Povrtne pustolovine u osnovnoj školi

lea_kosak

Lea Košak

Sažetak

U svom članku pod nazivom Povrtne pustolovine u osnovnoj školi predstavljam projektni nastavni rad iz izvannastavne aktivnosti Zdrava škola. U projekt su bili uključeni učenici četvrtog i petog razreda Osnovne škole Center iz Novog mesta. Utemeljen je na aktivnom sudjelovanju učenika u različitim aktivnostima, a proizišao je iz potreba i interesa učenika. Učenicima je tema o povrću bila vrlo zanimljiva. U radu je prevladavala opuštena atmosfera, otvoren razgovor, uvažavanje i poštovanje jednih prema drugima i međusobna suradnja. Zajedno smo nastojali postići ciljeve koje smo si postavili. Učenici su se upoznavali s različitim vrstama povrća i upoznali se s njegovim ljekovitim učincima, napravili plakat o voću, posjetili povrtnu tržnicu, pripremili povrtne smoothije, likovno stvarali na temu povrća, izradili društvenu igru memory itd. Završna evaluacija pokazala je uspješno postizanje postavljenih ciljeva, a učenici će u budućnosti koristiti nova znanja u rješavanju različitih problemskih situacija.

Ključne riječi: povrće, projektni nastavni rad, izvannastavna aktivnost, aktivno učenje, međusobna suradnja.

Uvod

U nastavi se još uvijek često susrećemo s tradicionalnim načinom poučavanja. Kod izvannastavne aktivnosti moguće je rad postaviti tako da se učenici aktivno uključuju u razne aktivnosti jer je to jedini način preko kojeg dolaze do novih spoznaja, otkrića i interesa. Stoga sam odlučila napraviti mali projektni nastavni rad pod nazivom Povrtne pustolovine u osnovnoj školi.

Trajanje provedbe projekta: 8 nastavnih sati povezanih tijekom dva mjeseca.

Glavni ciljevi projekta su: Učenici:

  • vlastitom aktivnošću nadograđuju znanje o povrću te uče o zdravom načinu prehrane,
  • upoznaju se i oduševe projektnim radom.

Operativni ciljevi: Učenici:

  • upoznaju se s različitim vrstama povrća,
  • upoznaju ljekovite učinke povrća na naše tijelo,
  • upoznaju se s uzgojem povrća na konvencionalan te ekološki način,
  • navikavaju se na traženje informacija o povrću u knjigama i enciklopedijama,
  • razvijaju pozitivan pristup povrću,
  • upoznaju se radom vrtlara,
  • upoznaju se s pripremom jednostavnih povrtnih jela,
  • navikavaju se na samostalan i kreativan rad,
  • razvijaju međusobnu suradnju,
  • jačaju samopouzdanje,
  • razvijaju motoričke sposobnosti,
  • navikavaju se na promatranje i opušteno likovno izražavanje,
  • prezentiraju i izvještavaju o svom radu.

1. Inicijativa

Inicijativa je došla spontano od strane učenika. Na nastavu je jedan učenik došao obučen u majicu na kojoj je bila naslikana velika cvjetača. Istog dana učenici su za ručak imali kuhanu cvjetaču i mrkvu. Odmah je između učenika počela rasprava da je danas sve u stilu povrća. Zamolila sam ih da svatko donese u školu jedan predmet vezan za povrće. Također smo proveli oluju ideja (Slika 1: Slika tablice). Došli smo na ideju da naša tema bude POVRĆE na koje ćemo se fokusirati u sljedećim satima.

2. Skiciranje projekta i planiranje provedbe

S učenicima smo pogledali donesene predmete. Pitala sam ih što već znaju o povrću, zašto ga je korisno jesti, gdje i na koji način se povrće uzgaja, tko ga uzgaja. Usput sam zapisivala odgovore. Dogovorili smo da će se naš projekt zvati POVRTNE PUSTOLOVINE U OSNOVNOJ ŠKOLI. Otkrivali smo gdje se mogu pronaći nove informacije i kojim aktivnostima možemo postići ciljeve. Potom smo zajedno pregledali projektnu skicu i uslijedio je plan. Učenici su opušteno izrazili želju u kojim aktivnostima žele sudjelovati.

