Interaktivni digitani alati (Erasmus+)

Nina Dupor Marović, učiteljica engleskog jezika

U svibnju 2017. godine, Agencija za mobilnost i programe EU prihvatila je projektni prijedlog OŠ don Lovre Katića, iz Solina, pod nazivom Inovativni pristupi učenju i poučavanju za školu budućnosti u okviru programa Erasmus+, Ključna aktivnost 1: Mobilnost u svrhu učenja za pojedince.

Za stručna usavršavanja diljem Europe, u sklopu ovog projekta, prijavilo se pet učiteljica i jedan učitelj ove škole.

Stručno usavršavanje There’s an App for that! Exploring the Best Apps for Teaching and Student Learning pohađala je učiteljica engleskog jezika Nina Dupor Marović. Održalo se u Firenzi, Italiji, od 9. do 14. listopada 2017. godine, u trajanju od 30 sati u organizaciji škole Europass. Sudjelovali su učitelji i učiteljice iz Španjolske, Turske, Mađarske, Estonije, Velike Britanije i Hrvatske.

Slika 1 i 2. Učitelji tijekom edukacije

Stručno usavršavanje bilo je interaktivno, korisno i dobro organizirano. Kroz predavanja polaznici su se upoznali s dostignućima IKT-a i digitalnim interaktivnim alatima koji se koriste u svrhu učenja i poučavanja. Tijekom radionica primjenjivali su usvojeno znanje izrađujući obrazovne kartice, kvizove, mentalne mape, prezentacije, postere i videa.

Učitelji su unaprijedili svoje komunikacijske vještine razmjenjujući iskustva s kolegama iz cijele Europe s ciljem poboljšanja kvalitete rada u odgojno-obrazovnom procesu u matičnim ustanovama.

U slobodno vrijeme posjetili su kulturno-povijesne znamenitosti Firenze, Siene, Pise i Chianti del Grevea te su uživali u prekrasnim živopisnim krajolicima Toskane.

Nova poznanstva, iskustva i spoznaje obogatili su ih na profesionalnoj i osobnoj razini.

Cilj ovog stručnog usavršavanja bio je razviti kompetencije vezane za uporabu deset interaktivnih web alata u obrazovne svrhe koji se mogu koristiti u nastavi svih školskih predmeta: EDPuzzle, Screencast-O-Matic, StudyStack, Quizizz, Quizlet, Prezi Next, Emaze, Popplet, Adobe Spark Post, Canva i jedne mobilne aplikacije – Fun Easy Learn koja se može koristiti samo u nastavi stranih jezika.

Ovih deset web alata dostupno je i besplatno, ali je potrebna registracija za njihovo korištenje. Korisnici se mogu registrirati pomoću korisničkih računa na platformama Google+, Facebook ili adresom elektroničke pošte. Nakon registracije imaju pristup brojnim, već pripremljenim, sadržajima unutar zajednice što uveliko pomaže učiteljima u nedostatku inspiracije.

StudyStack i Quizlet koriste se za izradu memorijskih kartica, kvizova znanja i poučnih igara kao dodatnog nastavnog sadržaja, te na zabavan i jednostavan način pomažu u učenju i ponavljanju gradiva.

Quizizz  je web alat za izradu kvizova. Intenzivno koristi elemente učenja igrom u stvarnom vremenu koji u učenicima mogu potaknuti natjecateljski duh i na taj ih način motivirati kako bi se više posvetili nastavnom sadržaju.

Prezi Next  je web alat za izradu interaktivnih prezentacija izravno kroz preglednik. Može biti dobar izbor za učenike koji rade na grupnom zadatku jer tom prilikom mogu iskoristiti mogućnost pozivanja korisnika za rad na prezentaciji kao suradnika.

Emaze  se također koristi za izradu prezentacija i vizualnih priča. Prikladan je za sve koji u svojoj nastavi žele na drugačiji način prezentirati vlastiti nastavni sadržaj ili tome podučiti učenike.

