Popunjavanje radne bilježnice

Jasmina Nedanovski

Sažetak

Povodom obilježavanja Dana škole u školskoj godini 2019./2020. odabrali smo kao temu djelo kipara, mještanina Alojza Gangla, jer smo proslavili 160. godišnjicu njegova rođenja. Događaj smo nazvali Ganglovanje. S obzirom na to da sam imala ulogu vođe, pozvala sam i članove ekipe Muzeja Bele krajine (s galerijom Kambič) na sudjelovanje. Tog dana smo u školi izvodili razne kiparske radionice na kojima su nastali reljefi od papirnatih i plastičnih vrećica, kao i instalacije posvećene pitanjima zaštite okoliša. Motiv je predstavljala ljudska figura. Galerija Kambič pripremila je nekoliko originalnih kipova. Stvorili smo radnu bilježnicu za 2., 3. i 4. razred (čije su autorice muzejska pedagoginja Alenka Misja i magistra likovnih umjetnosti Jasmina Nedanovski). Zadaci u radnoj bilježnici postavljeni su slično onima koje učenici rješavaju na nastavi, ali neki su potpuno novi. Svrha rješavanja takve radne bilježnice je da učenici intenzivnije dožive likovno djelo i da više pažnje posvete detaljima kroz postavljeni zadatak.

Ključne riječi: Alojz Gangl, Galerija Kambič, kiparstvo.

Uvod

Ako učenika želimo odgojiti u osobu koja će se u odraslom dobu vraćati u prostor likovne umjetnosti (galeriju, muzej …), potrebno ga je odgajati u tom duhu već ranije. Roditelji još uvijek ne usmjeravaju dovoljno svoju djecu u tom pogledu, pa škola mora preuzeti tu ulogu. U Metliki imamo sreću da možemo posjećivati vrhunsku umjetničku galeriju, Galeriju Kambič. Zasnovao ju je Vinko Kambič, otorinolaringolog, profesor, vrhunski kirurg i znanstvenik, međunarodno priznati i cijenjeni stručnjak na području tumorske kirurgije i patologije glave i vrata. Njegova supruga bila je operna pjevačica primadona Vilma Bukovec Kambič. U slobodno vrijeme, koliko ga je imao na raspolaganju, skupljao je slike, kipove, predmete (klecala, škrinje, satove …).

Imao je želju da svoju rodnu kuću preuredi u umjetničku galeriju u kojoj bi njegova kolekcija bila izložena široj javnosti. To se kasnije i dogodilo, ali otvaranje nije doživio zbog bolesti i smrti. Ovom velikom umjetničkom donacijom Metlika je postala još prepoznatljivija u slovenskom kulturnom prostoru i u svojoj se ponudi može natjecati s poznatim slovenskim kulturnim centrima. Danas galerija nudi stalnu kolekciju na prvom i drugom katu, a privremene u prizemlju.

Učimo o likovnoj umjetnosti

Radna bilježnica Učenje o likovnoj umjetnosti sastavljena je tako da se odnosi na stalnu kolekciju, također aktualnu (Alojz Gangl), mada učenici mogu i samostalno rješavati zadatke, iako to nije namjera. Zasnovana je prema područjima (nastavnom programu): crtanje, slikanje, kiparstvo, grafika, prostorni dizajn (arhitektura). Na prvoj stranici učeniku je predstavljen misaoni uzorak koji prikazuje kako dijelimo likovnu umjetnost. Prvo područje je crtanje, napisano je nekoliko riječi općenito o crtežu, o pomagalima, nakon čega slijede dva zadatka. U prvom zadatku učenik, poput autora Zorana Mušiča, mora upotpuniti pozadinu crtanjem pomoću likovno izražajnih sredstava, dok u drugom zadatku crta autoportret. U svakom zadatku naglasak je na motivu (koji je uglavnom portret ili figura) i tehnici. Sljedeće područje je slikarstvo – utvrđujemo koje su osnovne boje i koje se boje dobivaju miješanjem dviju osnovnih. Ovim pitanjima posvećen je prvi zadatak, odnosno učenici u prilogu traže odgovarajuću boju (naljepnicu) i lijepe je na paletu. Sljedeći se zadatak temelji na povezivanju, tako da učenik povezuje debljinu četkice s debljinom crte koju ona ostavlja te poveže tragove bojica … U sljedećem zadatku učenik traži riječi u vodoravnom i okomitom retku. Koristeći preostala slova traži smislenu riječ (portret).

