Sonček i Krpan gdje izvode različite i zanimljive pokretne zadatke; plivačko opismenjavanje, interesne sportske aktivnosti, dodatni izborni predmeti (rukomet, nogomet, odbojka); mjesečna natjecanja u našoj općini u raznim sportovima kao što su rukomet, nogomet, odbojka, košarka, atletika, ples i stolni tenis.

ITM ili indeks tjelesne mase

To je mjerenje koje je oko 1900. izumio dr. Quetelet. Obično se koristi za mjerenje zdrave tjelesne težine. Da bismo provjerili vaš ITM, moramo uzeti dva mjerenja: vašu tjelesnu visinu i tjelesnu težinu. Zatim izračunavamo ITM prema poznatoj formuli: tjelesna težina (kg) podijeljena s tjelesnom visinom (m2). Ako vaš ITM izmjeri liječnik, pitat će vas o vašoj općoj prehrani, načinu života i izmjeriti vam opseg struka (Kako izračunati ITM?, b. l.).

Aerobna vježba

Aerobna vježba je osnova svih naših vježbi. Za rekreativce proljeće je „baza“ za stjecanje i održavanje opće kondicije. Ovo je vrsta vježbe u kojoj se energija obnavlja u tijelu uz prisutnost kisika. Puls je manji, kao i intenzitet vježbanja, ali aktivnost traje dulje. Tijekom ove vježbe mišići dobivaju kisik potreban za svoje funkcioniranje. Aerobne vježbe su: hodanje, trčanje, rolanje, vožnja bicikla, plivanje, nordijsko hodanje, aerobik u vodi i druge (Aerobna in anaerobna vadba, 2020.).

Anaerobna vježba

Anaerobna vježba je vrlo intenzivna i odvija se u kraćim vremenskim intervalima. Kod ove vrste vježbanja mliječna kiselina se počinje nakupljati u mišićima i to nam može uzrokovati bol. To znači da su mišići dobili premalo kisika zbog intenzivnog vježbanja. Anaerobna vježba povećava fleksibilnost, odnosno istezanje tijela, povećava mišićnu masu i snagu. Ove vrste vježbi su: brzo trčanje ili sprint, dizanje utega (ibid.).

Prehrana

Prehrana je također važan čimbenik u adolescenciji. Stoga moramo osigurati raznoliku i uravnoteženu prehranu adolescenata. Svim mogućim promjenama u prehrani potrebno je krenuti malim koracima i ustrajati do cilja. Adolescenti tijekom puberteta moraju jesti zdravu hranu i koristiti raznovrsne kvalitetne prehrambene proizvode, za funkcioniranje mozga, izgradnju kosti, unutarnjih organa i mišića. Zdrava prehrana je dobra ako sadrži pravilo „5 dnevno“. To znači tri vrste povrća i dvije vrste voća. U prehrani ograničavamo grickalice i zamjenjujemo ih zdravom hranom. To su orašci, svježe povrće ili obični jogurt. Adolescenti bi trebali piti što manje slatkih pića i radije posegnuti za vodom. Također bi trebali ograničiti unos soli. Dovoljno je ako unose 5 g soli dnevno. Na kraju, ali ne manje važno, važan je i pravi izbor masti. Tijelo mlade osobe treba masnoće za izgradnju stanica, ali oprez nije suvišan. Preporuča se u prehranu uključiti morsku ribu (Prehrana šolskih otrok in mladostnikov, b. l.).

Pod pokroviteljstvom EU na stranicama NIJZ-a 2021. godine objavljen je vrlo kvalitetan i inovativan e-priručnik za učitelje o voću i povrću, pod nazivom „Ukusno, hrskavo, zdravo“. Preporučaju upoznavanje i informiranje svih dionika o shemi prehrane u slovenskim školama. Treću trijadu karakterizira nekoliko čimbenika koji utječu na djetetov izbor prehrane. Naime, djeca su izložena utjecajima društvenog i kulturnog okruženja koji počinju u obitelji. Veliki utjecaj na to imaju i mediji. Osim toga, u ovoj dobi izrazito se razvija osjetljivost na miris i izgled hrane, a to posljedično utječe i na djetetov izbor hrane. Prije nekoliko godina osmišljena je i nova piramida zdrave prehrane za djecu. Pokazuje koje bi namirnice trebale biti više zastupljene u našoj prehrani, a koje manje. Na samom dnu nalaze se novo dodana aktivnost kretanja i pijenje velikih količina vode. Prilikom sastavljanja obroka, naravno, preporuča se uzeti u obzir ove ravnoteže u piramidi zdrave prehrane (E-priročnik za učitelje o sadju in zelenjavi, 2022).

Sportske aktivnosti

Tjelesna aktivnost je fizičko kretanje u kojem se energija troši pomoću skeletnih mišića. Ne treba je poistovjećivati s riječju vježba, koja znači planiranu strukturiranu i ponavljajuću aktivnost (WHO, 2016.).

U svojoj studiji Pori i Sila (2010) smatraju da su poslijepodnevno hodanje, plivanje i vožnja bicikla najpopularniji među Slovencima starijim od 15 godina. Također napominju da ljudi imaju sve pozitivniji stav prema kretanju. Također, sport u prirodi je protuteža IKT tehnologiji koja nam omogućuje kupnju iz fotelje, bankarske usluge od kuće, dostavu artikala na dom.

Ovsenek (2009) smatra da je život u obiteljima danas stresan iz raznih razloga. Usluge, školske i druge obveze ostavljaju psihičke i tjelesne posljedice za djecu i odrasle. Sport pozitivno utječe na ublažavanje emocionalne napetosti, anksioznosti te ima pozitivan učinak na obiteljsku klimu.

Zaključak

Sva ova saznanja, citati i dosadašnji rad doveli su nas do želje da one pojedince, koji su do sada bili neaktivni, potaknemo na sportske aktivnosti. Rezultatima testiranja za SEK, na uzorku od 120 djece 7. i 9. razreda u školskoj godini 2020.-2021. i anketom o poslijepodnevnim sportskim aktivnostima u istim razredima, u siječnju 2022. godine utvrdili smo:

ITM (indeks tjelesne mase) kod djevojčica u 9. razredu ima normalnu vrijednost kod onih koje se bave poslijepodnevnim sportom. Tri djevojke, međutim, imaju povišen ITM i nisu aktivne poslijepodne. ITM rezultat kod dječaka 9. razreda je sličan. Dječaci, koji su aktivni i poslijepodne, imaju normalan ITM. Tri dječaka koji nisu sportski aktivni imaju povišen ITM.