Popplet služi za izradu interaktivnih umnih mapa, a budući da je zaista jednostavan za uporabu, mogu ga uspješno koristiti i mlađi učenici. Korisna je mogućnost suradnje i vremenska crta koja omogućuje uvid u nastale promjene.

EDPuzzle koristi video u obrazovne svrhe na način da je moguće preraditi bilo koji video, skratiti ga, dodati mu pitanja, tekst, nasnimiti vlastiti glas i postaviti zadatak gledanja završnog uratka kao domaći rad.

Screencast-O-Matic  namijenjen je snimanju i uređivanju sadržaja koji se nalazi na zaslonu računala. Video uradak može trajati najduže petnaest minuta.

Canva  i Adobe Spark Post izvrsni su web alati za grafički dizajn. Moguće je dizajniranje postera, razglednica, čestitki, infografike i sl. Jednostavno ih je primijeniti kod izrade plakata ili prezentacija projekata, ali isto tako kao i dodatak predavanjima.

Fun Easy Learn je mobilna besplatna aplikacija dostupna samo na pametnim telefonima i iPad-ovima) i koristi se za učenje stranih jezika (pretežno vokabulara) kod mlađih učenika i početnika. Dostupna je za učenje svih stranih jezika u hrvatskim školama.

Po povratku iz Firenze, učiteljica Nina Dupor Marović počela je koristiti web alate u nastavi engleskog jezika. Učenici su vrlo pozitvno reagirali na kvizove znanja (Quizizz), memorijske kartice i poučne igre (StudyStack, Quizlet), gledanje videa u obrazovne svrhe (EdPuzzle), izradu vlastitih umnih mapa (Popplet). Veliki napredak i motivaciju učiteljica je primijetila kod učenika dopunske nastave četvrtih razreda koji su teži vokabular savladali uz pomoć memorijskih kartica i poučnih igara.

S učenicima četvrtog i petog razreda učiteljica sudjeluje i u eTwinning projektima Greetings from Europe! – Postcard Exchange celebrating 2018 European Year of Cultural Heritage i B.R.A.V.E. u kojem učenici koriste ove web alate. Tako je za projekt B.R.A.V.E. napravljen kviz i memorijske kartice o OŠ don Lovre Katića u Quizlet alatu, a za projekt Greetings from Europe! – Postcard Exchange celebrating 2018 European Year of Cultural Heritage izrađene su razglednice Solina, Splita i Dalmacije s motivima kulturne baštine u alatima Canva i Adobe Spark Post. Učenici su oduševljeni ovim web alatima pa ih koriste i u svoje slobodno vrijeme, za izradu školskih postera i pozivnica za rođendane.

Slika 3. i 4. Razglednice Solina izrađene u digitalnom alatu Canva (prednja strana)

Slika 5. i 6. Razglednice Solina izrađene u digitalnom alatu Canva (stražnja strana)

Slika 7. i 8. Razglednice Hrvatske i Dalmacije izrađene u digitalnom alatu Adobe Spark Post.

Gore navedene web alate nije teško integrirati u nastavni proces svih predmeta kao alate za podršku u učenju. Na taj se način može poboljšati podučavanje i učenje samih učenika. Izrazito su motivirajući za učenike, omogućuju moderan pristup nastavnim sadržajima, te na slikovitiji i jednostavniji način pomažu u pojašnjavanju gradiva.

Kontaktni seminar u Poljskoj

Marina Mirković

U gradu Sopotu, smještenom na sjeveru Poljske uz obalu Baltičkog mora, u organizaciji Agencije za mobilnost i programe EU od 5. do 8. studenog 2015. godine održan je multilateralni kontaktni seminar s temom „Pokretanje eTwinning projekata i razvoj vještina upravljanja projektima“.

Među tri sudionika strukovnih škola Republike Hrvatske, odabranih prema ocjenjenoj prijavi i iskazanoj osobnoj motivaciji za sudjelovanjem u aktivnosti, bila je profesorica Marina Mirković iz Tehničke škole Požega.

