Iskustveno učenje kao sadnja biljaka

Metka Šestan

Sažetak

Kao primjer iskustvenog učenja u prvom razredu osnovne škole uz teoriju uspješnog rasta biljaka uključujem također i praktični dio sadnje biljaka u vodi i u zemlji. Neposrednim iskustvom učenici lakše razumiju teorijsko objašnjenje kad sami to iskuse te zatim svoje iskustvo povezuju s prethodnim znanjem i dodaju mu svoje značenje. Praktični dio sata sadnje, promatranja i bilježenja rasta krumpira, luka i zelene biljke (reznice) u lončićima s vodom u razdoblju tri mjeseca u učenicima je potaknuo još jedan projekt; a to je sadnja divljeg kestena u zemlji, u cvjetnom loncu. Nismo još završili s promatranjem, bilježenjem i slikanjem ovog projekta, niti ga još nismo ocijenili.

Ključne riječi: iskustveno učenje, učionica, teorijski dio, praktični dio, sadnja biljaka, povezivanje nastavnog materijala.

Uvod

Članak započinje s teorijskim pretpostavkama o tome što je zapravo iskustveno učenje i predstavlja istaknutije autore odnosno utemeljitelje tog pedagoškog područja. U središnjem dijelu predstavlja kako konkretno iskustveno učenje izgleda u 1. razredu, kako učenici sade biljke, kako promatraju te bilježe događaje i odgovore. Sadržaj članka završava se sadnjom divljeg kestena, pri čemu praktični dio još nismo završili, a učenici će njime nastaviti u sljedećoj školskoj godini. Zaključak nudi pregled nalaza našeg vlastitog primjera sadnje biljaka u učionici te ističe prednosti, nedostatke i mogućnosti koje ovakav pedagoški pristup donosi.

Iskustveno učenje te njegovi utemeljitelji

Iskustveno učenje nije učenje uopćenih znanja, već je to učenje s rezultatom koji dolazi od vlastitog, neposrednog iskustva. Iskustveno učenje možemo razumjeti kao most koji povezuje teoriju i istinsko iskustvo, ali nipošto ne treba podcjenjivati jedno ili drugo područje. Kad se povežu teorija i vlastito iskustvo, možemo govoriti o razumijevanju odn. novom, smislenom znanju. (Bertalanič, Z., Bertalanič, M.,2014; Marentič Požarnik idr., 2019, 5–26)

David Kolb (r. 1933), obrazovni teoretičar i pedagog, vidio je iskustveno učenje kao svako učenje koje učeniku pruža kontakt sa stvarnošću i omogućuje aktivno djelovanje. Učenje je vidio kao cjelovit proces, u kojem trebaju biti percepcija, emocije, djelovanje i razmišljanje međusobno povezani u jednu cjelinu. Njemački psiholog Kurt Lewin (1890–1947) također je tvrdio da grupa oblikuje pojedinca. Na temelju grupnog učenja ilustrirao je iskustveno učenje kao krug koji počinje konkretnim iskustvom, prelazi u promatranje i razmišljanje, a zatim u apstraktne pojmove i u novu situaciju. Dakle, radi se o tome da u krugu iskustvenog učenja po Kolbu i Lewinu razvijemo sva četiri područja skladno, sa značenjem, integrirano, cjelovito. (Bertalanič, Z., Bertalanič, M., 2014; ”David A. Kolb”, 2022; ”Kurt Lewin”, 2022; Marentič Požarnik idr., 2019, 5–26)

Kako se je odvijalo iskustveno učenje u našem primjeru?

