Pogled uz jesenju kišu

Broj 146, rujan 2022.
ISSN 1848-2171

Zavirite u službene adrese škola jer vas čeka poziv za prijavu škola, učitelja i učenika na izazov Dabar @ucitelji.hr 2022. Prijave su otvorene do 15. listopada nakon čega će svi prijavljeni učitelji dobiti upute za prijavu učenika u sustav. Više…

Nikolina Marinić nas upoznaje s projektom Wellbeing in Digital Education gdje je partner Udruga Suradnici u učenju. Projekt je nastao iz potrebe za očuvanjem mentalnoga zdravlja i dobrobiti učenika i nastavnika tijekom učenja i poučavanja u virtualnom i kombiniranom okruženju. Više…

Waldorfska pedagogija ima drugačija stajališta od klasične pedagogije koja se provodi u državnim školama. Daria Stejskal opisala je koji je glavni cilj ove pedagoške metode, a to je usklađivanje djetetovog „duhovnog i zemaljskog dijela“, kroz mnogo veću slobodu u odgoju. Više…

U Prvoj riječkoj hrvatskoj gimnaziji proveden je projekt Zelena lektira: Jabuka za srce pod vodstvom Helene de Karina i Sandre Vidović. Projekt povezuje književnost i održivi razvoj s ciljem razvijanja čitalačke, zelene i digitalne pismenosti. Više…

U današnje vrijeme sve češće je slučaj da se u školi puno više pažnje posvećuje učenicima slabijeg uspjeha nego nadarenim učenicima. Kako se to ne bi dogodilo u OŠ Miha Pintara Toledo, Irena Polajže organizirala je kamp za nadarene učenike u području društvenih znanosti i likovne umjetnosti. Više…

Janja Sunčič u svom radu kao specijalni i rehabilitacijski pedagog posvećuje mnogo vremena iskustvenom učenju, što pomaže pri lakšem percipiranju gradiva. Brojanje i rukovanje novcem provodi se u obliku raznih igara uloga, upravljanjem kupnjom slatkiša u trgovini. Više…

Mentorice Jasminka Belščak, Mislava Jonjić i Veronika Međimorec u svojem volonterskom radu u radionicama Ljetne tvornice znanosti doprinijele su da osnovnoškolci i srednjoškolci na zabavan način provedu kreativne i kvalitetne ljetne praznike. Više…

Dolina Neretve poznat je poljoprivredni kraj, prepoznatljiv po uzgoju voća i povrća. Josip Jelčić nam je ispričao kako Srednja poljoprivredna i tehnička škola redovito upućuje svoje učenike na obavljanje stručne prakse u inozemstvo kroz Erasmus+ projekte kako bi učenici razvili osobne i profesionalne kompetencije. Više…

Katja Širca Ilinčič u nastavi engleskog jezika koristi stanice za učenje. Takva vrsta nastave omogućuje diferencijaciju i autonomiju te potiče motivaciju učenika za učenje. Više…

U članku Lidije Peršin predstavljen je projekt čiji cilj je motiviranje učenika, učitelja i šire javnosti za pisanje rukom te podsjetiti ih na važnost i koristi takve aktivnosti. Više…

Lea Košak upoznaje nas s projektnim odgojno-obrazovnim radom jer je željela da učenici razumiju i osjete ekološku problematiku te da znaju sami aktivno doprinijeti zaštiti i održavanju prirodnog okoliša te uređivanju okoliša u kojem žive. Više…

Učenje kemijskih pojmova u ranoj dobi jedna je od aktivnosti kod koje djeca formiraju temeljna znanja o tome kako priroda funkcionira, kaže Maja Verhovšek. Više…

U radu Marice Mršo je prikazana važnost TZK u razrednoj nastavi. Opisani su učinci vježbanja na zdravlje učenika i uloga učitelja u provedbi zdravstvenog odgoja u školi. Više…

Siniša Režek i Marija Zubec jedni su od organizatora Globalnog šahovskog festivala, pod pokroviteljstvom Agencije za odgoj i obrazovanje. Sam festival je ocijenjen s odličnim i popraćen samo pozitivnim komentarima. Više…

Digitalni učenički inkubator projekt je namijenjen učenicima osnovnih i srednjih škola s ciljem poticanja kreativnosti i razvoja inovativnih ideja. Marina Stokić predstavila je primjer iz prakse u kojem su sudjelovali učenici sedmih razreda Osnovne škole Ljudevita Gaja iz Nove Gradiške. Više…

Mojca Kravcar na početku školske godine koristi društvene igre za razvoj intelektualne, socijalne i emocionalne strane učenikove osobnosti, a učenicima pomažu u međusobnom upoznavanju, razvijanju pozitivnih međuljudskih odnosa, a time i znatno doprinose povoljnijoj društvenoj klimi u razredu. Više…

Petra Steiner nas upoznaje s važnosti igre gdje djeca stječu nova iskustva i znanja te kroz nju razvija sposobnosti i vještine u svim područjima razvoja (kognitivni, emocionalni, fizički, društveni i osobni). Više…