U 7. razredu rezultati su slični. Djevojke koje su poslijepodne sportski aktivne imaju normalan ITM. Dvije djevojke koje nisu aktivne poslijepodne imaju povišen ITM. U slučaju dviju djevojčica, pretpostavljamo da unatoč poslijepodnevnoj sportskoj aktivnosti, ITM može biti povišen zbog nepravilne prehrane. Učenici 7. razreda koji su poslijepodne sportski aktivni imaju normalan ITM. Dva dječaka imaju povišen ITM i nisu fizički aktivni poslijepodne. Unatoč poslijepodnevnoj aktivnosti, dva dječaka imaju povišen ITM, što se može pripisati nepravilnoj prehrani. Anketom smo došli do rezultata da se djevojčice poslijepodne najradije bave slijedećim aktivnostima: u 7. razredu s plesom i u 9. razredu s odbojkom; dječaci najradije pohađaju: odbojku u 7. razredu i rukomet u 9. razredu. Na temelju dobivenih rezultata možemo biti zadovoljni.

Grafikon 1. Aktivnosti djevojčica 7. razreda po sportovima u satima tjedno

Grafikon 2. Aktivnosti dječaka 7. razreda po sportovima u satima tjedno

Grafikon 3. Aktivnosti djevojčica 9. razreda po sportovima u satima tjedno

Grafikon 4. Aktivnosti dječaka 9. razreda po sportovima u satima tjedno

Utvrdili smo proporcionalnost između ITM i sportske aktivnosti adolescenata. Pokušat ćemo za aktivnosti motivirati neke od onih pojedinaca koji svojim rezultatima odstupaju od svojih vršnjaka. Također ćemo ih naučiti o pravilnoj prehrani za njihovu dob. Sve te promjene trebamo započeti s njima malim koracima, ali ustrajati na njih do cilja. Ovo je i slogan naše škole: „Možeš, ako hoćeš!“ Tako će ti pojedinci dugoročno moći biti zdraviji i samopouzdaniji.

Literatura

1. Aerobna in anaerobna vadba (razlaga in razlike). (2020). Provjereno 17. 1. 2022, iz https://www.kreal.si/aerobna-in-anaerobna-vadba/
2. E-priročnik za učitelje o sadju in zelenjavi »Slastno, hrustljavo, zdravo«. (2022). Provjereno 25. 1. 2022, iz https://www.nijz.si/sl/e-prirocnik-za-ucitelje-o-sadju-in-zelenjavi-slastno-hrustljavo-zdravo
3. Kako izračunati IBM?. (b.d.). Provjereno 20. 1. 2022, iz https://www.pro-activ.com/sl-si/srce-in-holesterol/zdravje-srca/kako-izracunati-itm
4. Ovsenek, M. (2009). Družinska športna rekreacija (diplomsko delo). Univerza Ljubljani, Fakulteta za šport, Ljubljana.
5. Pori, M. in Sila, B. (2010). S katerimi športnorekreativnimi dejavnostmi se Slovenci najraje ukvarjamo? Šport, 58 (1/2), 109 – 111.
6. Prehrana šolskih otrok in mladostnikov. (b.d.). Provjereno 22. 1. 2022, iz https://prehrana.si/moja-prehrana/solarji-in-mladostniki
7. WHO. (2016). Psysical activity. Provjereno 26. 1. 2022, iz https://www.who.int/en/news-room/fact-sheets/detail/physical-activity

Psihofizičko zdravlje u produženom boravku

Jasmina Nedanovski

Sažetak

Ciljevi produženog boravka isprepliću se i nadograđuju odgojno-obrazovnim ciljevima nastave. Djeci želimo osigurati ohrabrujuću, zdravu i sigurnu psihosocijalnu te fizičku okolinu za razvoj i obrazovanje.

Prehrana i tjelesna aktivnost utječu na psihofizičko zdravlje djece. Od početka školske godine, u grupi produženog boravka trudimo se poticati psihofizičko zdravlje djece u sklopu triju aktivnosti. To su: vrijeme ručka, aktivnosti za opuštanje te kreativno provođenje vremena.

Ključne riječi: prehrana, tjelesna aktivnost, psihofizičko zdravlje djece, produženi boravak.

Uvod

U odjelima produženog boravka nadograđujemo nastavne sadržaje s kojima se djeca susreću u nastavi. Aktivnosti nastojimo organizirati na način, da su djeci zanimljive. Produktivnost djece je tokom trajanja produženog boravka smanjena. Kako bismo pridobili pažnju učenika, učitelji moramo biti kreativni, pragmatični, fleksibilni i zanimljivi. Današnje doba od učitelja zahtijeva individualni pristup učenicima. Djeca imaju golemu potrebu za pažnjom. Radi toga, ih još toliko teže odgajamo u samostalne osobe. I roditelji im oduzimaju samostalnost i time im uskraćuju vlastita iskustva. Samostalnost djeteta vrlo je bitan element za njegov razvoj i budući život. Unatoč šarolikom izboru pedagoških pristupa, u današnje vrijeme veliki izazov predstavlja oblikovanje samostalnog učenika. Glavni zadatak učitelja je motivacija i usmjerenje učenika na putu, gdje se ovaj susreće sa svojim potrebama i zahtjevima.

Ručak

Poznata je činjenica, da je preporuka imati 5 obroka dnevno (doručak, dopodnevna užina, ručak, popodnevna užina, večera). Obroci koje pojedemo moraju biti pravilno raspoređeni tokom dana. U produženom boravku učenici imaju ručak i popodnevnu užinu.

Najprije djecu potičemo na temeljito pranje ruku, zatim na samostalno postavljanje u red. Također ih potičemo da sami nose pladnjeve s hranom do stola (taj dio se odnosi na učenike prvih razreda koji su bili naviknuti, da im hranu pripremaju odgajateljice u vrtiću). Posebnu pažnju pridodajemo samostalnom rezanju tvrde hrane, jer to predstavlja problem većem dijelu učenika. Neki učenici pritom trebaju vođenje, prikaz ili pak puno ohrabrenja.