Do realizacije ciljeva došli smo sljedećim aktivnostima:

  • pronalaženje informacija u knjigama i enciklopedijama o povrću,
  • posjet školske knjižnice,
  • izrada plakata o povrću,
  • posjet povrtne tržnice,
  • likovno stvaranje na temu povrća,
  • priprema voćno-povrtnih smoothija,
  • igranje didaktičke igre memory,
  • oblikovanje izložbe te njezina prezentacija.

U nastavku predstavljam nekoliko aktivnosti

2.1. Posjet školske knjižnice te traženje informacija o povrću

S učenicima smo otišli u školsku knjižnicu i posudili razne knjige i enciklopedije o našoj temi. Učenici su se spontano podijelili u manje skupine prema njihovim interesima. Jedna skupina učenika pretraživala je literaturu o kuhanju povrtnih jela, druga je skupina pretraživala literaturu o različitim vrstama povrća, a treća je skupina tražila literaturu o vrtlarstvu i uzgajanju povrća. Zatim smo otišli u učionicu gdje su učenici tražili informacije o našoj temi. Uz slike i kratke tekstove izvukli su važne informacije te ih zapisali na komad papira. Učenike je posebno privukla tema o uzgoju povrća na konvencionalan i organski način. Učenicima sam objasnila nove pojmove.

2.2. Izrada plakata o povrću

U sljedećem satu izvannastavne aktivnosti učenici su izradili plakat o povrću (Slika 2: Plakat o povrću). Iz novina i revija izrezali su razne vrste povrća. Učenici su imenovali povrće, gledali ga te ga opisali. Informacije su tražili u literaturi koju su imali kod sebe.

2.3. Posjet povrtne tržnice

S učenicima smo posjetili povrtnu tržnicu u Novom mestu. Pregledali smo različite vrste povrća. Učenici su se divili bojama i oblicima raznog povrća. Ljubazne prodavačice dale su nam nešto povrća, koje smo u školi očistili i pojeli. Tako smo vidjeli, opipali i okusili različite vrste povrća (Slika 3: Posjet tržnici).

2.4. Likovno stvaranje na temu povrća

Učenici su se podijeli u dvije skupine prema tome na koji način vole stvarati. Dala sam im precizne upute za rad. Jedna je skupina učenika oblikovala povrće iz Das mase (Slike 4, 5, 6: Stvaranje povrća iz Das mase), dok je druga skupina crtala i slikala povrće bojicama. Učenici su tijekom svog rada bili entuzijastični i kreativni, pomažući jedni drugima, ohrabrujući se i nadopunjujući jedni druge. Proizvode smo na kraju izložili i u školskom hodniku. Izložbu su vidjeli mnogi učenici i učitelji u školi.

2.5. Priprema voćno-povrtnih smoothija

Učenici su se jako veselili pripremi ukusnih i zdravih voćnih i povrtnih smoothieja. Smoothiji su se pripremali u malim skupinama. Učenici su napisali vlastite recepte za smoothije. Za pripremu smoothija bili su nam potrebni: voće i povrće, blender za izradu smoothija, mjerica, plastični lončići, slamke, noževi, žličice, daske za rezanje. Učenici su također imenovali svoje smoothieje. Slasne i zdrave smoothije polako su popili slamkama i u tome neizmjerno uživali. Učenici su u pripremi smoothija bili vrlo aktivni i entuzijastični. O tome svjedoče i fotografije u nastavku (Slike 7, 8, 9: Priprema voćno-povrtnih smoothija).

2.6. Igranje didaktičke igre memory o povrću

Učenici su sami kreirali didaktičnu igru memory o povrću i također se okušali u igranju iste. Upute su slične uobičajenoj igri memory, samo što su učenici kod svakog otkrivenog para rekli što znaju o određenom povrću. Učenici su kroz igru na opušten način učvrstili svoje znanje o povrću, zabavljajući se u tome te vježbajući komuniciranje i sudjelovanje (Slika 10: Igra memory).