Ponekad je razrednicima dodijeljen razred s pristupačnim i otvorenim pojedincima, a ponekad je razred potpuna suprotnost. Polona Rozman opisuje svoje dosadašnje iskustvo razrednika u zahtjevnom razredu, a uključuje neke vježbe koje je koristila kao male korake prema jednostavnom cilju: osjećati se dobro u školi. Više…

Nedostatak nastave tjelesnog odgoja i učenja na daljinu ostavili su ogromnu rupu u sposobnostima djece, kao i njihovoj konstituciji (pretilosti). Pročitajte članak Roberta Suholežnika i saznajte na koji su način planirali nastavu u novoj školskoj godini. Više…

Romana Pušnik piše kako glazba pozitivno utječe na cjelokupan razvoj djetetova mozga, a iznimno pozitivni rezultati primijećeni su u radu s djecom s posebnim potrebama. Više…

Kako se Saša Klemenc snašla kao učiteljica na daljinu te koje su pozitivne i negativne strane obrazovanja na daljini. Više…

U školi Simone Kastrevc provode se različite aktivnosti vezane uz kulturnu baštinu rodnog sela i šire regije. Oživljavaju se stari narodni običaji, plesovi, dječje igre. Svake godine pripremi se izložba starih predmeta, a barem na jedan dan poduke se izvode na način od prije jednog stoljeća. Više…

Učenici I. osnovne škole Varaždin i Osnovne škole Petrijanec u sklopu nastave Informatike sudjelovali su u tri eTwinning projekta kojeg su vodile učiteljice informatike mr.sc. Tamara Ređep i Jasminka Belščak. Učenici u online okruženju upoznali su novi način učenja kroz suradnju u virtualnim zajednicama. Više…

Tina Kovačič istraživala je djetetovo matematičko razmišljanje. Prikazala je razvoj matematičkog razmišljanja i djetetovu igru. Smatra kako djecu treba kroz igru ​​motivirati da razmišljaju matematički, a dobro osmišljeno okruženje da bude poticajno. Više…

Gordana Lohajner

Bad class atmosphere? Improve it!

Polona Rozman

Abstract

As class teachers, we are sometimes assigned a class with sweet, accepting, open-minded individuals and sometimes the class is a complete opposite. This article describes my ongoing experience as a class teacher of a challenging class. It includes some exercises I used as baby-steps towards our simple goal: feeling good at school.

Key words: class atmosphere, groups, physical activity.

Introduction

Last year in September, I was thrilled to accept a class of only fifteen students under my wing. I did notice that out of fifteen there were five talented students, two students with special needs, one immigrant from Bosnia and one Romani student but totally optimistic, I focused on all the plans I had for our four years together. What could go wrong? I was an experienced teacher, after all. Boy, was I wrong.

After numerous fights over nothing between students and my countless lectures and individual conversations with them I remembered Einstein who said that it’s insane doing the same thing over and over and expecting a different result. That’s why I decided on a different approach. The priority became good class atmosphere and acceptance of all individuals.

The process of improving class atmosphere

I began by reading many books giving advice on how to encourage students to cooperate, not compete. I attended workshops, listened to webinars. All of them had something in common – use movement, outside and fun activities of all sorts to excite an interest and cooperation among students.

Humour and/or music have a great effect on emotional state of our students. But movement affects emotions the most. Physical activities that focus on connecting class members result in:

• the much needed brain rest,
• improved ability to communicate and understand subject matter,
• possibility to solve problems and higher thought processes,
• laughing and having fun,
• better motivation and discipline,
• higher interest for participation during lessons,
• better relationships and true interest in each other,
• feeling of belonging,
• -mproved self-confidence (Prgić, 2018).

While educating myself on bettering class atmosphere I gained many ideas and I will present a few we put into practice that turned out really well.

1. Random groups

In English classes students communicate with each other a lot. These pairs and groups tend to be formed according to the sitting arrangement in the classroom or students’ wishes.

I decided to use stones with students’ names on them to draw pairs or groups. During holidays students got a home assignment to find a pebble or a stone that they like and write their name on it. They had to discuss their good qualities with their families, pick one and write it on the stone. The adjective had to begin with the same letter as their name. Now whenever we do some pair or group activity, I or one of the students use the stones to make groups. Of course, also other objects like table tennis balls, pieces of paper or anything else may be used. I prefer sustainable living, so I picked stones.

We used one class period for a brisk morning walk. At our schoo

2. Puzzles

l each class has two class teachers: one does all class-related tasks and the other one steps in when the first one is absent. So in this activity both of us were present. First, we drew pairs (the teachers also got partners for this). Then we did a “walk-and-talk” activity. During the time we were walking, we were allowed to talk only to our partner. The goal was to get to know him/her really well. We discussed our likes and dislikes, abilities and our wishes for the future. In addition, we had to make our partner laugh by telling a joke (for the brain to remember information better) and find something that we have in common.

After we returned to school, each of us decorated a paper puzzle in such a way that it represented our partner we had talked to. Secondly, the puzzle contained one half of what was in common to both students. For example, if they both liked basketball, one of them drew half of a basket and a half of a ball and his partner drew the second halves. Then we decorated our classroom with these pieces of art to be reminded every day how unique every one of us is on the one hand and that we also have common points on the other.