Ručak škola planira u skladu sa smjernicama zdrave prehrane u odgojno-obrazovnim ustanovama, prema savjetima ministarstva za zdravlje. Učitelj učenike tako može poticati i pratiti koliko hrane pojedu.

Neki učenici imaju velike probleme s konzumiranjem hrane. Problem vidim u tome što djeca mnogo različite hrane ne žele ni probati. Kada ih potaknem na to, da barem malo probaju, da vide kakvog okusa je hrana, puno puta su pozitivno iznenađeni nad okusom (npr. dinje). Ako poslije ručka ostane nešto od voća ili peciva, to odnesemo sa sobom u razred. Učenici rado to pojedu kasnije kad su gladni. Nekad nam ostane i voća od prijašnjega dana. Učenici naše škole piju vodu iz slavine. Još dvije godine unazad kuhali smo čaj, sad smo se odlučili za vodu. Za to smo se odlučili jer ispijanje vode poboljšava funkcije pamćenja, razumijevanje te koncentraciju za učenje. Sve grupe PB izradile smo veliku (novu) piramidu prehrane v blagovaonici škole.

Slika 1. Piramida prehrane

Aktivnosti za opuštanje

Igra i fizička aktivnost pozitivno utječu na naše tijelo i duševnost. Bergant tvrdi, da su fizička aktivnost i igra procesi, koje naš mozak voli provoditi i tako postaju izvor zadovoljstva i opuštanja. (Bergant 2015, str. 27).

Aktivnosti opuštanja namijenjene odmoru, opuštanju, obnavljanju psihofizičkih snaga mogu se odvijati u učionici, knjižnici, sportskoj dvorani i na igralištu. To vrijeme namijenjeno je različitim igrama (sportske, društvene, zabavne, socijalne te ostale), slušanju glazbe, gledanju video sadržaja, čitanju i razgovoru.

Poslije ručka krenemo s učenicima na opuštanje. Razred dobro provjetrimo. Opuštanje u sportskoj dvorani ili vani naša je svakodnevna rutina. Bitno je, da opskrbimo naš moždani centar kisikom. Aktivnosti na svježem zraku utječu na izlučivanje serotonina, koji je ujedno i glavni aktivator motoričkog korteksa te utiče na opuštanje tijela. U sportskoj dvorani učenike sam poticala na samostalnu izvedbu zadatka. Na početku školske godine primijetila sam, da učenici žele biti cijelo vrijeme vođeni – ako nisu dobili upute, bili su nekoliko zbunjeni. Sada, nekoliko mjeseci kasnije, primijetila sam, da nakon što učenicima pružim nekoliko minuta slobodne igre (bez vođenja), oni budu veseli, zaigraju se sami, podijele uloge u igri i pritom mnogo uživaju.

Aktivnosti za opuštanje provode se kroz igru, fizičku aktivnost, čitanje i sl. Svaki dan imamo na rasporedu upisan pojam aktivnosti za opuštanje. Unutar tog rasporeda, za svaki dan sam dodala jednu drugu aktivnost za opuštanje, koju sam po potrebi prilagodila (vezano za okolnosti u razredu). Vrlo često se nakon aktivne aktivnosti smirimo sa smirujućom glazbom, vizualizacijom. Tek nakon toga, posvetimo se pisanju domaće zadaće. Cilj tih aktivnosti je, da učenici što učinkovitije opuste tijelo, um i obnove psihofizičke snage. Duševno i tjelesno opuštanje vrlo su bitni za zdravlje.

Slika 2. Slušanje smirujuće glazbe

Kreativno provođenje vremena

Poticanje kreativnosti i radoznalosti učenika ulaganje je u budućnost društvenog razvoja. Kreativni i inovativni pojedinci određuju različitost, napredak i razvoj. Vrijeme u produženom boravku nudi mogućnosti za razvoj interesa i kreativnih sposobnosti učenika. Aktivnosti koje se provode su likovne, glazbene, plesne, literarne i matematičke naravi.

Kao učiteljica likovne kulture mogu na tom području učenicima najviše ponuditi. S učenicima isprobavamo različite likovne tehnike, upotrebljavamo različite materijale. Ponekad napravimo zadatak rezanja i lijepljenja, jer to nekim učenicima pravi probleme. Redovno se javljamo i na likovne natječaje, nacionalne kao i na one međunarodne. Prošle godine po prvi puta smo snimili animirani film. Izvesti takav projekt tijekom produženog boravka, bio je velik izazov. U prostoru je morala biti cijelo vrijeme jednaka svjetlost, nitko nije smio pomaknuti stol na kojem su bili kamera i fotoaparat.

Svake godine u produženom boravku organiziramo modnu reviju jer želimo, da se djeca oslobode straha i srama od javnog nastupa. Materijali koje koristimo su otpadni. Učiteljice smo ove godine dale upute djeci, da donesu stvari za izradu od doma. Kada su kreacije nastale, izveli smo reviju. Učenici vole nastupati i imaju malu tremu. Međutim, poslije izvedene revije, svi su uzbuđeni i vole pričati o svojim osjećajima.

Slika 3. Modna revija

Ove godine smo prvi put izveli kamišibaj. Učenici su bili oduševljeni tom vrstom kazališta. Podučavam heterogenu grupu (prvi i drugi razred) i primijetila sam, da su se brojni učenici po prvi puta susreli s tim oblikom kazališne predstave. Učenike je taj oblik pripovjedanja povezao. Bili su oduševljeni nad tim oblikom rada. Učenici su također sami pripremili kamišibaj predstavu. Svaki učenik imao je mogućnost (radili smo u grupama po tri), da odluči, hoće li biti pripovjedač, ilustrator priče ili će micati stranice priče. Ove godinu, u svoju grupu uvela sam područje plesa (folklor) i čini mi se vrlo uspješnim. Pozvala sam učiteljicu iz susjedne grupe, s namjerom, da obje grupe povežemo te ih naučimo plesove kao što je Igraj kolo jabuko, Ob bistrem potočku je mlin i sl. Učenici su se predstavili na predstavi grupa produženog boravka s nazivom Pokaži, kaj znaš. Pri tom je vrlo bitna činjenica, da smo sudjelovale kolegica i ja, kao i učenici i tako je nastao predivan nastup odnosno zaključak na našoj priredbi. Djeca su željna glazbe, plesa i fizičkih aktivnosti.