3. Zaključak

Učenici su u provođenju svih aktivnosti bili vrlo motivirani, aktivni i entuzijastični. Ciljevi našeg projektnog rada bili su u potpunosti ostvareni. Sa učenicima smo postavili izložbu svih proizvoda.

Literatura

  1. Program osnovnošolskega izobraževanja. Interesne dejavnosti za devetletno osnovno šolo. (2008). Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport: Zavod RS za šolstvo.
  2. Bezjak, J. (2006). Drugačna pot do znanja: projektno učno delo BJ − od ideje do izdelkov. Ljubljana: Somaru.
  3. Novak, H. (1990). Projektno učno delo, drugačna pot do znanja. Ljubljana: DZS.
  4. Ursell, A. (2003). Vitamini in minerali: prehranski dodatki za čim več zdravja in vitalnosti. Tržič: Učila International.
  5. Oberbeil, K. (2004). Z vitamini do zdravja. Ljubljana: Prešernova družba.
  6. Messegue, M. (2005). Narava ima vselej prav. Ljubljana: Cankarjeva založba.
  7. Tommes, S. (2001). Moja prva knjiga o vrtnarjenju. Tržič: Učila.
  8. Forne, C. (1998). Na polju in na vrtu. Ljubljana: Tehniška založba Slovenije.
  9. Anderson, L. (2000). Majin mali vrt. Ljubljana: Kres.
  10. Schwartz, O. (1997). Bogastvo trajnih okusov. Ljubljana: DZS.
  11. Westman, J. (2008). Kuharica za najmlajše. Radovljica: Didakta.
  12. Wolter, A. (1990). Zelenjavne jedi. Ljubljana: Cankarjeva založba.
  13. Skledar, M. (1998). Splošno poljedelstvo. Ljubljana: DZS.
  14. Laughton, R. (2013). Zeleno kmetovanje: priročnik za uspešno ekološko kmetijo ali vrt. Ljubljana: Ara.
  15. Kreuter, M. L. (1989). Biovrt: naravno gojenje zelenjave, sadja in cvetja. Ljubljana: Državna založba Slovenije.
  16. Krišković, P. (1993). Biološko pridelovanje hrane. Ljubljana: Kmečki glas.
  17. Tarman, D. (1999). Na vrtu. Ljubljana: DZS.

Povrtnjak u vrtiću

jerica_cesnik_antler

Jerica Česnik Antler

Sažetak

U dječjem vrtiću osmislili smo projekt Vrtiček kako bismo pomogli u podizanju svijesti o zdravoj prehrani i zdravom načinu života i samodostatnosti. Zamolili smo roditelje za pomoć, koji su na naš projekt odgovorili sa zadovoljstvom. Djeca su u proizvodnji visokih gredica i sadnji povrća prepoznala važnost međugeneracijske suradnje i druženja.

Ključne riječi: povrtnjak, povrće, međugeneracijska suradnja, zdravi način života.

Uvod

U listopadu prošle godine, u popodnevnoj radionici, koja je održana za vrtiće, roditelje i djecu okupljenu i iz materijala koji smo prethodno donijeli, sagradili su duga svjetla. Očevi su izradili drvene okvirne ploče ili okvire za visoke grede duljine 200 cm, širine 90 cm i visine 60 cm. Okvir je zatim postavljen na željeno mjesto.

Drveni dio je prekriven zaštitnom folijom (polivinilnom tkaninom i vrtom) iznutra. Djeca su bila puna majki sa slojevima lišća, grana, kamenja i na kraju sa zemljom, koja je obogaćena mineralnom podlogom. Okvir je obojen zaštitnim lakom za drvo, a kasnije je obložen. Tako pripremljeni materijal odmarao se preko zime, tako da su se slojevi srušili, ispirali i stvorili dobar temelj za proljetnu sadnju.