3. Group pre-test revision

3.a Using phones

At our school, students are forbidden to use mobile phones. In return, we provide them with a variety of board games to play while waiting for the classes to begin in the morning. This way, they spend time communicating to each other.

But it’s common knowledge that nowadays students use phones for so many purposes and are really good at that. So we decided to revise for a history test together. Each of them picked a topic that they found especially fun/interesting/challenging. Then they wrote a summary and three to five questions on the topic at the end. They recorded the text and sent it to their partner. This way they heard the topic from their partner’s perspective.

It’s easier to do things we don’t like if we combine them with things we like doing. (Shetty, 2020). Since learning usually isn’t one of the top five priorities for students I asked them what can listening to the recording be combined with. They suggested taking a walk, playing computer games, playing with pets or drawing.

3.b Popcorn (exercise found in Prgić, 2018)

During our class period we always dedicate some time to revising for different subjects. One of the exercises students absolutely love is “popcorn”. The first few times they were a little reluctant to play it, but now they find it fun. When popcorn is baked, we never know which grain of corn will jump next. We play the activity in the same way.

All participants sit down (preferably in a circle, so that they see each other). Randomly they stand up and say a piece of information – related to the topic we are currently revising, of course. We started by revising verbs in English, for example: the first student stood up and said: ”to play – igrati”, then the second stood up and said: ”to write – pisati”, ets. Then we spread this activity to Geography and Science.

4. Physical activity

Physical activity improves blood flow to the brain, which has positive effects on impulse control, ability to concentrate, social and test-taking anxiety (Amen, 2016, pg. 175). That is why I include many physical activities into my English lessons as well as class periods. In the following paragraph there are some that we tested and students enjoyed:

Estimate and measure

We carried out this activity outside. First, we collected materials in the nearby woods, then we used them for the exercises. In two groups students did four challenges – in each one they had to estimate how successfully they would carry it out. After that they had a minute to discuss the tactics for a better result. The challenges were the following:

• How many leaves and cones can a group carry from point A to point B in 3 minutes?
• How fast can they come from point A to point B? In these two activities they were tied together at their knees (because they are “tied together” as a class as well)
• What’s the length of a line they can make in three minutes if they carry leaves and pines one by one from point A to point B?

In this activity only one member at a time was allowed to move.

First, they saw the challenges as a competition. While doing the second exercise they realized they competed with their own result. After that, they effectively used the time for discussion on how to do the activity more successfully.

Here are the results:

Green group

Red group

While evaluating the activity we reached the conclusion that tasks were completed more successfully when they decided on how to carry them out. That’s how we projected this finding onto the situation in our class. We are more successful and can put up with everyone better (even those that don’t feel much affection for each other) when we listen to each other, form rules together and don’t try to bend them.

Conclusion

I’ve been teaching as described above since we returned to school in February after homeschooling, which in Slovenia lasted for four consecutive months. I started noticing differences only in September and October. Students are calmer, don’t argue as much and more often try solving their differences among themselves. Even other teachers who teach this class noticed the changed atmosphere.

Trying to create a positive atmosphere is never a finished task. In my opinion, being consistent, imaginative, prepared to learn and taking time for students helps a lot.

So when you get a challenging class, you should baby-step. Breathe. Learn from your mistakes. Try again. When it is hard, look back to see how far you’ve come. Repeat.

Sources

1. Amen, D. (2016). Change your brain change your life. Great Britain: Piatkus.
2. Prgić, J. (2018). Kinestetični razred. Griže: Svetovalno-izobraževalni zavod MI.
3. Shetty, J. (2020). Mislite kot menih. Brežice: Primus

Psihofizičko zdravlje u produženom boravku

Jasmina Nedanovski

Sažetak

Ciljevi produženog boravka isprepliću se i nadograđuju odgojno-obrazovnim ciljevima nastave. Djeci želimo osigurati ohrabrujuću, zdravu i sigurnu psihosocijalnu te fizičku okolinu za razvoj i obrazovanje.

Prehrana i tjelesna aktivnost utječu na psihofizičko zdravlje djece. Od početka školske godine, u grupi produženog boravka trudimo se poticati psihofizičko zdravlje djece u sklopu triju aktivnosti. To su: vrijeme ručka, aktivnosti za opuštanje te kreativno provođenje vremena.

Ključne riječi: prehrana, tjelesna aktivnost, psihofizičko zdravlje djece, produženi boravak.

Uvod

U odjelima produženog boravka nadograđujemo nastavne sadržaje s kojima se djeca susreću u nastavi. Aktivnosti nastojimo organizirati na način, da su djeci zanimljive. Produktivnost djece je tokom trajanja produženog boravka smanjena. Kako bismo pridobili pažnju učenika, učitelji moramo biti kreativni, pragmatični, fleksibilni i zanimljivi. Današnje doba od učitelja zahtijeva individualni pristup učenicima. Djeca imaju golemu potrebu za pažnjom. Radi toga, ih još toliko teže odgajamo u samostalne osobe. I roditelji im oduzimaju samostalnost i time im uskraćuju vlastita iskustva. Samostalnost djeteta vrlo je bitan element za njegov razvoj i budući život. Unatoč šarolikom izboru pedagoških pristupa, u današnje vrijeme veliki izazov predstavlja oblikovanje samostalnog učenika. Glavni zadatak učitelja je motivacija i usmjerenje učenika na putu, gdje se ovaj susreće sa svojim potrebama i zahtjevima.

