Dan slovenske hrane

alenka_cigoj

Alenka Cigoj

Vlada Republike Slovenije je 2012. godine donijela odluku o proglašenju dana slovenske hrane čime je lokalno proizvedena hrana dobila dodatnu vrijednost. Lokalna hrana je, naime, sigurna, kvalitetDan slovenske hranena i cjenovno dostupna. Projekt Tradicionalni slovenski doručak je dio dana slovenske hrane kojeg i u našoj školi provodimo svaki treći petak u studenom.

Ključne riječi: lokalna hrana, Tradicionalni slovenski doručak, projekt.

Uvod

Dan slovenske hrane provodimo s namjerom poticanja lokalne samoopskrbe s kvalitetno hrano te istovremeno potičemo da doručkuju. Sezonska hrana iz lokalnog okoliša je obično zrelija te ima višu hranjivu vrijednost pošto je lanac od proizvođača do potrošača vrlo kratka. Lokalna hrana za sobom nema dugi prijevoz i skladištenje te se može upotrijebiti manje konzervansa i bojila, a namirnice imaju bogat okus. Kod učenika želimo razviti svijest o prehrambenim proizvodima te u njihove jelovnike unijeti što više sezonskih namirnica koje su dostupne u lokalnom okolišu.

Većina adolescenata ne doručkuje redovito. Zato ih kroz ovaj projekt k tomu želimo potaknuti. Treći petak u mjesecu studenom nastava u našoj školi započne doručkom za sve učenike i zaposlene u školi. Na jelovniku je maslac, med, kruh, bio mlijeko i jabuka. Sve namirnice su lokalne iz obližnjih farmi i pekarnice.

S učenicima smo prvo razgovarali o važnosti doručkovanja te lokalno proizvedene hrane, zatim smo zajedno doručkovali. Nakon doručka su učenici izrazili svoje mišljenje o tome.

Rekli su:

  • kod kuće to ne jedemo;
  • najbolji su mi bili med i maslac;
  • roditeljima ću reći neka kod pčelara kupe med da ga mogu jesti i kod kuće;
  • doručak je bio odličan jer je bio sladak;
  • želio bih takav doručak jesti barem jednom na tjedan.

Nakon doručka smo posjetili lokalnu knjižnicu Mirana Jarca u Šentjerneju. U prostorima knjižnice je bila postavljena tematska izložba o zdravoj prehrani i pčelinjim proizvodima te pčelarstvu. Prvo smo poslušali priču o pčelici Sviki u Medalandiji te razgovarali o njoj. Knjižničarka Sabina nam je s pomoću strukovne literature predstavila život u košnici i rad pčelara. Pogledali smo različite proizvode od voska i pčelarevo odijelo. Učenici se odijelo i obukli. Slijedio je kratak kviz. Knjižničarka je pripremila nekoliko pitanja, a učenici su se međusobno natjecali tko ima više znanja o pčelama. Učenik koji je pokazao najviše znanja je za nagradu dobio proizvod od voska. Posjetu smo zaDSC_1440vršili probavanjem proizvoda iz košnice Pčelarstva Kovačič. Probali smo različite okuse meda (bagremov, šumski, jelov, kestenov, lipov i cvjetni) te utvrdili da svi okusi nisu jednako slatki. Nekoliko staklenki smo dobili na dar te smo se idućih dana njima sladili u školi.

Slika 1. Posjeta knjižnici

Po povratku u učionicu su učenici svoja pozitivna iskustva sa zdravim doručkom prikazali likovnim djelima.

Nekoliko idućih dana smo također posvetili razgovoru o zdravoj prehrani. Ponovili smo bonton pri jelu, dogovore o hrani u našoj blagovaonici te razgovarali o tome koliko hrane uzmemo, što pojedemo, koliko bacimo te što možemo napraviti s ostacima. Dogovorili smo se da ćemo tjedan dana biti pozorni na sve dogovore. Na kraju tjedna su učenici primijetili da je u posudama bilo manje odbačene hrane jer su pojeli hranu koju su uzeli. Za zaključak smo samo dali nekoliko prijedloga da bi smanjili količinu odbačene hrane.

Na primjer:

  • ostatke hrane možemo odnijeti životinjama;
  • ako već znaš da nećeš pojesti, određenu hranu uopće ne uzmeš;
  • ako određenu hranu ne voliš, a uzeo si je, možeš je dati prijatelju koji će je pojesti;
  • natrulo voće možemo obrezati i dobar dio voća pojesti;
  • suhi kruh zdrobimo u mrvice;
  • iz ostataka možemo napraviti nova jela.

Zaključak

Zdrave prehrambene navike oblikuju se već u ranom djetinjstvu. Odgoj za zdravu prehranu i navike doručkovanja započinje unutar obitelji, a u školi to potičemo i omogućavamo. Danom slovenske hrane i projektom Tradicionalni slovenski doručak potičemo i razvijamo upravo to. Učenici počinju biti svjesni značaja zdravog doručka te upotrebe hrane lokalnog porijekla. Projekt su učenici vrlo dobro prihvatili te ćemo u njemu sudjelovati i iduće školske godine.

Literatura

  1. Angerer, T. (2003). Od čebelnjaka do medenjaka. Ljubljana. Družina
  2. Beaumont, E. (2009). Kako živijo čebele. Ljubljana. Oka
  3. Esenko, I. (2013). Čebele. Ljubljana. Okaši
  4. Esenko, I. (2015). Kako živijo čebele. Ljubljana. Okaši
  5. Jančar, I. (2011). Čebela Sivka v deželi Medalandiji. Domžale. Hieroglif
  6. Nacionalni portal o hrani in prehrani. Preuzeto 19.12.2019.

Slike: osobni arhiv Alenke Cigoj

O autoru Pogled kroz prozor

Digitalni časopis za obrazovne stručnjake, pišu ga učitelji i nastavnici.
Ovaj unos je objavljen u Projekti i označen sa , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.