Waldorfska pedagogija – mit ili put

Daria Stejskal

Sažetak

Waldorfska pedagogija ima drugačija stajališta od klasične pedagogije koja se provodi u državnim školama. Glavni cilj ove pedagoške metode je težnja za usklađivanjem djetetovog „duhovnog i zemaljskog dijela“, kroz mnogo veću  slobodu  u  odgoju. Učeniku se pristupa kao pojedincu čiji se razum, emocije i volja nastoje oplemeniti i razviti kao cjelovito biće. U waldorfskim školama učenje počinje na principima doživljajne pedagogije, učitelj je moderator koji usmjerava i potiče učenje uvažavajući potrebe i mogućnosti učenika. Osnivaš i otac waldorfske pedagogije R. Steiner je prije više od sto godina osnovao prvu školu. Danas u Svijetu djeluje više od tisuću škola dok u Hrvatskoj dvije, u Zagrebu i Rijeci. Waldorfska pedagogija je u Hrvatskoj još uvijek relativno nepoznata i nedovoljno priznata. U članku ćemo pokušati približiti principe waldorfske pedagogije i otvoriti pitanje; jesu li alternativne pedagogije prošlost, put kojim trebamo ići ili je rješenje u međusobnom učenju i uvažavanju.

Ključne riječi: waldorfska pedagogija, doživljajna pedagogija, alternativne pedagogije.

Uvod

„Novo normalno“ je kao nikad do sada napravilo evolucijski pomak i u obrazovanju. Digitalne tehnologije su nam uveliko pomogle oko samog procesa poučavanja međutim, postavlja se pitanje je li strategija obrazovanja koja uključuje hibridno obrazovanje, put ili prepreka, koji je cilj te koje su posljedice na emocionalni i socijalni razvoj djeteta. U članku predstavljamo i drugačiji način obrazovanja koji počiva na principa Antropozofije – waldorfski put. Waldorfska pedagogija je poznata više od sto godina i provodi se u više od tisuću škola diljem Svijeta. U Hrvatskoj još probija put i svojim principima stvara mnoge kontroverze. U članku ćemo približiti osnovne principe waldorfske pedagogije i otvoriti pitanje – je li waldorfska pedagogija odgovor na izazove novog doba.

Središnji dio

Doživljajna pedagogija označava učenje i poučavanje stjecanjem neposrednog iskustva u stvarnim situacijama u kojima učenikov razvoj uključuje istovremeno kognitivno, emocionalno i voljno područje, uključujući korištenje svih osjetila, te djelotvorne socijalizacijske učinke. Ovom određenju doživljajne pedagogije valja dodati naglasak na učenikov osobni subjektivni doživljaj tijekom cijelog procesa učenja (Vican, 2018.). Sve navedeno odavno žive Waldorfske škole. Glavni moto waldorfske pedagogije je kako podučavanje treba postati umjetnost utemeljena na razumijevanju čovjeka. Povezanost duha, duše i tijela u cjelovito slobodno učenje, glavna je tema vodilja waldorfskih učitelja. Waldorfski nastavni plan počiva na individualnom i diferencijalnom poučavanje gdje se svako mlado biće gleda holistički. Dozvoljava se djetetu da svojim tempom i ritmom ulazi u duboke mijene učenja i razvijanja sposobnosti i vještina. Djeca od dobi do 7 godina uče igrom, djeca od 7 -14 godina kroz osjećaj i inspiraciju dok djeca završnih razreda od 14 do 18 godina izgrađuju svoj intelektualni potencijal. U waldorfskim školama osobito se pažnja posvećuje pokretu u sklopu nastavnog predmeta Euritmija. Euritmija predstavlja most između duhovnog i fizičkog svijeta i ima iscjeliteljsko značenje. Pokretom se uči i matematika, a učenici kojima matematika teže ide upućuju se na dodatne sate glazbenog kako bi se razvijalo apstraktno mišljenje. Ovakav holistički pristup poučavanja počiva na dubokoj spoznaji čovjekove prirode i prema mnogobrojnim istraživanjima jedini je pravi put ka stjecanju znanja. Osobitost waldorfske škole su predmeti kao što su; vrtlarstvo, ručni rad i obrti koji su jednaki važni kao i ostali. Naime, nit vodilja waldorfskog plana i programa je skup predmeta koji balansira emocionalni i kognitivni razvoj i voljne aktivnosti. Drugi strani jezik se uči od prvog razreda. Stečeno znanje se do 6. razreda brojčano ne ocjenjuje. Nastava se odvija po tzv. Epohama gdje se jedan predmet obrađuje jednom do dvaput godišnje u trajanju od 4 tjedana.