Kao učiteljica u 1. razredu osnovne škole odlučila sam da iskustveno učenje uključim u predmet upoznavanje okoline. Na temelju nastavnog plana predmet je predstavljen tako da povezuje procese, postupke i sadržaje, pomoću kojih učenici upoznaju svijet kojeg doživljavaju kroz neposredno iskustvo. Nastava je organizirana tako da učenici uz konkretne radnje otkrivaju nove spoznaje i tako stvaraju neposredna iskustva. Upotrijebila sam kombinaciju tri središnje metode: strukturirani zadatci (jasne upute), grupne interakcije (učenje slušanja) i tjelesna aktivnost (promatranje, izražavanje). (Bertalanič, Z., Bertalanič, M., 2014)

Zajedno s učenicima započeli smo tromjesečni projekt sadnje, praćenja i promatranja rasta biljaka. U sklopu nastavnog materijala prvo smo se temeljito upoznali s uvjetima, koje je potrebno ispuniti za rast i razvoj biljaka u odnosu na poziciju i svjetlost. Odabrane biljke prvo smo razmatrali s teorijske točke gledišta, kako bismo lakše prešli na praktični dio.

Praktični rad, promatranje, nalazi

Odabrali smo gomolj krumpira, manji luk i dio zelene biljke (reznicu). U šest prozirnih čašica nalili smo vodu. U dva lončića stavili smo gomolj krumpira, u sljedeća dva luk i u preostala dva dio zelene lončanice (reznicu). Tri različite lončiće stavili smo na prozorsku dasku na sunčanoj strani, a tri lončiće na prozorske daske na sjenovitoj strani.

Zanimalo nas je hoće li biljke proklijati i hoće li uspješno rasti u vodi, te kako će na njihov razvoj utjecati sunčana odn. sjenovita lokacija. Nakon mjesec dana, na sjenovitoj strani niknuo je krumpir. Mogli smo vidjeti male zelene listiće. S lukom se ništa nije dogodilo, a zeleni dio biljke ukorijenio se u vodi. Nakon tri mjeseca krumpir i luk počeli su trunuti. Na zelenom dijelu biljke iznikla je mladica i nekoliko korijena, pa je napredovala u rastu.

Na sunčanoj strani su gomolj i luk istrunuli nakon mjesec dana, dok se zeleni dio biljke ukorijenio. I nakon tri mjeseca reznica je još dalje rasla i razvijala se.

Utvrdili smo da na uspješan razvoj biljaka utječu mnogi čimbenici.

Učenici su pokazali zanimanje za ovakav način učenja, bili su vrlo potaknuti i očito motivirani. Tijekom rada bili su opušteni i suvereni. Prethodno su se teorijski dobro pripremili. Ovakav način rada dao im je veću autonomiju za daljnji rad i raznolikost pri stvaranju ideja.

Učenici su sami predložili da bi željeli pratiti kako biljka raste u zemlji. Tako se naš rad nastavio. Za praćenje rasta biljke u zemlji pripremili su cvjetni lonac, zemlju za presađivanje i plastičnom bocom s vodom. Otišli smo u školski vrt i donijeli u učionicu sadnicu divljeg kestena koju su učenici izvadili iz kompostera. Posadili smo je u saksiju za cvijeće, stavili na prozorsku dasku i promatrali. Za vrijeme ljetnog odmora divlji kesten je rastao u cvjetnom loncu u mom kućnom vrtu. U rujnu sam ga vratila u školu, gdje smo ponovno vratili na prozorsku dasku u učionici. O divljem kestenu smo se brinuli tako da smo ga redovito zalijevali, u proljeće presadili u veći lonac i nastavili promatrati njegov rast.

Zanimalo nas je:

• Kako će rasti kesten u saksiji za cvijeće u učionici?
• Hoće li mu otpasti lišće?
• Ako bude tako, kad će izrasti novo lišće?

Očekivali smo da lišće neće otpasti. Ali ako bude, u proljeće će brže izrasti novo. I kakav je bio rezultat? Divlji kesten, koji je bio čitavu školsku godinu u saksiji za cvijeće na prozorskoj daski u našoj učionici, preko zime nije zadržao lišće. Izgubio ga je tek u veljači. Na kestenu još nisu niknuli novi listovi. Ali dobio je lijep zeleni pupoljak na vrhu drvenastog stabla.