slika 1slika 2slika 3slika 4
Slika 1, 2., 3. i 4.: Proizvodnja dugih svjetala

Prikupljanje informacija i aktivnosti

Do proljeća smo se odmarali na vrtnom krevetu, koji se odmarao zimi, i obilazio promjene koje su se dogodile tijekom ove sezone. Aktivnosti prije aktivnog rada na trupcima, posvetili smo se o pronalaženju informacija vezanih uz eko vrt, koji bi pomogao potaknuti njihov interes. Pritom smo slijedili sljedeće ciljeve učenja:

  • razviti odgovoran odnos prema okolišu,
  • educirati djecu o zdravom načinu života u zdravom okruženju,
  • pokazati što biljka treba za rast i razvoj,
  • suradnja s vršnjacima i odraslima,
  • usporediti industriju prehrambenog lanca – kućni vrt,
  • iskusiti radost postizanja rezultata.

Koristili smo podatke iz raznih literatura, među kojima smo čitali i književni rad Mojiceja Podgoršek, na povrtnjaku, gdje su djeca učvrstila svoje razumijevanje i orijentaciju u prostoru. Čitali smo mnogo zagonetki, učili razne deklamacije i pjevali pjesme. Na internetu vidjeli smo fotografije raznih vrtnih vrtova i povrća koje rastslika 5u na drvenim gredicama. Također smo obojili povrće i tako učvrstili matematičke koncepte, čiji plodovi se nalaze iznad i ispod njih. S origami tehnikom pokazali smo mrkvu. Iz mise smo napravili razne plodove: krumpir, rajčice, tikvice … Djeca su u kazino donijela mnogo povrća, koje smo nazvali, mirisali, dotakli, sortirali prema boji, obliku, svrsi upotrebe …

Slika 5. Upoznavanje s povrćem

Proljetni rad u vrtu

Krajem travnja djeca su donosila sjeme vrtića i sadnice raznih biljaka i biljaka. Sjeme je prvo promatrano, dotaknuto i mirisano u kasinu. Pripremili smo vrtni dnevnik u kojem smo registrirali aktivnosti i promjene na našem krevetu. Prije sijanja sjemena u tlo, postavili smo nokte u gornji rub drvenog okvira u dulju suprotnu stranu i umetnuli žicu koja je odvojila gredice u visokom vratilu.

slika 6slika 7slika 8slika 9
Slika 6., 7., 8. i 9.: Priprema gredica i sadnja povrća

Zajedno s djecom zasadili smo ili zasadili samo jednu vrstu povrća na određenom području. Posadili smo i zasadili rajčicu, crvenu repu, papriku, salatu, rotkvicu, mrkvu, tikvice, peršin, zelenu i bosiljku.

Sa strane smo posadili nekoliko cvjetova: cappuccina i baršuna, za bolji izgled i učinkovito spaljivanje insekata i parazita. Pažljivo smo posijali sjemenke, a sljedećih nekoliko tjedana promatrali smo njihov rast i shvatili što sve treba raditi u vrtu i koliko je potrebno za uzgoj slika 10iz sjemena biljke i donositi plodove.

Prije ljetnih praznika naš je vrt bio u punom cvatu, pa smo mogli poslužiti povrće iz kojeg smo napravili povrće minestrone.

Slika 10. Priprema juhe od povrća

Zaključak

Od samog početka djeca su aktivno sudjelovala i stjecala iskustvo održivog razvoja kroz iskustvo učenja. Zajedno smo razgovarali i prikupili informacije, pripremili plan sadnje i izbor povrća, napravili popis alata, zalili vrt i izvukli korov. Oni su bili uključeni u projekt sa svojim roditeljima u svako doba. Na poslu su bili vrlo motivirani. Aktivnosti su im bile zanimljive. Proveli su mnogo vremena na otvorenom. Razvili su društvene odnose i poštovanje prema prirodi i okolišu. Iskustvo s vrtom pozitivno je utjecalo na njih i obogatilo nas je. Nastavit ćemo s radom u budućnosti.

Literatura

  1. Kurikulum za vrtiće
  2. Slovar slovenskega knjižnega jezika (2014). Pridobljeno 5. 11. 2018.