Ručak

Poznata je činjenica, da je preporuka imati 5 obroka dnevno (doručak, dopodnevna užina, ručak, popodnevna užina, večera). Obroci koje pojedemo moraju biti pravilno raspoređeni tokom dana. U produženom boravku učenici imaju ručak i popodnevnu užinu.

Najprije djecu potičemo na temeljito pranje ruku, zatim na samostalno postavljanje u red. Također ih potičemo da sami nose pladnjeve s hranom do stola (taj dio se odnosi na učenike prvih razreda koji su bili naviknuti, da im hranu pripremaju odgajateljice u vrtiću). Posebnu pažnju pridodajemo samostalnom rezanju tvrde hrane, jer to predstavlja problem većem dijelu učenika. Neki učenici pritom trebaju vođenje, prikaz ili pak puno ohrabrenja.

Ručak škola planira u skladu sa smjernicama zdrave prehrane u odgojno-obrazovnim ustanovama, prema savjetima ministarstva za zdravlje. Učitelj učenike tako može poticati i pratiti koliko hrane pojedu.

Neki učenici imaju velike probleme s konzumiranjem hrane. Problem vidim u tome što djeca mnogo različite hrane ne žele ni probati. Kada ih potaknem na to, da barem malo probaju, da vide kakvog okusa je hrana, puno puta su pozitivno iznenađeni nad okusom (npr. dinje). Ako poslije ručka ostane nešto od voća ili peciva, to odnesemo sa sobom u razred. Učenici rado to pojedu kasnije kad su gladni. Nekad nam ostane i voća od prijašnjega dana. Učenici naše škole piju vodu iz slavine. Još dvije godine unazad kuhali smo čaj, sad smo se odlučili za vodu. Za to smo se odlučili jer ispijanje vode poboljšava funkcije pamćenja, razumijevanje te koncentraciju za učenje. Sve grupe PB izradile smo veliku (novu) piramidu prehrane v blagovaonici škole.

Slika 1. Piramida prehrane

Aktivnosti za opuštanje

Igra i fizička aktivnost pozitivno utječu na naše tijelo i duševnost. Bergant tvrdi, da su fizička aktivnost i igra procesi, koje naš mozak voli provoditi i tako postaju izvor zadovoljstva i opuštanja. (Bergant 2015, str. 27).

Aktivnosti opuštanja namijenjene odmoru, opuštanju, obnavljanju psihofizičkih snaga mogu se odvijati u učionici, knjižnici, sportskoj dvorani i na igralištu. To vrijeme namijenjeno je različitim igrama (sportske, društvene, zabavne, socijalne te ostale), slušanju glazbe, gledanju video sadržaja, čitanju i razgovoru.

Poslije ručka krenemo s učenicima na opuštanje. Razred dobro provjetrimo. Opuštanje u sportskoj dvorani ili vani naša je svakodnevna rutina. Bitno je, da opskrbimo naš moždani centar kisikom. Aktivnosti na svježem zraku utječu na izlučivanje serotonina, koji je ujedno i glavni aktivator motoričkog korteksa te utiče na opuštanje tijela. U sportskoj dvorani učenike sam poticala na samostalnu izvedbu zadatka. Na početku školske godine primijetila sam, da učenici žele biti cijelo vrijeme vođeni – ako nisu dobili upute, bili su nekoliko zbunjeni. Sada, nekoliko mjeseci kasnije, primijetila sam, da nakon što učenicima pružim nekoliko minuta slobodne igre (bez vođenja), oni budu veseli, zaigraju se sami, podijele uloge u igri i pritom mnogo uživaju.

Aktivnosti za opuštanje provode se kroz igru, fizičku aktivnost, čitanje i sl. Svaki dan imamo na rasporedu upisan pojam aktivnosti za opuštanje. Unutar tog rasporeda, za svaki dan sam dodala jednu drugu aktivnost za opuštanje, koju sam po potrebi prilagodila (vezano za okolnosti u razredu). Vrlo često se nakon aktivne aktivnosti smirimo sa smirujućom glazbom, vizualizacijom. Tek nakon toga, posvetimo se pisanju domaće zadaće. Cilj tih aktivnosti je, da učenici što učinkovitije opuste tijelo, um i obnove psihofizičke snage. Duševno i tjelesno opuštanje vrlo su bitni za zdravlje.

Slika 2. Slušanje smirujuće glazbe

Kreativno provođenje vremena

Poticanje kreativnosti i radoznalosti učenika ulaganje je u budućnost društvenog razvoja. Kreativni i inovativni pojedinci određuju različitost, napredak i razvoj. Vrijeme u produženom boravku nudi mogućnosti za razvoj interesa i kreativnih sposobnosti učenika. Aktivnosti koje se provode su likovne, glazbene, plesne, literarne i matematičke naravi.