U razgovoru sa učenicima tražili smo odgovore za ovakav rezultat. Pretpostavke su bile sljedeće:

• konstantna temperatura iznad 20 ˚C u našoj učionici pomogla je kestenu da je kasno izgubio listove, ali nije pomogla da bi brže izrasli novi, mladi listovi,
• sporiji rast kestena vjerojatno je posljedica nedostatka sunca, jer je naša učionica okrenuta prema sjeveru, pa je stoga sunčane zrake obasjaju tek u kasno poslijepodne, a zimi ni tada,
• kesten smo presadili u univerzalnu zemlju za presađivanje biljaka, što možda ne odgovara kestenu i treba mu drugačija zemlja s drugim hranjivim tvarima, itd.

Kako se je završilo i što smo zaključili?

Slovenska izreka kaže: »Što Janezek nauči, to Janezek zna.« Ako u duhu iskustvenog učenja ovo još malo raširimo, možemo dobiti nešto dužu izreku koja nije ništa manje ohrabrujuća: »Što Janezek čuje, vidi, zapiše, iskusi i poveže, to Janezek zna.« I upravo te riječi, koje su u gornjem kontekstu podređene riječi »naučiti«, kriju u sebi posebnu moć. One proizlaze iz djetetovih osjetila, tako da pomoću njih sluša, promatra, dodiruje, proba, pomiriše, zapiše, nacrta; na kraju sve zajedno poveže i sljedeći put pokuša ponovno, možda čak i sam. Na primjeru sadnje biljaka u vodi primijetila sam, da su učenici uz praktični dio nastave lakše obnovili teorijsko znanje te ga također nadopunili. Mnogo su dodirivali rukama, crtali, bilježili, te na osnovu pokoje zanimljive priče koju je ispričao netko od djece, lakše zapamtili gradivo. Učenje neposrednim sudjelovanjem u stvarnoj akciji učenicima daje smisao gradivu, uljepšava ga te im ga učinkovito približava.

Gore navedenim pozitivnim točkama dodajem još jedini uočljiviji negativni aspekt; tijekom promatranja biljaka morala sam pojačati brigu za disciplinu u učionici, jer su se djeca previše gurala na prozorskoj dasci i bila su jako glasna.

Kakve su prilike? Sadnja biljaka u lončiće s vodom, ne samo da je donijelo nova i komplementarna znanja s već od prije poznatom teorijom o biljkama, već je učenike samoinicijativno usmjerila u novom smjeru: sadnja divljeg kestena iz školskog vrta u zemlju u cvjetnom loncu. Istina je da nas iskustveno učenje učinkovitije povezuje s okolinom u kojoj živimo. Prije svega zato što okolina nije namijenjena sama sebi, jer smo teoriju koju slušamo u učionici uvijek primorani provjeravati također u praksi.

Literatura

1. Bertalanič, Z., Bertalanič, M. (2014): Izkustveno učenje. Seminarska naloga pri predmetu Osnove psihologije. Filozofska fakulteta Oddelek za bibliotekarstvo, informacijsko znanost in knjigarstvo. Ljubljana. Preuzeto 22.03.2022 s internetske stranice: https://studentski.net/gradivo/ulj_fif_bi1_psi_sem_iskustveno_ucenje_01
2. David A. Kolb. (2022, ožujak). U Wikipedia. Preuzeto 17.03.2022 s internetske stranice: https://sl.wikipedia.org/wiki/David_A._Kolb.
3. Kurt Lewin. (2022, ožujak). U Wikipedia. Preuzeto 17.03.2022 s internetske stranice: https://hr.wikipedia.org/wiki/Kurt_Lewin.
4. Marentič Požarnik, B. idr. (2019): Izkustveno učenje. Ljubljana: Filozofska fakulteta. Oddelek za pedagogiko in andragogiko.