Zaključak

Djeca su naša skrb i poslanstvo. Vrlo je bitno, da im stvaramo poticajnu, sigurnu, zdravu i ljubaznu okolinu. Kolektivno moramo biti svjesni koliku odgovornost imamo za zdravlje i dobrobit djece.

Učitelji pratimo taj način razmišljanja jer smo svjesni, da smo pored roditelja, i mi veliki uzor toj djeci.

Literatura

1. Bergant T. (2015). Pomen igre za otrokov razvoj. V pedagoški reviji Didakta (online). 4 strani. Dostopno na: https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-1DKDJY4I/92b6be2b-88b4-4562-49e8f0d5f09f/PDF.

Od pčele do doručka

– projekt uz Tradicionalni slovenski doručak

Janja Hunjet

1. Uvod

Činjenica da u Sloveniji imamo obilje hrane, ipak su opće prehrambene navike izuzetno loše, kao i loša kvaliteta hrane u pogledu proizvodnje i podrijetla, što me potaknulo na širenje općeg slovenskog projekta Tradicionalni slovenski doručak. U njemu sam povezala i produbila sadržaj tematskih cjelina Prostor, Okolišno obrazovanje i Živa bića.

• U tematskoj cjelini Prostor, učenici upoznaju život i rad na farmi prema godišnjim dobima, kao i tržnicu i ponudu na njoj.
• U tematskoj cjelini Okolišno obrazovanje upoznaju da moramo zaštititi prirodni okoliš, a također uče o nekim zagađivačima vode, zraka i tla u svom okruženju.
• U tematskoj cjelini Živa bića uče da sva živa bića iz okoline nešto dobivaju, prerađuju i ostavljaju u okolišu. Oni također saznaju da hrana sadrži tvari koje su potrebne da se tijelo giba, raste i funkcionira pravilno.

Počela sam provoditi projekt u međupredmetnoj povezanosti. Uključila sam predmete upoznavanje okoline, sport, likovna i glazbena kultura.

2. Tijek rada

Međupredmetne veze su se odvijale između predmeta UO (Upoznavanje okoline), LUM (Likovna kultura), GK (Glazbena kultura) i SPO (Sport).

Postavila sam sljedeće ciljeve:

Učenici:

• prezentiraju osnovna načela učtivog razgovora,
• prepoznaju da hrana sadrži tvari koje su neophodne da se tijelo kreće, raste i pravilno funkcionira, znaju da zdrava prehrana, vježbanje i odmor omogućuju rast i razvoj i održavanje zdravlja
• shvaćaju da hrana koju konzumiramo može doći iz našeg okruženja i da je stoga kvalitetnija,
• znaju objasniti kako sami aktivno doprinose očuvanju prirodnog okoliša,
• razumiju važnost očuvanja prirode za život živih bića i razumiju da su živa bića zbog hrane međusobno ovisna,
• stječu osnovne higijenske navike u vezi s prehranom i usvajaju bonton prilikom jela,
• modeliraju jednostavnu statičku figuru,
• od otpadnih materijala i obojenog papira oblikuju skulpturalni volumen,
• u učionici pripremaju pčelinji kutak
• u predvorju škole izlažu pčelinjak s oslikanim košnicama,
• nauče novu pjesmicu koju nadopune sa svojim stihom,
• slijede osnovne principe sigurnosti tijekom pješačenja,
• testiraju i razvijaju sposobnosti upravljanja svojim tijelom,
• formiraju pozitivne obrasce ponašanja (tolerantno i prijateljsko ponašanje u grupi, poštivanje pravila sportskog ponašanja, odgovoran odnos prema prirodi i okolišu).

Naše aktivnosti odvijale su se u periodu od pet tjedana.

Tijekom nastave UO su:

• razgovarali o zdravom načinu života s naglaskom na uravnoteženu prehranu,
• tijekom razgovora izradili plakat Živim zdravo,
• upoznali život pčela i način dobivanja meda,
• razgovarali o podrijetlu i načinu proizvodnje hrane.

Slika 1. Prezentacija života pčela i rada pčelara, koju su pripremili učenici.

Predstavljanje života pčela, njihovog rada i važnosti za okoliš i rad pčelara pripremila je učenica, članica pčelarskog kružoka i obitelji s dugom pčelarskom tradicijom.

Slika 2. Pčelice izrađene od otpadnog materijala i obojenog papira

Tijekom nastave LK su:

• iz odpadnog materijala i papira napravili pčelice,
• iz kartonske kutije za otpad napravili košnicu
• oslikali su prednje strane košnica,
• svoje proizvode izložili u predvorju škole i u učionici.

Slika 3. Pčelarski kutak u učionici

Slike 4. i 5.: Izložba u predvorju škole, Oslikane košnice

Tijekom nastave GK su:

• naučili pjesmu Naša kuharica i dopunili je sa svojim stihom.

Tijekom nastave SPO su:

• napravili izlet do pčelinjaka.

3. Zaključak

Projekt se intenzivno provodio tijekom pet tjedana u listopadu i studenom. Tradicionalni slovenski doručak nikako nije završen, već se nastavlja tijekom školske godine. Moj je cilj osvijestiti učenike o važnosti zdravog načina života, a to je kombinacija uravnotežene prehrane, vježbanja, odmora i pravilnih higijenskih navika. Ovoga puta naglasak je bio na važnosti odabira zdrave, lokalno uzgojene hrane, koja također predstavlja manju opasnost za okoliš. Želim da učenici šire znanje koje su stekli u svojim obiteljima, te da povezuju i primjenjuju teorijska i praktična znanja iz različitih područja, kako unutar škole, tako i izvan nje. To je i veza tzv. službenih predmeta s drugim područjima, kao što su cjeloživotno znanje, socijalne kompetencije, komunikacijske vještine, koje im pomažu tijekom života.

Odjava prehrane preko spleta v osnovni šoli

Nataša Dovžan

Na naši šoli smo se zaradi lažjega, hitrejšega in enostavnejšega načina odločili, da uporabimo aplikacijo za odjavo šolske prehrane otroka preko spleta.