Kao učiteljica likovne kulture mogu na tom području učenicima najviše ponuditi. S učenicima isprobavamo različite likovne tehnike, upotrebljavamo različite materijale. Ponekad napravimo zadatak rezanja i lijepljenja, jer to nekim učenicima pravi probleme. Redovno se javljamo i na likovne natječaje, nacionalne kao i na one međunarodne. Prošle godine po prvi puta smo snimili animirani film. Izvesti takav projekt tijekom produženog boravka, bio je velik izazov. U prostoru je morala biti cijelo vrijeme jednaka svjetlost, nitko nije smio pomaknuti stol na kojem su bili kamera i fotoaparat.

Svake godine u produženom boravku organiziramo modnu reviju jer želimo, da se djeca oslobode straha i srama od javnog nastupa. Materijali koje koristimo su otpadni. Učiteljice smo ove godine dale upute djeci, da donesu stvari za izradu od doma. Kada su kreacije nastale, izveli smo reviju. Učenici vole nastupati i imaju malu tremu. Međutim, poslije izvedene revije, svi su uzbuđeni i vole pričati o svojim osjećajima.

Slika 3. Modna revija

Ove godine smo prvi put izveli kamišibaj. Učenici su bili oduševljeni tom vrstom kazališta. Podučavam heterogenu grupu (prvi i drugi razred) i primijetila sam, da su se brojni učenici po prvi puta susreli s tim oblikom kazališne predstave. Učenike je taj oblik pripovjedanja povezao. Bili su oduševljeni nad tim oblikom rada. Učenici su također sami pripremili kamišibaj predstavu. Svaki učenik imao je mogućnost (radili smo u grupama po tri), da odluči, hoće li biti pripovjedač, ilustrator priče ili će micati stranice priče. Ove godinu, u svoju grupu uvela sam područje plesa (folklor) i čini mi se vrlo uspješnim. Pozvala sam učiteljicu iz susjedne grupe, s namjerom, da obje grupe povežemo te ih naučimo plesove kao što je Igraj kolo jabuko, Ob bistrem potočku je mlin i sl. Učenici su se predstavili na predstavi grupa produženog boravka s nazivom Pokaži, kaj znaš. Pri tom je vrlo bitna činjenica, da smo sudjelovale kolegica i ja, kao i učenici i tako je nastao predivan nastup odnosno zaključak na našoj priredbi. Djeca su željna glazbe, plesa i fizičkih aktivnosti.

Zaključak

Djeca su naša skrb i poslanstvo. Vrlo je bitno, da im stvaramo poticajnu, sigurnu, zdravu i ljubaznu okolinu. Kolektivno moramo biti svjesni koliku odgovornost imamo za zdravlje i dobrobit djece.

Učitelji pratimo taj način razmišljanja jer smo svjesni, da smo pored roditelja, i mi veliki uzor toj djeci.

Literatura

1. Bergant T. (2015). Pomen igre za otrokov razvoj. V pedagoški reviji Didakta (online). 4 strani. Dostopno na: https://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:DOC-1DKDJY4I/92b6be2b-88b4-4562-49e8f0d5f09f/PDF.

Kretanje poboljšava učenje

Katjuša Tomšič Juvančič

Sažetak

Učitelji često primjećuju kako tijekom školovanja sve više i više učenika postaje nezainteresirano za školski rad, teže prate nastavu, manje pamte, a aktivno sudjelovanje u nastavi pada. Dok prvoškolci ne mogu čekati da mogu izraziti svoje mišljenje uz učiteljevo objašnjenje, u osmom se razredu borimo za pažnju i radujemo se svakoj podignutoj ruci. Naravno, na to utječu mnogi čimbenici, a jedan od važnijih i često zanemarenih je učenje kroz pokret. Iskustva pokazuju, da se tjelesna aktivnost često koristi prvenstveno kao opuštanje tijekom nastave i učenje kroz igru ​​među učenicima prva tri razreda, mnogo manje se takve aktivnosti mogu vidjeti u četvrtom, petom razredu, dok kod najstarijih učenika samo nekoliko učitelja obraća pažnju na kretanje. U ovom članku predstavit ću nekoliko takvih aktivnosti koje se mogu raditi i sa starijim učenicima i za koje nisu potrebne velike pripreme. Kao socijalni pedagog kod većine djece s kojom radim primjećujem motorički nemir i nemogućnost sjedenja na mjestu, a budući da sam primijetila mnoge od tih elemenata čak i kod djece koje nemaju poteškoća u školskom funkcioniranju, tijekom protekle godine posvetila sam više pažnje otkrivanju utjecaja aktivnosti pokreta na pažnju i koncentraciju. Prvo sam u individualnom radu s djecom s poremećajem pažnje počela koristiti kinestetički stol. To je odmah pokazalo povećanu pažnju i sposobnost praćenja lekcija i rješavanja zadataka. Rezultati su me oduševili pa sam počela dodavati i druge kinestetičke aktivnosti, koje ću opisati u članku. Neke od tih aktivnosti u svoj su rad uveli i drugi nastavnici i oni su primijetili promjene u klimi u učionici i samom procesu učenja.