Sljedeće područje je kiparstvo. Učenik imenuje i zapisuje kiparske alate, pri čemu u prilogu nastoji pronaći modelirku (naljepnicu) i priljepljuje ju. Sljedeći zadatak odnosi se na kip Alojza Gangla, koji je posljednje autorovo djelo, a postavljen je u crkvi Svetoga Duha u Metliki. Učenik ispravno povezuje brojeve od 1 do 23 i dobiva sliku Krista – usamljenog putnika. Sljedeći je zadatak također povezan s Ganglovim djelom,odnosno kipom Židova (1911-1914). Učenik mora utvrditi koji obris prikazuje kip u cijelosti, a zatim ga obojiti. U nastavku su date slike reljefa i kipova. Učenik utvrđuje što je to i zapisuje slovo K ili R.

Sljedeće područje je grafika. Riječ izvire iz grčke riječi graphein, što znači urezati, ugravirati, pisati, crtati. Jedna od glavnih značajki grafike je otisak, što znači zrcalni otisak. Stoga je za to namijenjen sljedeći zadatak, gdje učenik zapisuje svoje ime na prozirni list, okreće ga i prepisuje svoj zrcalni potpis. U drugom dijelu učenik ima dva zadatka. Prvo iz danih slova utvrdi koja se riječ skriva u njima te tu riječ otisne pomoću pečata. Posljednji zadatak posvećen je arhitekturi, gdje učenik prepozna tlocrt galerije i potraži okruženo mjesto, gdje ga čeka pečat, koji otisne na ruku i odnese ovu (grafiku) kući.

Slika 1. Radna bilježnica, područje kiparstva   Slika 2. Radna bilježnica, grafika

Zaključak

Mislim da se učenik rješavajući ove vrste likovnih zadataka još više približava umjetničkim radovima. Važno je da se zadaci postave na način koji je učenicima zanimljiv i zabavan. Cilj je stvoriti kreativca koji će se vraćati u umjetničke institucije i biti kreativan u načinu razmišljanja. Sudeći po njihovim odgovorima, zaključujem da su zaista uživali u rješavanju zadataka; čak i kasnije, tijekom nastave, nekoliko su puta prelistali radnu bilježnicu. Projekt je i za mene bio veliki izazov.

Literatura

1. Misja, A., Nedanovski, J. (2019). Učimo se o likovni umetnosti: delovni zvezek za otroke. Metlika: Belokranjski muzej.

Psihofizičko zdravlje u produženom boravku

Jasmina Nedanovski

Sažetak

Ciljevi produženog boravka isprepliću se i nadograđuju odgojno-obrazovnim ciljevima nastave. Djeci želimo osigurati ohrabrujuću, zdravu i sigurnu psihosocijalnu te fizičku okolinu za razvoj i obrazovanje.

Prehrana i tjelesna aktivnost utječu na psihofizičko zdravlje djece. Od početka školske godine, u grupi produženog boravka trudimo se poticati psihofizičko zdravlje djece u sklopu triju aktivnosti. To su: vrijeme ručka, aktivnosti za opuštanje te kreativno provođenje vremena.

Ključne riječi: prehrana, tjelesna aktivnost, psihofizičko zdravlje djece, produženi boravak.

Uvod

U odjelima produženog boravka nadograđujemo nastavne sadržaje s kojima se djeca susreću u nastavi. Aktivnosti nastojimo organizirati na način, da su djeci zanimljive. Produktivnost djece je tokom trajanja produženog boravka smanjena. Kako bismo pridobili pažnju učenika, učitelji moramo biti kreativni, pragmatični, fleksibilni i zanimljivi. Današnje doba od učitelja zahtijeva individualni pristup učenicima. Djeca imaju golemu potrebu za pažnjom. Radi toga, ih još toliko teže odgajamo u samostalne osobe. I roditelji im oduzimaju samostalnost i time im uskraćuju vlastita iskustva. Samostalnost djeteta vrlo je bitan element za njegov razvoj i budući život. Unatoč šarolikom izboru pedagoških pristupa, u današnje vrijeme veliki izazov predstavlja oblikovanje samostalnog učenika. Glavni zadatak učitelja je motivacija i usmjerenje učenika na putu, gdje se ovaj susreće sa svojim potrebama i zahtjevima.