V preteklih šolskih letih je bila praksa za prijavo in odjavo prehrane za otroka takšna, da so starši želje oziroma svoje odločitve sporočali telefonsko. Nato si je poslovna sekretarka šole, ki je praviloma sprejela klic, zabeležila vse telefonske klice, jih skrbno pisala in po določeni uri vsakodnevno usklajevala s šolsko kuhinjo. Za vsa ta opravila je bilo porabljenega veliko časa, natančnosti in usklajevanja.

Po natančni analizi, medsebojnih razgovorih in predlogih, smo se odločili poskusiti uvesti sistem, ki bi bil prijaznejši, učinkovitejši in natančnejši. Ideja, ki smo jo zasledovali je bila elektronsko vodenje prehrane. Ravnateljica šole nam je pri tem stala ob strani in podprla našo najboljšo možno rešitev.

Za izvedbo samega projekta smo se povezali s podjetjem eAsistent, kjer so nam ponudili uporabo njihove nove aplikacije – modula.

Preden smo začeli z uporabo aplikacije in se dokončno odločili za spremembo sistema šolske prehrane, smo na šoli izvedli anketo. Starše smo v anketi povprašali o njihovem mnenju, o dostopu do interneta in če bi bili pripravljeni uporabljati spletno aplikacijo. Rezultati so bili zelo pozitivni, kar tudi prikazuje spodnja tabela.

Tabela 1. Rezultati ankete šolske prehrane

S tem ko smo pridobili pozitiven odziv staršev je bila odločitev še toliko lažja. Povezali smo se s podjetjem eAsistent, ki tudi sicer konkretno naši šoli zagotavlja nekatere druge računalniške aplikacije – module. S prevzemom modula smo bili že na začetku naše poti.

Šolska administratorka celotnega sistema je najprej določila pravice za zaposlene v kuhinji, kjer so imeli dostop samo do določenega dela modula.

Tudi poslovni sekretarki šole je bilo potrebno dodeliti pravice. Pred uvedbo sistema je poslovna sekretarka morala vnesti vse podatke o učenčevih obrokih, regresirani prehrani in subvencijah. Ko je bil sistem vzpostavljen, je s svojimi pravicami lahko spremljala obroke in povezavo z izdelavo položnic. To je omogočilo hitrejše, lažje in elegantnejše delo.

Po vsem tem smo v okviru šole testirali kako poteka odjava prehrane. S testiranjem smo ugotovili, da je rešitev ugodna, praktična in uporabna . Po tej ugotovitvi je bilo potrebno le še obvestiti starše z novim načinom uporabo novega sistema odjave šolske prehrane.

Testiranje in izvedba

Starši so z uporabniškimi imeni in gesli, ki naj bi jih skrbno shranili vstopili v aplikacijo. Poskusni mesec je prinesel zelo pozitivne rezultate. Starši so imeli možnost odjave preko telefona in spletne aplikacije. Tako so počasi spoznavali sistem dela. Na spletni strani šole smo objavili natančna navodila za vstop in uporabo, ravno tako smo bili za vse nejasnosti dosegljivi na elektronskem naslovu in telefonu. Po mesecu dni testiranja smo prešli na odjavo preko spletne aplikacije in starše, ki so telefonično odjavljali prijazno povabili k odjavi preko spleta. S tem je modul zaživel in starši v zelo kratkem času niso imeli nobenih težav več. Po treh mesecih uporabe smo začeli ugotavljati prednosti in slabosti tega sistema.

Prednosti in slabosti

PREDNOSTI SISTEMA SO:

• Starši sami spremljajo odjavo prehrane in mesečno vidijo ceno, ki jo bo potrebno odšteti za prehrano.
• Odjavo je potrebno zaradi lažjega dela izvesti do 7.30 ure dopoldan.
• Starši imajo nadzor nad tem, kdaj bo njihov otrok odsoten in že v naprej lahko odjavijo prehrano.
• Za vsakega otroka imajo svoje uporabniško ime in geslo.
• Podatki s strani staršev so preverljivi.
• Ni več telefoničnega odjavljanja in prenašanja informacij, ter usklajevanja s kuhinjo.
• Modul je povezan z modulom za plačilo položnic.

SLABOSTI SISTEMA SO:

• Možnosti prijave na prehrano še ni omogočena v modulu (to pride v poštev predvsem na predmetni stopnji ko učenci niso naročeni mesečno na prehrano).
• En odstotek staršev še nima internetnega dostopa (kar je sicer zanemarljivo; ob tem je potrebno poudariti, da sistem omogoča telefonsko odjavo).

Sklepna misel

Vsaka sprememba pusti na človeku neko sled. Določene so dobre, nekatere nas zmedejo, nekaterih nas je strah. Strah in zmeda pa sta veliko manjša, če se na te spremembe ustrezno pripravimo in ustrezno pripravimo tudi ostale vpletene v sistem. Po našem mnenju je naš primer dober zgled, seveda pa bomo tudi v prihodnje spremljali izvajanje novega sistema prijave šolske prehrane in se s popravki in prilagoditvami odzivali na ugotovitve.

Učimo se pripraviti tradicionalno slovensko hrano

Anuša Ajster

Povzetek

Vsako šolsko leto se trudim, da v letni delovni načrt oddelka podaljšanega bivanja vključim dejavnosti, ki so zanimive, privlačne in hkrati poučne za učence prve triade. V našem kraju imamo ogromno lokalnih pridelovalcev, ki pridelujejo zelenjavo in sadje ter ju tudi dostavljajo po lokalnih šolah. Porodila se mi je ideja, da učence skozi celo šolsko leto podrobno seznanim s tradicionalno slovensko hrano in določeno jed vsak mesec skupaj z njimi tudi pripravim. Lotila sem se tudi praznikov, ki jih imamo na našem koledarju ogromno in jih lahko povežem s tradicijo. Recepti starih mam bodo dobrodošli in iz izkušenj povem, da se vabilu, da pridejo v šolo, z veseljem odzovejo. Prepričana sem, da čedalje manj otrok pozna pripravo slovenskih sladic, pijač, juh, mesnih in brezmesnih jedi. Slovenskih tradicionalnih jedi je veliko in med seboj se tako po okusu kakor tudi po pripravi razlikujejo. Potrudila se bom, da preproste in enostavne jedi čim bolj približam učencem in jih navdušim s pripravo, da jih bodo večkrat skupaj s starši pripravljali tudi doma.

Ključne besede: prehrana, slovenske jedi, prazniki, učenci.