Ključne riječi: tjelesna aktivnost, pažnja, uspješnost učenja, aktivno sudjelovanje.

1. Uvod

Današnji način života, koristeći informacijsku i komunikacijsku tehnologiju, ima dubok utjecaj na razvoj naše djece na svakom koraku. Sve više vremena provode sjedeći pred ekranima, krećući se sve manje i manje.

Prema Društvu za kardiovaskularno zdravlje Slovenije samo trećina djece u dobi od 7 do 12 godina postiže razinu tjelesne aktivnosti koju preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija. Istraživanja pokazuju da 80% roditelja vjeruje da je njihovo dijete fizički aktivno barem jedan sat dnevno, ali to je istina samo kod 33%. Štoviše, otkrili su da je 41% djece tijekom glavne pauze, koja služi mentalnom i fizičkom opuštanju, sjedilo. Prekomjerno sjedeće ponašanje povećava se s godinama. Svaka treća djevojka u slobodno vrijeme provodi više od 4 sata sjedeći u stanju mirovanja (Nacionalni institut za javno zdravje, 2019).

2. Stručnjaci o značaju kretanja

Iako stručnjaci desetljećima otkrivaju kako aktivno okruženje omogućava više živčanih veza u mozgu, učenici u školama provede vrijeme u glavnom sjedeći. U svojim pravilima o mozgu Medina (Medina, 2019) naglašava da nismo stvoreni da sjedimo za stolom mnogo sati. Iz evolucijske perspektive, naš mozak se razvija dok trčimo ili hodamo. Vježba potiče rad mozga, daje mu energiju, pokreti tijela poboljšavaju rješavanje problema.

„Utjelovljena kognicija je koncept koji kaže da tijelo i mozak ovise jedni o drugima za učenje. Kognitivni pojmovi ugrađuju se u pamćenje asocijativnim pokretima. Pridruživanjem naučenih informacija pokretima značajno poboljšavamo njihovo pohranjivanje i pronalaženje iz memorije.“ (Prgič, 2019)

Kretanje ili kinestetika također se susreću pri opisivanju različitih inteligencija. Prema Gardenru (Cherry, 2019), jedna od osam inteligencija naziva se tjelesno-kinestetičkom inteligencijom. Kinestetički stil učenja imaju ljudi koji trebaju fizički pokret da bi naučili i upamtili ili trebaju stvari dodirnuti, isprobati …

3. Kinestetički stol

Hiperaktivni poremećaj deficita pažnje (ADHD) je neurološki poremećaj koji utječe na izvršavanje zadatka, inhibiciju impulsa i regulaciju aktivnosti. Prema stručnjacima, 8-10% školskog uzrasta ga ima, ali to je češće kod dječaka. Djeca s ADHD-om imaju poteškoća u usmjeravanju i održavanju pažnje, teško sjednu i mirno slijede upute i imaju poteškoće u dovršavanju zadataka. Istovremeno su impulzivni i reagiraju na bilo kakve podražaje iz okoline, što pogoršava problem održavanja pozornosti.

U svom radu pratim ADHD od prilike 15 godina, a sve češće primjećujem da sve više i više učenika koji nisu dijagnosticirani i nemaju drugih simptoma poremećaja imaju problema s pažnjom. Budući da poremećaje pažnje karakteriziraju nemir, glasnost, potreba za stalnim kretanjem (sjedenje u stolici, ustajanje s radnog mjesta, igranje s olovkom itd.), zanimalo me hoće li planirani unos pokretnih aktivnosti poboljšati njihovu sposobnost koncentracije i obraćanja pažnje

Primijetila sam da kao učitelj i sama radije stojim, hodam po učionici pokazujući sadržaj učenja s puno gestikulacije i da mi to pomaže da budem budna i usredotočena, pa sam pomislila, da je tako i s učenicima. Kinestetički stol je stol za kojim stojimo, a dodatno kretanje omogućeno je okretnim naslonom za noge. Dakle, učenik ne ostaje u napornom statičkom položaju, nego stoji, a istovremeno usmjerava motorički nemir u pokret stopala, čime se lakše koncentrira za vrijeme nastave.

Stoga sam svoju učionicu za dodatnu stručnu pomoć opremila s dva stola s podesivom visinom. U prvim tjednima učenici su više-manje plašno i sumnjičavo gledali stol, dok ga je jedan od učenika četvrtog razreda s teškim poremećajem nedostatka pozornosti upotrijebio već na prvom individualnom času i otkrio da stajanjem ispred stola mnogo duže zadržava pažnju, lakše prati nastavu i osjeća se više motiviran za školski posao. Povremeno napravio je nekoliko koraka u stranu ili nazad pa se opet vratio poslu. Tako sam premjestila jedan stol u njegov razred. To je izazvalo znatiželju ostalih učenika, svi su ga htjeli testirati, tako da smo s učiteljicom tog razreda napravili raspored. Dva sata dnevno za kinestetičkom stolom stajao je taj učenik, dok su njegovi drugovi s njim raspolagali druge sate. Učiteljica je nakon nekoliko dana izvijestila o mnogo većoj akademskoj uspješnosti i motivaciji za rad svih učenika. Ispitivanja znanja koja je ovaj učenik napisao stojeći također su pokazala uspjeh.