Ručak

Poznata je činjenica, da je preporuka imati 5 obroka dnevno (doručak, dopodnevna užina, ručak, popodnevna užina, večera). Obroci koje pojedemo moraju biti pravilno raspoređeni tokom dana. U produženom boravku učenici imaju ručak i popodnevnu užinu.

Najprije djecu potičemo na temeljito pranje ruku, zatim na samostalno postavljanje u red. Također ih potičemo da sami nose pladnjeve s hranom do stola (taj dio se odnosi na učenike prvih razreda koji su bili naviknuti, da im hranu pripremaju odgajateljice u vrtiću). Posebnu pažnju pridodajemo samostalnom rezanju tvrde hrane, jer to predstavlja problem većem dijelu učenika. Neki učenici pritom trebaju vođenje, prikaz ili pak puno ohrabrenja.

Ručak škola planira u skladu sa smjernicama zdrave prehrane u odgojno-obrazovnim ustanovama, prema savjetima ministarstva za zdravlje. Učitelj učenike tako može poticati i pratiti koliko hrane pojedu.

Neki učenici imaju velike probleme s konzumiranjem hrane. Problem vidim u tome što djeca mnogo različite hrane ne žele ni probati. Kada ih potaknem na to, da barem malo probaju, da vide kakvog okusa je hrana, puno puta su pozitivno iznenađeni nad okusom (npr. dinje). Ako poslije ručka ostane nešto od voća ili peciva, to odnesemo sa sobom u razred. Učenici rado to pojedu kasnije kad su gladni. Nekad nam ostane i voća od prijašnjega dana. Učenici naše škole piju vodu iz slavine. Još dvije godine unazad kuhali smo čaj, sad smo se odlučili za vodu. Za to smo se odlučili jer ispijanje vode poboljšava funkcije pamćenja, razumijevanje te koncentraciju za učenje. Sve grupe PB izradile smo veliku (novu) piramidu prehrane v blagovaonici škole.

Slika 1. Piramida prehrane

Aktivnosti za opuštanje

Igra i fizička aktivnost pozitivno utječu na naše tijelo i duševnost. Bergant tvrdi, da su fizička aktivnost i igra procesi, koje naš mozak voli provoditi i tako postaju izvor zadovoljstva i opuštanja. (Bergant 2015, str. 27).

Aktivnosti opuštanja namijenjene odmoru, opuštanju, obnavljanju psihofizičkih snaga mogu se odvijati u učionici, knjižnici, sportskoj dvorani i na igralištu. To vrijeme namijenjeno je različitim igrama (sportske, društvene, zabavne, socijalne te ostale), slušanju glazbe, gledanju video sadržaja, čitanju i razgovoru.

Poslije ručka krenemo s učenicima na opuštanje. Razred dobro provjetrimo. Opuštanje u sportskoj dvorani ili vani naša je svakodnevna rutina. Bitno je, da opskrbimo naš moždani centar kisikom. Aktivnosti na svježem zraku utječu na izlučivanje serotonina, koji je ujedno i glavni aktivator motoričkog korteksa te utiče na opuštanje tijela. U sportskoj dvorani učenike sam poticala na samostalnu izvedbu zadatka. Na početku školske godine primijetila sam, da učenici žele biti cijelo vrijeme vođeni – ako nisu dobili upute, bili su nekoliko zbunjeni. Sada, nekoliko mjeseci kasnije, primijetila sam, da nakon što učenicima pružim nekoliko minuta slobodne igre (bez vođenja), oni budu veseli, zaigraju se sami, podijele uloge u igri i pritom mnogo uživaju.