Na seminaru je bilo sveukupno 60 sudionika iz devet europskih zemalja (Austrija, Cipar, Francuska, Hrvatska, Njemačka, Italija, Malta, Litva i Poljska).

Slika 1. Sudionici seminara

Sudionici su kroz predavanja i radionice upoznali razvoj učeničkih kompetencija, ulogu škola partnera u projektima kao i primjenu brojnih alata informacijsko-komunikacijske tehnologije u projektima. Prezentiran je Erasmus+ program i eTwinning aktivnosti. Objašnjeno je kako pokrenuti i voditi uspješan eTwinning projekt te prikazani primjeri projekata kroz primjere dobre prakse.

Nastavnici su upoznali rad na eTwinning portalu te njegov alat TwinSpace. Portal služi nastavnicima i njihovim učenicima za upoznavanje i suradnju s kolegama iz europskih škola. Predavači su bili eTwinning ambasadori i članovi Nacionalne službe za podršku eTwinningu iz Poljske.

Slika 2. Radionica o eTwinning portalu

Na multilateralnom seminaru sudionici imaju mogućnost uspostaviti suradnju s europskim kolegama i pokrenuti međunarodne projekte koristeći portal eTwinning. Među brojnim projektima osmišljen je i projekt „Jobs of the Future“ u suradnji sa Tehničkom školom Požega i Zespół Szkół Ekonomiczno-Gastronomicznych (Ekonomsko-ugostiteljska škola) iz grada Cieszyna u južnoj Poljskoj na granici prema Češkoj. Učenici će istraživati zanimanja budućnosti i izraditi priručnik s opisima novih zanimanja na hrvatskom, poljskom i engleskom jeziku. Projekt o zanimanjima budućnosti povezati će učenike na međunarodnoj razini u otkrivanju novih atraktivnih poslova. Učenici će kroz projekt shvatiti da je cjeloživotno obrazovanje neophodno za opstanak u maratonskoj utrci na današnjem tržištu rada. Neprekidno usvajanje novih znanja i praktičnih vještina omogućavaju napredak i rast pojedinca, ali i tvrtke u kojoj radi. Mentori učenicima biti će prof. Marina Mirković i gospodin Jacek Grudzień iz Poljske.

Slika 3, Slika 4: Nastavnici-mentori budućeg eTwinning projekta

Učenici i njihovi mentori-nastavnici surađivati će putem interneta, odnosno eTwinning portala na izradi projekta. Nadamo se uspješnoj suradnji u kojoj će učenici proširiti svoje informatičko znanje i poznavanje stranih jezika te razvijati ključne kompetencije. Zajednički rad i međusobna komunikacija s učenicima u projektu rezultirati će novim međunarodnim prijateljstvima.

Uz profesoricu Mirković, na seminaru su iz Republike Hrvatske sudjelovali profesor Josip Jelčić (Srednja poljoprivredna i tehnička škola Opuzen) i profesor Nikola Žganec (Srednja škola Novi Marof).

Sudionici seminara registrirali su na portalu eTwinning Live 15 novih projekata, od kojih je jedan osmislio i nastavnik Jelčić. Njegovu projektu pridružili su se partneri iz Poljske i s Malte. U projektu “Wings of music around Europe” učenici će, koristeći različite IKT alate predstaviti popularne pjesme, izvođače i glazbene stilove svoje zemlje, te tako dobiti priliku upoznati različite glazbene stilove, druge kulture i običaje. Pri tome će vježbati i usavršiti engleski jezik, upoznati druge strane jezike, te uvježbati informatičke vještine.

Kolega Nikola Žganec sudjeluje u projektu „Send me a postcard“ u kojem će učenici stvarati razglednice i slati ih svojim partnerima iz Poljske, Litve, Njemačke i Francuske.

