Pozdravi u produženom boravku

dolores_stembergar

Dolores Štembergar

Sažetak

U školi mnogo puta slušamo o važnosti pozitivne razredne klime. Kao učiteljicu u produženom boravku zanimalo me kako mogu doprinijeti k tome da bi se moji učenici osjećali dobro u produženom boravku. U članku se opisuje primjer iz prakse – korištenje pozdrava svaki dan na početku produženog boravka. Prikazana su stajališta učenika u kombiniranom razredu produženog boravka (2. i 3. razred) o pozdravima, nakon tri mjeseca korištenja tih pozdrava.

Ključne riječi: produženi boravak, pozdravi, razredna klima

Uvod

Razredna klima je važan dio ne samo nastave, već i produženog boravka. Pozitivna klima ne pojavljuje se sama i treba je njegovati. Da produženi boravak ne bi postao samo autobusna stanica na kojoj se učenici mijenjaju, potrebno je odabrati takve aktivnosti, koje jačaju dobru klimu.

Promjena načina rada u produženom boravku

U školskoj godini 2018./19. neke slovenske škole pridružile su se implementaciji novog koncepta proširenog programa kako bi se studentima omogućilo da se razvijaju u skladu sa svojim sposobnostima, interesima, očekivanjima i potrebama. Prošireni program kao koncept obuhvaća tri područja: kretanje i zdravlje za dobro mentalno i tjelesno blagostanje, kultura i tradicija i posljednje područje koje obuhvaća sadržaje iz života i rada osnovne škole. (Področna skupina za razredni pouk, 2018). Koncept proširenog programa nije u potpunosti promijenio produženi boravak, ali je donio neke promjene. Ove godine, kada smo započeli s novim konceptom,  u produženom boravku učenici prolaze kroz različite aktivnosti. Manje je vremena za domaće zadaće, kreativne aktivnosti i vremena za razgovore s učenicima. To je rezultat odabira velikog broja aktivnosti u koje su se učenici upisali. Kao učitelj, htjela sam dodati element produženog boravka, koji bi povezao djecu sa mnom i donio dobru klimu u razredu.

Razredna klima

Razredna klima je proces u razredu koji uzima u obzir odnose među pojedincima u razredu i elementima sustava (Rupar, 2003). Pozitivna atmosfera u učionici ne pojavljuje se sama od sebe. Trebamo ju njegovati. Prvi korak prema tom cilju je stvaranje pozitivnog odnosa s učenicima. Do pozitivnog odnosa možemo doći na mnogo načina. Učenicima pokažemo razumijevanje za njihove potrebe i želje, zanimanje za ono što im se sviđa i što im se ne sviđa. Učenici žele da ih učitelj pozove njihovim imenom. Žele izraziti svoje mišljenje o tome što vole i što ne vole. Na zidove učionice možemo objesiti različite plakate s različitim pravilima, uputama … Znamo da učenici uče najbrže kada se zabavljaju. Ne može se sve naučiti kroz igru, ali neke didaktičke aktivnosti mogu poboljšati okruženje za učenje u učionici (Paterson, 2003). Zabukovec kaže, da je razredna klima ona koja utječe na to kako se nastavnici i učenici osjećaju u razredu. Utječe na odnose među njima (Zabukovec, 1998).

Pozdravi za pozitivnu klimu

Nisam željela, da produženi boravak postane autobusna stanica među mnogim aktivnostima. Već na početku školske godine, u okviru pravila u grupi, dogovorili smo se s učenicima da ćemo uvijek pozdravljati naše učenike i učitelje i svakoga tko ulazi ili izlazi iz clip_image002[4]učionice. Puno smo razgovarali s učenicima o tome, kako dobrobit učenika utječe na dobru klimu u učionici, što zahtijeva poštivanje pravila kao što su: koristim izraze hvala i molim, pozdravljam kad dolazim u učionicu, kad odem, kažem doviđenja, kad netko govori, ne upadam mu u riječ i slušam ga, čekam da stignem na red…

Slika 1. Razredna pravila

Kako bi učenje pravila bilo zabavno, pravila smo ponavljali uz pozdrave. Svaki dan su se učenici na početku produženog boravka postavili u red i čekali, da clip_image002[6]dođe svako od njih do mene i pozdravi se sa mnom na svoj odabrani način. Stavila sam poster sa slikama različitih načina pozdrava na zid u učionici. To je bilo na početku školske godine. U siječnju sam nalijepila prvi plakat s pozdravima na zid. Učenici su mogli odabrati sljedeće pozdrave: daj pet, dvostruka petka, zagrljaj i dajmo si ruke. Kad su došli na red, pokazali su koji pozdrav žele da izvedemo. Onda smo se na taj način sa svakim od učenika individualno pozdravili.
 

Slika 2. Prvi poster s pozdravima

clip_image002[8]Primijetila sam da učenici vole pozdrave. U početku su uvijek pitali hoćemo li svaki dan imati ove posebne pozdrave na početku produženog boravka. Do ožujka nismo promijenili nijedan pozdrav. Svaki dan učenici su birali svoje najdraže pozdrave. Početkom ožujka dodala sam drugi plakat. Ovaj put učenici su mogli izabrati: prijateljski pozdrav, pozdrav pesnicama, pozdrav laktovima i pozdrav s malim prstom.
 