We are learning how to prepare traditional Slovenian food

Abstract

For many school years I have been trying that my annual after school facility work plan involves activities that would be interesting, attractive and at the same time instructive for the pupils of the first triad in primary school. In our region, we have a large number of local fruit and vegetable-growers that deliver their own products to local schools. I got the idea how to get the pupils familiar with traditional Slovenian food throughout the whole school year and how to prepare a certain dish together with them every month. Our calendar with so many holidays on it served me as a link between our holidays and their tradition. Grandmothers who are from my own experience willing to respond to our invitations to come to the school will be welcomed by their recipes. I am convinced that fewer and fewer children know how to prepare desserts, drinks, soups, meats and Slovenian non-meats. There are many Slovenian dishes which differ in their taste, as well as in preparation. I will do my best to make simple and easy-to-make dishes as close as possible to all pupils and get them interested in their preparation at home with their parents on several occasions.

Key words: food, tradition, holidays, children.

1. Uvod

Prehrana je osnova za naše telesno zdravje, to vsi dobro vemo. Njeno delovanje vpliva tudi na naše psihične aktivnosti. Zelo pomembno je, da je na našem vsakdanjem jedilniku mešana hrana, tako rastlinskega kot živalskega izvora, vendar pa je pri izbiri potrebno upoštevati interese posameznika. Zrasla sem v razširjeni družini. Stara mama je vsak dan poskrbela, da je tako mene, ko sem prihajala domov iz šole, kakor tudi mamo in očeta, po zaključenem delavniku čakalo kosilo. To navado je po njeni smrti obdržala tudi moja mama in jo kasneje prenesla še name. Res je, da smo v tistih letih prihajali domov vsi v razmiku ene ure in skupaj sedli h kosilu. Nekako mi je vloga »kuharice« prišla v navado. In ta navada se je pozitivno obrestovala, ko sem si ustvarila družino. Tudi sama sem vedno poskrbela in za to poskrbim še danes, da je bil in je, en topel obrok na dan, vedno pripravljen. Kajti živimo v času, ko je v naš vsakdanjik vrinjen različen delovni čas in popoldanske dejavnosti, ki za sabo potegne različne ure prihoda domov vseh družinskih članov. Kljub temu noremu tempu, ki nas povsod samo priganja, pa si vedno vzamem čas za pripravo obložene mize v času praznikov. Velik poudarek dam rojstnim dnevom in večjim slovenskim praznikom, zlasti božiču, novemu letu in veliki noči.

2. Hrana skozi zgodovino

Le redko razmišljamo, kako so ljudje živeli v daljni preteklosti, kako so stanovali, se oblačili, zabavali in predvsem kako in kaj so jedli. O hrani v najzgodnejših obdobjih (pred 100.000 leti) človeške civilizacije beremo, da je bila skromna. Sestavljena predvsem iz nabranih rastlin in ulovljenih živali. Obdobja preobilja so se menjavala z obdobji, ko je bilo hrane manj, odvisno od sreče pri lovu ter nabiranju koreninic in rastlinskih plodov. Šele s poljedelstvom in rejo domačih živali (v 6. tisočletju pred našim štetjem) je ponudba hrane postala enakomernejša skozi vse leto. »Revolucija neolitika«, kot to spremembo pridobivanja hrane imenujejo arheologi, je povzročila tudi spremembo v prehrani. Meso domačih živali so pekli preprosto nad ognjem, med gojenimi rastlinami je bilo žito, iz katerega so pekli nekvašen kruh in pripravljali kaše. V dobi kovin (bakrena, bronasta, železna) se je vrstam žita pridružila pira, proso in rž, katere zrnja so le popražili ali skuhali. Gojili so govedo, koze in ovce, ki so dajale mleko in meso. Pri Grkih je bilo najpomembnejše kosilo. Pri manj premožnih je bilo sestavljeno iz močnika, stročnic, oliv, jajc in sira. Bogatejši so uživali več mesnih jedi, zelenjave, sadja, kruha in medice. Med bogatejšimi Rimljani je bilo razširjeno uživanje mesa, predvsem ovčjega, koštrunovega in kozjega, svinjskega in govejega manj. Rimljani so pripravljali različne vrste klobas z dodatkom začimb in dišavnic. Zelo cenjena jed je bila tudi šunka v testu, ki so jo imenovali perna, recept je priljubljen in uporabljen še danes. Prav tako so bile pri Rimljanih cenjene jedi tudi ribe in morski sadeži. Zaradi ugodne klime so pridelovali veliko zelenjave, privoščili so si jih višji sloji, ker je bila zelo draga. Večerja je bil najpomembnejši obrok in je bil sestavljen iz tre hodov. V zadnjem ni manjkalo slaščic in sadja. V srednjem veku je bilo zaradi številnih vojn, pokolov, pohodov prebivalstva na področju prehrane temačno in enolično obdobje. Temeljilo je na sezonskih pridelkih, ki jih je pogosto uničevala poletna ujma. Slab pridelek so dale tudi stare tehnike obdelave zemlje. Plemstvo in bogato meščanstvo v nasprotju z ostalim prebivalstvom ni živelo slabo ampak zelo razkošno. Srednjeveški prebivalec Evrope je imel na voljo zelenjavo iz hišnih vrtov, zelišča, kapusnice, stročnice in različne žitarice. Proti koncu srednjega veka je se je uporaba perutnine in govejega mesa zviševala. Med sadeži so jedli jagodičevje, lešnike, orehe, jabolka in hruške. Odkritje novih kontinentov, zlasti Amerike, je širilo obzorje novim jedem in pijačam. Tako je Evropa med drugim dobila krompir, fižol, koruzo, paradižnik, papriko, tobak, kavo, čaj in kakav (Godina – Golij, 2006).

3. Prehrana na slovenskem

Slovenija je geografsko zelo raznolika država in vsa ta raznolikost zelo vpliva na naše prehranjevanje. Pogosto pozabljamo, da si je prebivalstvo včasih veliko hrane pridelalo doma in da se v posameznih delih države sploh ni dalo določenih živil gojiti. Včasih je primanjkovalo svežega mesa in mesnih izdelkov. Zaradi teh raznolikosti etnologi govorijo o štirih prehranitvenih tipih:

Panonsko ozemlje se razprostira na vzhodu, kjer je pri pripravi hrane pogosta uporaba moke, močnatih jedi in testenin. Tu so doma pogače, gibanice, zlivanke, praznični kruhi, zavijače, testenine s skuto in makom. Zabele v panonskem svetu radi delajo z mlekom, smetano in bučnim oljem.