Slika 5. Sudionici seminara iz Republike Hrvatske

Sve aktivnosti seminara uspješno su provedene. Sudionici su imali priliku aktivno participirati u svim sadržajima. Omjer radnih, društvenih i neformalnih aktivnosti bio je vrlo dobro izbalansiran. Sudionici su bili povezani i aktivni u svim sadržajima seminara. Za istaknuti je pozitivne primjere direktne i neposredne suradnje na radionicama kada su sudionici surađivali i ispunjavali određene zadatke. Kroz komunikaciju i razmjenu ideja stvarali su projektne ideje i započinjali određene eTwinning projekte. Svi su sudionici seminara bili vrlo aktivni, na predavanjima kao i na radionicama. Zanimljiva je bila razmjena iskustava, stavova, mišljenja i ideja.

Slika 6, Slika 7: Aktivnosti sudionika na seminaru

Ciljevi seminara u potpunosti su ostvareni. Seminar s predavanjima i radionicama osnova je za stjecanje saznanja o načinu kako pokrenuti i uspješno realizirati međunarodni školski projekt. Edukacije koje pruža eTwinning nužne su u pripremi učenika i nastavnika za cjeloživotno učenje.

Aktivnosti seminara bile su financirane u okviru programa Erasmus+, eTwinning od strane Europske unije preko Agencije za mobilnost i programe EU.

Sudionicima seminara bio je osiguran smještaj u luksuznom hotelu Sofitel Grand Sopot a u kulturnom dijelu programa upoznali su Sopot i Gdanjsk. Sopot je stoljećima poznat kao ljetovalište i lječilište za bogate i plemstvo s lijepim plažama i luksuznim odmaralištima. Atrakcija su „iskrivljena kuća“ i najduže drveno pristanište u Europi. Gdanjsk je najvažnija poljska luka s građevinama u tradicionalnom njemačkom gotičkom stilu gradnje. Među znanenitostima je katedrala sv. Marije kao najveća crkva na svijetu građena od cigle.

Slika 8, Slika 9, Slika 10: Upoznavanje Sopota

Seminar je pružio stjecanje novog iskustva uvođenja međunarodnih projekata u nastavni proces kroz nastavu i izvannastavne aktivnosti učenika. Nove ideje i raznolikosti koje upoznate među svojim kolegama, sudionicima seminara omogućuju bolji i kreativniji rad. Osmišljeni su projekti koji će doprinjeti povezanosti i razmjeni iskustava učenika i nastavnika škola diljem Europe.

Produktivno učenje – iskustvo iz Berlina

Dubravka Štiglić

Dragi učenici, profesori, roditelji i svi zainteresirani!

Želim vas upoznati sa svojim iskustvima jednotjednog proučavanja metode podučavanja učenika srednje škole – produktivno učenje. Mogućnost koja mi se pružila nakon što je Agencija za mobilnost i programe EU odobrila moju prijavnicu za sudjelovanje na međunarodnom seminaru u Berlinu, pod nazivom „Productive Learning in General Education. Iskustva koja sam stekla zajedno s novim spoznajama o kvaliteti pristupa učenicima, pomoći će mi u daljnjem radu u srednjoj školi te dugoročno obogatiti moju radnu okolinu.

Seminar je održan u vremenu od 16. do 20. rujna ove godine u organizaciji IPLE-a (Institüt fur Produktives Lernen in Europa), instituta uključenog u razvoj školstva i stručnog usavršavanja učitelja i nastavnika u Saveznoj Republici Njemačkoj. Institut je započeo edukaciju o produktivnom učenju 1996. godine, a danas imamo sedam njemačkih saveznih država koje, unutar svojih sustava obrazovanja, imaju implementirano produktivno učenje.

Što je produktivno učenje?

