Knjižnice za budućnost

ines_kruseljV

Ines Krušelj-Vidas

Sažetak:

U Portugalu u gradu Porto održavao se od 20. do 26. listopada 2013. g. međunarodni seminar za školske knjižničare SCHOOL LIBRARIES AS LEARNING CENTRES Dynamic Agents of Learning – Sharing best practice – SLAMIT6 na kojem su bile i hrvatske knjižničarke te zajedno s kolegama iz 10 europskih zemalja pokušale sagledati moguće putove razvoja školskog knjižničarstva.

Ključne riječi: školske knjižnice, stručno usavršavanje, primjeri dobre prakse

Školske knjižnice – centri učenja

Kakva je budućnost školskih knjižnica? Kako će izgledati za 10, 20 godina? Može li se o tome uopće razmišljati u okvirima hrvatske svakodnevice koja podrazumijeva stalnu borbu s bezbrojnim problemima počevši od financijskih do prostornih i svih drugih koji muče hrvatsko školsko knjižničarstvo?

Na prva dva pitanja pokušali su odgovoriti sudionici međunarodnog seminara za školske knjižničare SCHOOL LIBRARIES AS LEARNING CENTRES Dynamic Agents of Learning – Sharing best practice – SLAMIT6 koji se održavao od 20. do 26.10.2013. u gradu Porto u Portugalu. Da bi se moglo odgovoriti na treće pitanje bilo je potrebno odmaknuti se iz svog okruženja i razmijeniti iskustva s kolegama iz različitih europskih zemalja i da, zašto ne, malo maštati stavivši se u poziciju što bi se moglo promijeniti kada bismo imali neograničeni budžet.

Knjižničarka iz Osnovne škole Matije Gupca Gornja Stubica Ines Krušelj-Vidas imala je prigodu zajedno s kolegicama Irenom Bando iz Osijeka i Marijom Purgar iz Vukovara sudjelovati u radu navedene međunarodne skupine knjižničara koja je promišljala budućnost školskog knjižničarstva. Njihovo sudjelovanje na seminaru SLAMIT6 koji je organizirao Pedagoško-psihologijski centar iz Karmoya u Norveškoj financirano je iz Lifelong Learning programa Europske unije potprograma Comenius, aktivnost Stručno usavršavanje nastavnog osoblja, a sredstva su dobivena posredstvom Agencije za mobilnost i programe Europske unije.

Iz knjižničarske prakse europskih zemalja

Osim što je seminar bio izuzetna prigoda za pobliže upoznavanje portugalskog obrazovnog sustava i njihove uspješne mreže školskih knjižnica, sudionici su pripremili svoje primjere dobre prakse kojima se mogao steći uvid u različite aktivnosti kojima se europski školski knjižničari bave. Kad se traži globalna slika, uistinu su vidljive razlike. U Finskoj školskih knjižnica uopće nema, a ravnateljice koje su bile prisutne na seminaru željele bi ih u svojim školama oformiti. U Danskoj škole imaju toliku autonomiju da je u svakoj školi drugačije – negdje su knjižnice poprilično klasično shvaćene, negdje su to izuzetno bogato opremljeni centri za učenje, a predstavile su se i kolegice iz škole koja razvija potpuno nove strategije digitalnog učenja i poučavanja, u kojoj je knjižnica središte učenja baziranog na izazovima, i u kojoj učenici zahvaljujući činjenici da svi imaju tablet računala već žive digitalnu stvarnost. U Velikoj Britaniji upravo su mnoge školske knjižnice zatvorene, ali u bogatijim sredinama, onima u kojima se uistinu žele pružiti najbolje obrazovne šanse učenicima, otvaraju se nove knjižnice i uspješno rade. U Portugalu knjižničari sve rade u partnerstvima i u mreži – bilo da to znači suradnju s učiteljima u školi ili sa ostalim školskim knjižnicama iz regije u kojoj se nalaze. Razvijaju se kao multimedijski centri i postoje u svim oblicima škola u obrazovnom sustavu – od vrtićke dobi do fakulteta. Hrvatski primjeri dobre prakse koje su pripremile sve slamit_sudionicisudionice seminara bili su ostalim sudionicima vrlo inspirativni jer su im prikazani primjeri kreativnog rada, projekti poticanja čitanja, informacijskog opismenjavanja te inovativnih metoda rada s učenicima.

Slika 1. Sudionici SLAMIT-a u tipičnom portugalskom pejzažu

Knjižnica u budućnosti

Svjesni izazova koje pred njih donosi suvremena stvarnost, knjižničari su se pripremali odgovoriti na pitanje kako će izgledati budućnost školskih knjižnica. Inspirativan uvod u taj radionički dio seminara pripremio je dr. Ross Todd profesor sa Sveučilišta Rutgers University, New Jersey u SAD-u. Hoće li školska knjižnica postati centar učenja ili zajednica znanja, možda otkrivački centar – sve su to otvorene mogućnosti. Isto tako dr. Todd prikazao je niz znanstvenih radova kojima se potvrđuje važna uloga školskih knjižnica i knjižničara u školskim razvojnim timovima. Budućnost treba mlade ljude koji će postati sposobni raditi nove stvari, a ne samo ponavljati ono što su radile generacije prije njih. Jedno je sigurno: u budućnosti će biti potrebno učenicima pružiti mogućnost da prerade gomilu informacija u cjelovito znanje. Knjižnice neće više biti samo klasični odnosno digitalni resursi već i mjesta u kojima se uči kako se transformira znanje. Pred njima su novi zadaci koje je moguće ostvariti jedino ako imate BATS in the Library (igra riječima: bats-šišmiši; Belief, Action, Transformation, Success), kako je to zgodno uočio dr. Ross Todd. Cjelokupne materijale sa seminara moći će se pogledati na službenoj stranici projekta SLAMIT.

Knjižnice-mjesta susreta

Sudionici seminara doputovali su u Porto iz 10 europskih zemalja. Sve su to bili knjižničari praktičari koji su došli međusobno razmijeniti svoja iskustva, probleme, razmišljanja, primjere dobre prakse. Naravno, bilo je tu i materijala (mirisa i okusa) kojima su predstavili svoje zemlje: Finsku, Švedsku, Dansku, predstavljamo HrvatskuNorvešku, Island, Veliku Britaniju, Poljsku, Rumunjsku, Hrvatsku te Portugal. Relativno mali broj sudionika (42) omogućio je sudionicima seminara da se bolje povežu i sklope kontakte za moguću daljnju suradnju u budućim europskim projektima jer su knjižnice uvijek bile, a i ostat će mjesta susreta.

Slika 2. Predstavljamo Hrvatsku: Irena, Marija, Ines

Oglasi

O autoru Pogled kroz prozor

Digitalni časopis za obrazovne stručnjake, pišu ga učitelji i nastavnici.
Ovaj unos je objavljen u Primjeri dobre prakse i označen sa , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.