Ubrzo su i drugi studenti ohrabrili i zajedno smo primijetili poboljšanu spremnost za rad, kraće trajanje uspostavljanja i duže vrijeme održavanja pažnje. Imali su velike uspjehe s pismenim ocjenjivanjem znanja. Teste su rješavali brže i bolje.

4. Kinestetičke aktivnosti kod nastave

Budući da je upotreba kinestetičkih stolova pokazala tako dobre rezultate, s učiteljima, s kojima češće sudjelujem, odlučili smo planirati fizičke aktivnosti u nastavu. Uz malo iskustva i pomoć pilot projekta Društva Utrip, sastavili smo popis aktivnosti koje se mogu izvesti u različitim fazama nastave. Naime, tjelesna aktivnost se može koristiti u različite svrhe. Kao priprema za učenje, odmor, učvršćivanje i testiranje razumijevanja, međusobno povezivanje učenika ili prihvaćanja novih sadržaja učenja.

Učenje kroz kinestetičke aktivnosti znači učenje dodirom, crtanjem, kretanjem po prostoru, igranjem… pa je čak i problematičnim učenicima lakše pratiti lekcije tijekom takvih aktivnosti.

Predstavit ću nekoliko takvih vježbi koje su prikladne za učenike svih dobnih skupina i koje su se našim učenicima više puta svidjele.

4.1. Aktivni odmori

Koriste se uglavnom tijekom nastave, gdje prevladava klasična nastava s tradicionalnim metodama kad učenici sjede većinu vremena. Prekid u radu s fizičkom aktivnošću ponovo budi mozak. Uz neke od ovih vježbi pružamo i obuku u komunikacijskim vještinama i međusobnoj povezanosti.

4.1.1. Pozdrav

Učenici hodaju po učionici i rukuju se jedni s drugima. Da bismo vježbu učinili zanimljivijom, možemo definirati pravila, npr. na koji način se momci rukuju jedni s drugima, kako djevojčice i na koji način dječak s djevojčicom.

4.1.2. Dodir peta

Ne treba nam puno prostora za vježbu. Učenici stoje za svojim stolom. Naizmjenično savijaju nogu u koljenu prema stražnjici, dodirujući pete rukama. Desnom rukom lijeve pete i obrnuto. Ponovite vježbu oko 30 sekundi.

4.1.3. Gordijski čvor

Igrači stoje u krugu rame uz rame sa zatvorenim očima. Pružaju ruke prema središtu kruga i nalaze slobodne ruke (pokušavaju izbjeći ruke svojih susjeda i ruke jedne te iste osobe. Nakon što se svi drže za ruke, otvaraju oči i pokušavaju se rastaviti u krug bez spuštanja ruku.

4.2. Učvršćivanje sadržaja učenja

Umjesto klasičnog ispitivanja frontalnim postavljanjem pitanja i odgovaranjem učenika, mogu se izvesti razne pokretne aktivnosti.

4.2.1. Prolazak lopte

Studenti stoje ispred svojih stolica. Učvršćivanje započinje time što učitelj predaje loptu jednom učeniku. On postavi pitanje u vezi sadržaja učenja i baca loptu drugom učeniku, koji odgovori i postavi pitanje te baci loptu trećem. Ako učenik ne zna odgovor, baca loptu dalje.

4.2.2. Termometar

Kredom nacrtajte crtu po podu po širini prostorije. Na crti označite središte i dva kraja, minus i plus. Učenicima objasnite da minus znači „ne slažem se“, plus „slažem se, a središte „nisam siguran“. Učenicima postavljamo tvrdnje, a oni se kreću lijevo i desno duž skale, u skladu s tvrdnjom. Vježba se može koristiti i kada se izvode aktivnosti za povezivanje u timu, komunikaciju, toleranciju…

4.2.3. Dan i noć

Prema principu igre Dan i noć, učenicima govorimo činjenice o tvari koju učvršćujemo, a učenici čučne ako činjenica nije točna i stoje ako jest.

4.2.4 Dvostruki krug

Polovina učenika čini unutarnji krug, a druga polovina vanjski krug. Učenici se okreću u krugove kako bi se međusobno pogledali. Učitelj postavlja pitanja, učenici stoje nasuprot, savjetujući se za odgovor ili razmjenjujući mišljenja. Za sljedeće pitanje učenici vanjskog kruga čine jedan ili dva koraka udesno, stvarajući tako novi par koji će se savjetovati o novom pitanju. Učitelj stoji usred kruga i promatra događanje.

4.3. Određivanje parova i skupina

Kao priprema na grupni rad ili rad u parovima, kinestetičke aktivnosti mogu se koristiti za određivanje članova grupe.