Ono je način podučavanja unutar zadnje dvije godine obveznog školovanja (u Njemačkoj su to 9. i 10. godina školovanja) i to unutar odgojno-obrazovne strukture koja se sastoji od tri glavna segmenta:

1. Opće-obrazovni dio traje dva dana u tjednu i cilj mu je osposobiti učenika za usvajanje temeljnih i općih znanja i vještina, uz naglasak na osobni razvoj i razvoj samopouzdanja za budući napredak; odvija se u školi.
2. Praktični dio traje tri dana u tjednu i predstavlja učenje u realnoj situaciji na „radnom mjestu“ neke firme, obrta ili institucije i pruža vježbanje vještina struke i profesionalnu orijentaciju.
3. Individualno učenje/savjetovanje odvija se na tjednoj osnovi i pruža priliku pojedinom učeniku da u razgovoru sa savjetnikom (jedan od nastavnika u školi) razradi individualan plan aktivnosti koje odgovaraju njegovom osobnom profilu

Kako sam se pripremila za seminar? Koja su bila moja očekivanja?

Produktivno učenje u svojoj jezgri sadrži jedinstvenu nastavnu metodu i kao takvo odgovara didaktičkoj pripremi jednog nastavnika. Radom u srednjoj školi naučila sam ispitivati i istraživati nastavne metode i strategije, samostalno i u suradnji sa svojim kolegama nastavnicima, stoga je stručno usavršavanje upravo u području didaktike bila moja primarna potreba kao stručnog suradnika pedagoga.

Uoči odlaska na međunarodni stručni seminar imala sam na umu prije svega hrvatski školski sustav i njegove smjernice, koje ću onda uspoređivati s onima svojih kolega sudionika, te domaćina. Razmišljala sam i o činjenici da radim u gimnaziji, a ne strukovnoj školi i planirala naučiti nešto više o metodologiji produktivnog učenja i mogućnosti implementacije u naš školski sustav i program gimnazije.

Moja očekivanja bazirala sam na stjecanju novih iskustava, za koje sam se nadala da će obogatiti moju percepciju podučavanja u srednjoj školi. Konkretno, željela sam naučiti što se još može napraviti naspram onih ustaljenih razmišljanja „što se ne može“.

Koja sam iskustva stekla?

Prije svega, vidjela sam na koji način funkcionira njemački školski sustav na svojim višim razinama i kako je nužno za razvijenu državu urediti i provoditi deset godina obveznog školovanja.

Ciljana skupina u ovom slučaju su 15-godišnjaci i 16-godišnjaci koji su se zbog raznih razloga (obiteljska situacija nepovoljna za maloljetnika, društvena odbačenost i međusobno neprihvaćanje školske okoline s tradicionalnijim metodama u nastavi, osobni problemi tipa agresivnost, depresija…) našli u situaciji u kojoj nisu usvojili temeljna znanja i vještine, a koji su pretpostavka za završetak 10. razreda i čiji nastavnici su apelirali ministarstvu da je upravo za te pojedince potrebno neko drugo okruženje. Njihovo poznavanje nastavnog gradiva uglavnom je bilo nedostatno, njihova aktivnost na nastavi svedena na minimum ili nepostojeća, a mogućnost individualnog savjetovanja nerealna zbog prevelikog broja učenika ili njihove osobne odluke da napuste školu koja ih je razočarala i koja ih ne razumije.

Što su ti adolescenti dobili ulaskom u program provođenja produktivnog učenja?

Dobili su prije svega pozornost i vrijeme organizirano samo za njih. Dodijeljena im je aktivna uloga u donošenju odluka za svoje školovanje – koje aktivnosti odabrati za pojedini predmet, koje radno okruženje izabrati kao, tzv. „learning placement“ – smještaj u kojemu će na praktičan način usvojiti one zakonitosti i znanja koja su učili u školi. Postavljeni su unutar jasno složene strukture koja ih ne sputava, već naprotiv prati i vodi prema konkretnim rješenjima (jer su to djeca koja su naučila na prvi znak neuspjeha pobjeći). Stekli su radno iskustvo i pomogli su sami sebi dostići nivo kompetencija za daljnji život.

Tehnikama kao što su kvalitetno postavljanje pitanja (jer učenici razmišljaju o odgovorima koje mi želimo čuti, umjesto da razmišljaju o kvalitetnim pitanjima koje treba postaviti da bi se razumjelo gradivo) i korištenje umnih mapa pri izradi individualnih planova (svaki učenik kreće od jedne ideje – radnog mjesta i grana svoje asocijacije prema onome što pretpostavlja da će na radnom mjestu vidjeti, osjetiti, čuti itd.), učenici su naučeni razmišljati „izvan okvira“ i sagledati svoje obrazovanje kao cjelinu.