Za osrednjeslovensko ozemlje je značilna priprava kaš, jedi iz krompirja, repa, zelje.

V alpskem ozemlju je bila vsakdanja hrana odvisna od živinoreje, pogosto od visokogorskega planšarstva. Večino so in še na mize postrežejo jedi iz mleka, sir, skutne jedi in koruzne žgance. Drugo žito tam slabo uspeva.

Sredozemsko ozemlje, ki se razprostira na zahodnem delu ozemlja, nam ponuja uporabo oljčnega olja, večjih količin zelenjave in sadja, pripravo morskih rib in koruzne polente, ki so jo včasih namesto kruha jedli k mlečnim jedem, juham in omakam. Danes pogosto uporabljajo kruh (Godina-Golija, 2006).

4. Tradicionalna hrana, prazniki in recepti naših babic

Pojem slovenska narodna jed izvira iz obdobja od šestdesetih let 19. stoletja naprej. Nastala je med romantično usmerjenim meščanstvom in je služila za poudarjanje narodne istovetnosti. Ti so značilne tradicionalne jedi prevzeli iz kmečkega okolja. Največkrat so bile to praznične jedi, ki so jih v meščanski kuhinji še izboljšali. Pripravljali so jih v narodno zavednih družinah. Nekaj najbolj značilnih slovenskih jedi Slovenci z veseljem predstavljamo kot svoje kulinarično bogastvo. Slovenskih tradicionalnih jedi je veliko in med seboj se tako po okusu kakor tudi po pripravi razlikujejo.

Velikokrat so s praznično obloženo mizo povezani tudi slovenski prazniki. Pestra ponudba praznične hrane, ki ima lep videz, vonj in okus, poveča tek. Zato je pomembno, da smo ob vseh sladkih, mastnih in slanih dobrotah, čim bolj zmerni.

Kaj sploh pomeni beseda praznik? Že od nekdaj velja, da beseda praznik pomeni dela »prazen« oziroma dela prost dan. Vendar so nekateri prosti dnevi pomembnejši od drugih in so nastali v počastitev dogodkov, ki so zaznamovali ta dan in so zapisani na koledarju. Drugi prazniki imajo spet versko in mitološko preteklost naroda in države, ki so prav tako zapisani v koledarju in nam lahko prinesejo enega ali dva prosta dneva. So pa tudi prazniki, za katere vemo, da niso dela prosti dnevi so zapisani na koledarju in jih spoštujemo, obeležimo in praznujemo. Eden izmed teh je tudi osebni praznik, ki ga najraje proslavimo v družbi svojcev in prijateljev. Skoraj vsa ta praznovanja so povezana z letnimi časi in različnimi obdobji in pokrajinami naše države Slovenije. Z njimi so povezani različni obredi, šege, navade in kar je najbolj pomembno tradicionalne domače dobrote, ki posamezne praznike spremljajo. Še večje veselje je takrat, kadar v pripravo vključimo otroke.

Vsako šolsko leto se trudim, da v letni delovni načrt oddelka podaljšanega bivanja vključim dejavnosti, ki so zanimive, privlačne in hkrati poučne za učence prve triade. Porodila se mi je ideja, da učence skozi celo šolsko leto podrobno seznanim s tradicionalno slovensko hrano in določeno jed vsak mesec skupaj z njimi tudi pripravim. Prepričana sem, da čedalje manj otrok pozna pripravo slovenskih sladic, pijač, juh, mesnih in brezmesnih jedi. Slovenskih tradicionalnih jedi je veliko in med seboj se tako po okusu kakor tudi po pripravi razlikujejo.

Narava nam meseca septembra ponuja izobilje, kar se tiče zelenjavnih in sadnih dobrot, ki blagodejno vplivajo na naš organizem. Tako sem se v mesecu septembru skupaj z učenci osredotočila na sadje. Podrobno smo se pogovarjali in preučili jabolka, hruške, grozdje.

Je že res, da učenci živijo v krajih, kjer jih obdajajo vinske gorice in sadovnjaki in da tako po obliki kakor po okusu sadje dobro poznajo, slabše pa poznajo jedi iz sadja, način priprave ter pomen tega sadja za zdravje. V mesecu septembru se marsikdo mudi na trgatvah. Učencem sem povedala naj si na trgatvah privoščijo čim več uživanja svežega grozdja, saj je namreč bogat vir vitamina B in C, vsebuje veliko mineralov: kalcij, kalij, magnezij, ki pripomorejo k boljši prebavi in zdravemu srčno žilnemu sistemu. Gotovo ste že slišali za pregovor: Eno jabolko na dan prežene zdravnika stran. Tudi jabolko je namreč bogat vir vitaminov A, B, C, in E, vsebuje minerale: železo, kalcij in vlaknine, ki pripomorejo k večji čvrstosti kosti in zob. Na naši šoli so jedilniki malic in kosil zelo pestro oblikovani. Kot nalašč se je dnevni obrok kosila navezal na našo tematiko, saj so kuharice spekle odlično jabolčno pito. Jabolka so bila izhodišče, da smo se o pripravi, sestavinah in izvoru o njej le pogovorili.

Letošnja jesen je bila vsem nam pisana na kožo, kar se tiče vremena. Tako smo lahko marsikatero popoldne ali vikend izkoristili za sprehod po gozdu in nabiranje kostanja, ki ga je v naših krajih na pretek. Kostanj ima za razliko od drugih oreščkov zelo malo kalorij. Vsebuje pa veliko vitaminov A, B, zlasti vitamin C, ki ima ključno vlogo pri gradnji kosti in zobovja, mineralov in nekaj kakovostnih beljakovin. Deluje tudi kot antioksidant proti staranju kože. Kostanj kot gozdno dobroto smo z učenci dobro spoznali pri peki na igrišču pred šolo. V šolski knjižnici smo poiskali kuharsko literaturo ter v njej poiskali recepte o kostanjevih jedeh. Priprava kostanjevega pireja nam je ostal izziv za naslednje šolsko leto.