Prije 100 godina osnivač i otac waldorfske pedagogije R. Steiner vizionarski je upozorio na posljedice prekovremene uporabe tehnologije i medija. Naime, prekovremena uporaba tehnologije uzrokuje kod djece nerazvijenost motorike koja je direktno povezana s razvojem govora. Djeca postaju manje kreativna a više reaktivna što posljedično uzrokuje sve veći porast raznih poteškoća na duševnom polju. U Waldorfskim školama uporaba IKT -a se izbjegava što ne znači da učenici kroz ručni rad i obrte ne razvijaju predvještine potrebne za kodiranje i algoritamsko razmišljanje.

Slika 1. Ručni rad

Slika 2. Matematika                          Slika 3. Fizika

U waldorfskim školama se ne izdvajaju učenici s posebnim potrebama, bilo da je riječ od potencijalno darovitim ili učenicima s teškoćama, jer se zajedno razvijaju ovisno o svojim mogućnostima i upućeni su jedni na druge. Zidovi škole su obojeni specifičnim bojama, linije su zakrivljene, teži se ka razvijanju zdravih životnih navika, koriste se prirodni materijali, poštuju se i slave kršćanske svetkovine i godišnja doba a simbolički nastavna godina završava ljetnim solsticijem. Waldorfski koncept i mali broj pravila osobito su uspješni kod djece s dijagnosticiranim poremećajem pažnje dok mnogobrojne studije na razine Europe pokazuje kako waldorfski učenici imaju 20% manje alergija od ostalih učenika koji pohađaju konvencionalne škole. Sve navedeno upućuje na duboko razumijevanje i njegovanje holističkog pristupa poučavanju. U Hrvatskoj djeluju već dugi niz godina dvije waldorfske osnovne škole, u Zagrebu i Rijeci. Posljednjih godine javlja se sve veća inicijativa ka osnivanju novih škola u Osijeku, Splitu i Istri. Srednjih škola nema, osim škola koje provode neke oblike waldorfske pedagogije. Činjenica je kako postojeća obrazovna politika prema alternativnim školama onemogućuje waldorfskim učenicima nastavak srednjoškolskog obrazovanja koja za posljedicu ima teže privikavanje na drugačiji državni program. Relevantnih istraživanja u Hrvatskoj nema, tako da nemamo istraživanja koja nam daju odgovore; gdje su waldorfski učenici i kako su se prilagodili državnom kurikulumu srednjih škola.

Zaključak

Dobrobiti waldorfske pedagogije odavno su poznate, međutim strategija hrvatskog obrazovanja malo uključuje i podupire alternativne metode poučavanja. Put kojim treba ići je slobodan i dostupan izbor besplatnog obrazovanja koji uključuje i mogućnost odabira alternativnih metoda obrazovanja. Činjenica je da dok se ne nađe rješenje i omogući svim učenicima jednako pravo na izbor obrazovanja, alternativne škole ostati će negdje na kraju grada.

Literatura

1. Vican, D. (2018), Doživljajna pedagogija u kontekstu odgoja i obrazovanja talentiranih i darovitih učenika; Zadar, 2018.Odgoj i obrazovanje darovitih učenika: suvremene pedagogijske implikacije; Zadar: Sveučilište u Zadru, 2018. str. 9-33
2. Steiner, R (2019), Cjelovito poznavanje čovjeka kao temelj pedagogije; Antropozofsko društvo Hrvatske, Zagreb