Koji su zadaci nastavnika u produktivnom učenju?

Praćenje i vrednovanje učenika te samovrednovanje na kraju obrazovnog ciklusa (radi se o tromjesečju), glavni su zadatci svakog nastavnika. Nastavnik treba prepoznati učenikovu „mjeru“, pratiti u najmanjim koracima njegov napredak, sve bilježiti i na kraju dati jasan prijedlog za dalje. U produktivnom učenju nema mjesta za nedoumice; sve je unaprijed planirano i organizirano s jasnim očekivanjima svakog sudionika. Također, veliki je naglasak stavljen na granice. Upravo stoga što je učenicima dana sloboda pri kreiranju aktivnosti na nastavi, dana im je odgovornost u poštivanju pravila. Naravno, ovdje je potreban veliki trud nastavnika kako bi približili postavljena pravila (npr. ne kasniti na sat, ne predati pismeni rad izvan roka itd.) učenicima kojima je rušenje pravila bila školska svakodnevica.

Jedan dan u produktivnom učenju

Učenici provode dva od pet radnih dana u školi. Njihovi predmeti organizirani su u blok sate, a uključuju njemački jezik, strani jezik, matematiku i integrirane predmete kao npr. komunikacije ili slobodne aktivnosti (učenici biraju koji će predmet učiti).

Nastava počinje svaki dan u 10.00 sati, s malim pauzama između svakog predmeta i pauzom za ručak.

Učenici su podijeljeni u manje skupine (do 15 učenika u razredu), a svaki koji njih ima svoje radno mjesto ograđeno „arhivom“ – mape, bilježnice, registratori u koje učenici pohranjuju svoje radove.

Nastava i samostalan rad učenika (istraživanje na Internetu, pisanje domaće zadaće, izrada seminara) izmjenjuju se tijekom dana kako bi se potakla veća kreativnost i pažnja kod učenika.

Praktično učenje provodi se tri od pet radnih dana, u terminu od 9.00 do 15.00 sati ili po dogovoru s mentorom. Učenici sami biraju mjesto praktičnog učenja i moraju ga mijenjati nakon svakog obrazovnog ciklusa (svaka 3 mjeseca). Institucija ili obrt koji pristanu primiti učenika potpisuju ugovor sa školom. Njime se obvezuju poštivati pravila i organizaciju prakse kako je postavljena unutar škole (time se izbjegava samovlast vlasnika koji mogu u učeniku vidjeti besplatnu radnu snagu).

Prema njemačkom sustavu obrazovanja, ako nakon 10. razreda učenik pokaže volju za nastavak usavršavanja unutar struke, institucija ga može prijaviti kao pripravnika i dalje obučavati.

Prema dogovoru, učenikov profesor-savjetnik može posjetiti mjesto praktičnog učenja i nakon opažanja provesti individualno savjetovanje i refleksiju.

Zaključak

Produktivno učenje stavlja naglasak na usvajanje općih znanja i vještina uz mogućnost praktičnog rada kako bi učenik lakše izabrao svoj daljnji put (daljnje usavršavanje u struci ili možda pripremanje za gimnaziju i fakultet). Ono se na prvi pogled doima kao „popunjavanje rupa“ u znanju, stanja nastalog zbog loše prilagodbe učenika na školu i školski sustav, ali u sebi sadrži čvrst sustav odgojnih vrijednosti koje pomažu učeniku da samom sebi pomogne i dostigne svoje ciljeve, a na nastavnicima je da pomognu učeniku stvoriti te ciljeve.

Imajući na umu sveprisutni apel za reformom hrvatskog školskog sustava, mišljenja sam kako je upravo produktivno učenje kao europski priznat program (i razrađen sustav nastavnih metoda) nešto iz čega možemo učiti.