4.3.1. Voćna kupa

Učitelj pripremi kartice s različitim voćem, onoliko voća koliko grupa želi stvoriti. Učenici slijepo biraju karte, a zatim šetaju učionicom tražeći drugove s istim voćem ili takvim, da svako u grupi ima drugo (to odluči učitelj). Tako stvorene grupe su heterogene, a moraju sudjelovati i učenici koji se radi sakriju za druge.

4.3.2. Rukovanje

Učitelj pripremi kartice s brojevima od 1 do 5 ili 6, ovisno o broju skupina. Pripremi više kartica s istim brojem. Učenici opet slijepo biraju kartice. Broj na kartici označava broj rukovanja s jednom osobom. Učenici tiho hodaju po razredu i rukuju se jedni s drugima. Pri tome ne smiju govoriti. Gestom se slažu, tko će prvi rukovanjem pokazati broj na svojoj kartici. Kad se drže za ruku, osoba A toliko puta stisne ruku osobe B, koliki mu je broj na kartici. Osoba B to prihvati i stisne ruku osobe A toliko puta, koliko diktira broj na njegovoj kartici. Ako je broj isti, oni se okupe i zajedno pronalaze nove članove, a ako ne, idu dalje i rukuju se dok ne nađu svojih članova. Aktivnost se pokazala zabavnom učenicima svih uzrasta, a izazov je podučiti ih da je završe u potpunoj tišini.

4.3.3 Sastanak

Svaki učenik nacrta sat na komad papira. Zatim hoda po učionici i za svaki sat vremena nađe partnera za sastanak. Na sat zapiše njegovo ime. Samo se jedan drug može napisati za svaki sat i za svaki sat drugi. To zna nekim učenicima stvarati probleme, pa učitelj može pomoći tako što će, primjerice, pitati: „Tko nema partnera u 5 sati?“. Tako spoji ta dva učenika. Kad imaju svi za svaki sat napisano ime, učitelj određuje parove najavljivanjem sastanka u određeni sat. Satove možemo koristiti više puta, jer smo stvorili 12 različitih parova za svakog učenika.

5. Odgovori učenika i učitelja

Učenici su vrlo dobro reagirali na planirane fizičke aktivnosti tijekom nastave, a znali su i sami zamoliti učiteljicu, da ih upotrebe kad bi trebali predah. Rekli su, da su se osjećali kao da se igraju dok su bacali loptu i odgovarali na pitanja.

Promatranja učiteljica bila su uglavnom usmjerena na povećani dio učenika koji su održavali pažnju tijekom nastave, na aktivno sudjelovanje i poboljšanu koncentraciju u razredu, a s tim i na razrednu klimu. Tako su učenici primijetili da nisu samo uspješniji nego i opušteniji. Naravno, to ne znači da je to bilo cijelo vrijeme i da su svi problemi s uznemirenim i nemotiviranim učenicima nestali, ali poboljšanja su bila očita.

Kada sam pojedinačno radila s učenicima s poremećajima, primijetila sam poboljšanje samopoštovanja kod većine djece jer su znali da nakon napornog rada slijedi igra, pa su u radu ustrajali do kraja i bili uspješni. Gotovo svi matematički zadaci bili su riješeni stojeći pored kinestetičkog stola, pa tako i pismeno ocjenjivanje. Jedan od učenika rekao mi je da je otkrio, da će, čak i kad kod kuće ne uči dovoljno, izvući više informacija iz sjećanja ako je kod nastave stao za kinestetičkom stolom.

6. Kako naprijed

Kretanje također ima pozitivan učinak na učitelja, a pokretne aktivnosti koje oslobađaju učenike i pomažu im u dobivanju bolje pozornosti čine i učitelja opuštenijim. Unatoč početnim strahovanjima da bi nas priprema takvih nastava dodatno opteretila i da stariji učenici možda ne žele sudjelovati u igrama, ubrzo se pokazalo da je pokret zaista osnovni element koji je ljudima potreban za normalno funkcioniranje.

7. Literatura

1. Za Srce, Otroci v mestu. Dostupno: https://zasrce.si/projekti/otroci-v-mestu/
2. Nacionalni institut za javno zdravje, 10.maj – svetovni dan gibanja. Dostupno: https://www.nijz.si/sl/10-maj-svetovni-dan-gibanja [17. 7. 2019]
3. John Medina, Brain rules, Seattle: Pear Press, 2014 Dosegljivo: https://facultylibrary.dmcodyssey.org/wp-content/uploads/2016/11/Brain-Rules-by-John-Medina.pdf [15. 7. 2019].
4. Jani Prgič, Kinestetični razred, Griže: Svetovalno-izobraževalni center, 2018
5. John Ratey, SPARK: The Revolutionary New Science of Exercise and the Brain, New York: Little, Brown and company, 2008
6. Kendra Cherry, Gardner’s Theory of Multiple Intelligences, Dostupno: https://www.verywellmind.com/gardners-theory-of-multiple-intelligences-2795161 [15. 7. 2019]
7. Blaž Povše, Kaj je ADHD in kakšni so njegovi simptomi, Center MOTUS ; Dostupno: https://www.center-motus.si/kaj-je-adhd-znaki/ [15. 7. 2019]