Slika 3. Drugi poster s pozdravima

Prijateljski pozdrav i pozdrav pesnicama stvoreni su bili spontano. Jedan od učenika sam se domislio prijateljskog pozdrava, a jedna djevojčica izrazila je želju, da se pozdravljamo pesnicama. Sama sam dodala još dva pozdrava i počeli smo s novim pozdravima. Kad smo koristili oba plakata, učenici su najčešće birali petku, zagrljaj i pozdrav s laktovima.

Evaluacija pozdrava od strane učenika

Krajem ožujka napravila sam list za evaluaciju pozdrava. Željela sam dobiti informacije o tome, da li ima smisla nastaviti s korištenjem pozdrava svaki dan na početku produženog boravka.

clip_image002Slika 4. Evaluacijski list

Prvo pitanje na evaluacijskom listu bilo je: Što ti se sviđa kod naših pozdrava? Drugo pitanje je glasilo: Što ti se ne sviđa kod naših pozdrava? Posljednje pitanje bilo je: Želiš li nešto promijeniti? Odgovaralo je 28 učenika. Od toga ih je dvadeset i šest odgovorilo na prvo pitanje (Što vam se sviđa kod naših pozdrava?) s jednim ili više pozdrava. Dvanaest ih je napisalo zagrljaj, troje učenika izjavilo je da  pored zagrljaja također pozdrav daj pet, a dvoje od njih trojice pored zagrljaja i daj pet još pozdrav pesnicama. Samo pozdrav pesnicama izabralo je četvero učenika. Od dva učenika, koji su izabrali zagrljaj, dvoje su izabrali i pozdrav laktovima. Dva učenika zapisala su, da im se najviše sviđa samo pozdrav laktovima. Posljednja dva koja su napisala pozdrave, izabrali su pozdrav s malim prstom. Jedan učenik izrazio je da mu se sviđa prijateljski pozdrav. Svi učenici koji nisu naveli specifične pozdrave, uglavnom su pisali, da im se pozdravi sviđaju, da bi voljeli i neke druge, nove pozdrave, da žele, da pozdrave koristimo i u budućnosti. Drugo pitanje (Što ti se ne sviđa kod naših pozdrava?) dalo je sljedeće rezultate: Sedam učenika ne voli pozdrave laktovima, četvero učenika ne voli pozdrave daj pet a dva učenika ne vole zagrljaj. Dva učenika su napisala da im se sve svidjelo. Jedan od učenika napisao je, da ne voli čekati pozdrave tako, da stoji u redu. Četvero učenika odgovorilo je “ništa” na ovo pitanje. Nakon što sam pročitala evaluacijske listove, razgovarala sam s njim i saznala sam, da je problem pogrešno protumačen. Prema njihovim riječima, htjeli su reći da im ništa ne smeta. Posljednjim pitanjem pitala sam učenike hoće li nešto promijeniti u vezi s pozdravima. Trinaest od 27 učenika ne bi ništa promijenilo. Odgovori drugih uglavnom su se odnosili na promjene u obliku pozdrava. Neki od odgovora učenika bili su: Promijenio bih pozdrav daj pet, htio bih promijeniti to, da sam barem ponekad prvi u redu kad čekamo da se svi pozdravimo, promijenila bih to, da bi imali još jedan pozdrav – dodala bih pozdrav sa skakanjem, dodala bih pozdrav mahanjem, mijenjanje plakata, promijenila bih tako, da bi imali tri zagrljaje, volim imati pozdrave, želio bih, da se mijenja pozdrav laktovima, davati nešto drugo, imati još više pozdrava.

Zaključak

Iz rezultata evaluacijskih listova vidimo, da većina učenika uglavnom voli pozdrave. Budući da su učenici izjavili da bi željeli pozdrave i u budućnosti, planiram da s pozdravima nastavljamo dalje. Učenici imaju mogućnost izabrati više pozdrava i ako ne žele izabrati npr. pozdrav laktovima imaju više mogućnosti da izabere što vole. Učenici su na evaluacijskim listovima podali i svoje prijedloge koje ja kao učitelj mogu uporabiti za novi plakat. Tako možemo imati na nekoliko mjeseci nove pozdrave za koje će učenici sami dati inicijativu. Na taj način možemo s učenicima graditi pozitivne odnose i dobru razrednu klimu.

Literatura

  1. Področna skupina za razredni pouk (2018). Študijske skupine za učitelje, ki poučujejo na razredni stopnji – 2018/2019. Aktualne informacije. Dostupno na: https://skupnost.sio.si/course/view.php?id=9374 (10. 3. 2019).
  2. Paterson, K. (2003). Kako lahko poučujem.  Ljubljana: Rokus.
  3. Zabukovec, V. (1998). Merjenje razredne klime: priročnik za učitelje. Ljubljana: Produktivnost, Center za psihodiagnostična sredstva.