V mesecu novembru smo podrobno spoznali žita. Pšenico, koruzo, ajdo in piro. V gospodinjstvu je namreč pšenična moka najpogosteje uporabljena. Moke so ena izmed pomembnih sestavin za pripravo kvašenega in nekvašenega testa in različnih drugih jedi. Trend današnjega časa so predvsem zdravju koristne jedi iz ajdove in koruzne moke. Tako sem se z učenci dogovorila, da za popoldansko malico pripravimo ajdove žgance, ki so tradicionalna slovenska kmečka jed. Povedala sem jim, da doma velikokrat ajdove žgance skuham po receptu moje stare mame in da bomo takšne skuhali tudi mi. Zasedli smo gospodinjsko učilnico in uporabili pripravljene sestavine. Za to jed smo potrebovali samo velik lonec z vodo, kilogram ajdove moke in sol. Postopek priprave sem sproti opisovala. Lonec z osoljeno vodo smo pristavili na štedilnik. Ko je voda zavrela, sam vanjo počasi natresla moko, da je nastala kepa in na manjšem ognju je zmes počasi vrela dobrih petnajst minut, nato sem vanjo s kuhalnico napravila luknjo in pustila, da je zmes vrela še dobrih dvajset minut. Ta čas smo izkoristili za pogovor o prihajajočem prazniku martinovo, ki ga v naših koncih kar precej praznujemo in z njim povezane dobrote, ki jih za ta praznik pripravimo. Po tem času se je moka skuhala. Nekaj vode sem odcedila v manjši lonček, saj sem jo shranila za pozneje, če bodo žganci presuhi in jo bom lahko dodala, ostalo vodo sem odcedila. Močnato jed praviloma zmešamo s kuhalnico, vendar sem jaz uporabila za mešanje kar električni mešalnik. Ko je bila zmes pripravljena sem jo z žlico jemala iz lonca in v večjo skledo z vilicami nastrgala majhne kepice, ki jim pravimo žganci. Polivko sem pripravila iz svinske domače masti in ocvirkov, ki sem jih prinesla o doma. Reakcija učencev, da ne govorim. Nekateri so z užitkom jedli, drugi niti poskusili niso, tretjim ni bilo dobro, ker je škrtalo pod zobmi. Moj komentar: »Tako je včasih vsem škrtalo pod zobmi, zato so pa imeli zdrave, ker so velikokrat jedli žgance.«

V letnem času zima, si prazniki od decembra do marca kar podajajo roke. Otroci zelo radi sodelujejo pri peki piškotov, zato sem se odločila, da bomo v decembru nekaj besed namenili medu in povezali dejavnosti s to dragoceno sestavino. Pekli bomo medenjake in piškote pripravili za pogostitev ob novoletnem medsebojnem druženju oddelkov podaljšanega bivanja.

V januarju bomo kuhali juho imenovano prežganka. Skoraj vsi jo dobro poznamo, nimamo je pa vsi enako radi. Juha je namreč posebnega okusa, saj na maščobi prepražimo moko, jo zalijemo z vodo, vlijemo žvrkljano jajce in dodamo začimbe, predvsem kumino. Takšno je pripravila moja stara mama, povedala mi je tudi, da jo je pogosto pripravila svojim otrokom, če so bili bolani, ker so ji pripisovali zdravilno moč.

Februarja bomo počastili pusta in pripravili namesto krofov miške, ki jim ponekod v naši deželi pravijo fanclji ali fritole.

Pomlad nam spet prinese ponoven začetek in radosti ob praznikih, ki se kar vrstijo. Tiste, ki jih praznujemo tako ali drugače v marcu, aprilu in maju bomo povezali s tradicijo. Spomnili se bomo mamic, babic in jim spekli sladke ptičke iz kvašenega testa. Spoznali velikonočna jedila. Osredotočili se bomo na orehovo potico in barvali pirhe. V mesecu maju bomo nabirali bezeg. Njegovi cvetovi nam bodo služili za pripravo soka in sladice. Pripravili bomo testo za palačinke in bezgove cvetove pomočili vanj ter jih ocvrli. Prepričana sem, da te jedi učenci ne poznajo.

Junij je mesec češenj. Najslajše so z drevesa. Okrog naše šole imamo posajenih kar nekaj in lepo rodijo. Upam samo, da jih pomladanska pozeba ne uniči, da se bomo z njimi sladkali, njihovo korist za zdravje. Z uživanjem svežih češenj vnašamo veliko vitamina C, A in železa. Ti krepijo duševne in fizične funkcije našega telesa in pripomorejo k boljšemu spancu. Potrudili se bomo, da bomo iz njih pripravili dober češnjev zavitek ali učenci bi rekli »štrudelj«.

6. Zaključek

V letošnjem šolskem letu bom skupaj z učenci pripravljala tradicionalne jedi. Zadovoljna sem, kadar lahko izpeljem dejavnosti, ki si jih zamislim. Potrudila se bom, da učence navdušim nad iskanjem različnih receptov in priprav samih jedi, da bodo učenci odnesli nekaj kuharske vneme, da bodo spoštovali pripravo hrane in se zavedali, da je do polnega krožnika potrebno znanje, voljo, predvsem pa spoštovanje do sestavin, ki jih potrebujemo za določeno pripravo jedi. Učenci zelo radi prisluhnejo razlagi o življenju nekoč. Velikokrat me še posebej prosijo, naj jim kaj povem o sebi, kako je bilo, ko sem bila majhna. Z veseljem jim pripovedujem, čeprav tudi moje »nekoč« ni tako daleč nazaj. Recepti starih mam so vedno dobrodošli in z veseljem sem jih pri prikazu in pripravi jedi za učence že uporabila in jih še bom. Ravno v času, ko sem strnila zapis mojih izkušenj, sem se odločila, da bom v mesecu decembru povabila v šolo kakšno babico, da se nam pridruži pri peki piškotov. Le na takšen način se da učencem približati tradicionalno slovensko hrano, da se bo le ta ohranjala pri mladih rodovih.

Literatura:

1. Godina – Golija, M. Prehranski pojmovnik za mlade. Maribor: Aristej, 2006.
2. Ilich, S. Po praznikih diši. Ljubljana: DZS, 2007.
3. Bogataj, J. Kuhinja Slovenije: Mojstrovine nove kuharske umetnosti. Ljubljana: Rokus, 2000.