Aktivnosti za opuštanje provode se kroz igru, fizičku aktivnost, čitanje i sl. Svaki dan imamo na rasporedu upisan pojam aktivnosti za opuštanje. Unutar tog rasporeda, za svaki dan sam dodala jednu drugu aktivnost za opuštanje, koju sam po potrebi prilagodila (vezano za okolnosti u razredu). Vrlo često se nakon aktivne aktivnosti smirimo sa smirujućom glazbom, vizualizacijom. Tek nakon toga, posvetimo se pisanju domaće zadaće. Cilj tih aktivnosti je, da učenici što učinkovitije opuste tijelo, um i obnove psihofizičke snage. Duševno i tjelesno opuštanje vrlo su bitni za zdravlje.

Slika 2. Slušanje smirujuće glazbe

Kreativno provođenje vremena

Poticanje kreativnosti i radoznalosti učenika ulaganje je u budućnost društvenog razvoja. Kreativni i inovativni pojedinci određuju različitost, napredak i razvoj. Vrijeme u produženom boravku nudi mogućnosti za razvoj interesa i kreativnih sposobnosti učenika. Aktivnosti koje se provode su likovne, glazbene, plesne, literarne i matematičke naravi.

Kao učiteljica likovne kulture mogu na tom području učenicima najviše ponuditi. S učenicima isprobavamo različite likovne tehnike, upotrebljavamo različite materijale. Ponekad napravimo zadatak rezanja i lijepljenja, jer to nekim učenicima pravi probleme. Redovno se javljamo i na likovne natječaje, nacionalne kao i na one međunarodne. Prošle godine po prvi puta smo snimili animirani film. Izvesti takav projekt tijekom produženog boravka, bio je velik izazov. U prostoru je morala biti cijelo vrijeme jednaka svjetlost, nitko nije smio pomaknuti stol na kojem su bili kamera i fotoaparat.

Svake godine u produženom boravku organiziramo modnu reviju jer želimo, da se djeca oslobode straha i srama od javnog nastupa. Materijali koje koristimo su otpadni. Učiteljice smo ove godine dale upute djeci, da donesu stvari za izradu od doma. Kada su kreacije nastale, izveli smo reviju. Učenici vole nastupati i imaju malu tremu. Međutim, poslije izvedene revije, svi su uzbuđeni i vole pričati o svojim osjećajima.

Slika 3. Modna revija

Ove godine smo prvi put izveli kamišibaj. Učenici su bili oduševljeni tom vrstom kazališta. Podučavam heterogenu grupu (prvi i drugi razred) i primijetila sam, da su se brojni učenici po prvi puta susreli s tim oblikom kazališne predstave. Učenike je taj oblik pripovjedanja povezao. Bili su oduševljeni nad tim oblikom rada. Učenici su također sami pripremili kamišibaj predstavu. Svaki učenik imao je mogućnost (radili smo u grupama po tri), da odluči, hoće li biti pripovjedač, ilustrator priče ili će micati stranice priče. Ove godinu, u svoju grupu uvela sam područje plesa (folklor) i čini mi se vrlo uspješnim. Pozvala sam učiteljicu iz susjedne grupe, s namjerom, da obje grupe povežemo te ih naučimo plesove kao što je Igraj kolo jabuko, Ob bistrem potočku je mlin i sl. Učenici su se predstavili na predstavi grupa produženog boravka s nazivom Pokaži, kaj znaš. Pri tom je vrlo bitna činjenica, da smo sudjelovale kolegica i ja, kao i učenici i tako je nastao predivan nastup odnosno zaključak na našoj priredbi. Djeca su željna glazbe, plesa i fizičkih aktivnosti.

Zaključak

Djeca su naša skrb i poslanstvo. Vrlo je bitno, da im stvaramo poticajnu, sigurnu, zdravu i ljubaznu okolinu. Kolektivno moramo biti svjesni koliku odgovornost imamo za zdravlje i dobrobit djece.

Učitelji pratimo taj način razmišljanja jer smo svjesni, da smo pored roditelja, i mi veliki uzor toj djeci.

Literatura

1. Bergant T. (2015). Pomen igre za otrokov razvoj. V pedagoški reviji Didakta (online). 4 strani. Dostopno na: https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-1DKDJY4I/92b6be2b-88b4-4562-49e8f0d5f09f/PDF.