Recept za bolji internet

Marina Mirković

I ove godine Tehnička škola u Požegi uključila se je u obilježavanje Dana sigurnijeg interneta. U cilju upozoravanja na opasnosti koje mogu nastati prilikom korištenja interneta, na kulturu komunikacije i ponašanja na internetu, te sigurnosne i zaštitne programe, pod nastavom računalstva kroz razne aktivnosti učenici su pridonijeli sigurnijoj uporabi interneta. INSAFE mreža ponovno je izabrala slogan „Stvorimo bolji internet zajedno“ kako bi naglasili pitanja i probleme koje djeca i mladi imaju tijekom svojih online aktivnosti, s fokusiranjem na praktičnim rješenjima i digitalnim dobrim djelima koja će današnje tehnološko napredno društvo učiniti boljim. Ova tema potiče mlade ljude da razmišljaju o tome kako koristiti mogućnosti interneta te postići dobar online i offline život.

U organizaciji nastave pomogli su sadržaji za školski kurikulum “Sigurnost djece na internetu” dostupni na stranicama petzanet.hr., modul 4 za učenike 7. i 8. razreda. Udžbenik za učenike te priručnici za učitelje i roditelje s poveznicama na bogat sadržaj u obliku brošura, prezentacija, multimedijalnih sadržaja, viedozapisa, kvizova i igara olakšali su pripremu za nastavu uz odlično metodičko oblikovanje. Pohvala organizaciji projekta izrade školskog kurikuluma “Sigurnost djece na internetu” kao i svim autorima na izradi obrazovnih sadržaja. Bez obzira što su namijenjeni osnovnim školama, pojedine sadržaje mogu koristiti i učenici srednjih škola. Upućivanje učenika, nastavnika i roditelja na ove sadržaje izaziva zadovoljstvo raznolikošću odličnih materijala te daljnje širenje njihove primjene. Budući da je od ove godine nastava građanskog odgoja i obrazovanja uvedena kao međupredmetna, na nastavi računalstva uz temu sigurnost na internetu obrađene su nastavne teme Digitalni građanin, Poštujmo različitosti, Prava i odgovornosti. Virtualna učionica i kurikulum (Modul 4) olakšali su dostupnost materijalma za nastavnika i učenike.

Slika 1. Virtualna učionica školskog kurikuluma “Sigurnost djece na internetu”

Teme odnosno sadržaji omogućili su obradu četiri dimenzije (kompetencije) građanskog odgoja: ljudsko-pravna, politička, društvena i međukulturna dimenzija. Kroz nastavu učenici su ostvarili ciljeve i ishode učenja kao što su: prepoznati situacije u kojima su ugrožena ljudska prava, prijaviti neprimjerene sadržaje na mrežnim stranicama, prepoznati i reagirati na govor mržnje, obrazložiti značenje pravne države i njezinu ulogu u zaštiti zakonitih prava građana. Učenici znaju što je međukulturni dijalog i kako se koristi; razumiju značenje slobode mišljenja, vjeroispovijesti i savjesti, znaju što su stereotipi, predrasude i diskriminacija, kako većine prema manjini i manjine prema većini. Uz to učenici provjeravaju vlastite navike u korištenju digitalnim tehnologijama. Navode neke pozitivne i negativne utjecaje medija, prednosti i opasnosti interneta, primjenjuju sigurnost na internetu, razvijaju otpornost i kritičko razumijevanje medijskih sadržaja. Prepoznaju poželjne osobine, ponašanja i vrijednosti digitalnoga građanina.

Slika 2, 3, 4. Učenici primjenjuju sadržaje na stranicama petzanet.hr

Tijekom radionice „Stvorimo bolji internet zajedno“ učenici su kroz razne aktivnosti promišljali kako internet može učiniti naš život boljim, lakšim i praktičnijim. Zamišljali su što bi bilo bez njega, kako bi se osjećali, što bi učinili. Ponekad nas uporaba interneta može učiniti zabrinutim ili uzrujanima. Nailazimo na podatke ili poruke koje ne želitmo vidjeti, dobivamo komentare koji nas zbunjuju ili ljute. Učenici su međusobno komentirali što ih brine pri korištenju usluga interneta i kome se mogu obratiti ukoliko pri tome imaju problema.

Digitalni tragovi ponekad mogu donijeti negativne posljedice. Mnoštvo opasnog i neprimjerenog sadržaja uznemirujuće je osobito za mlađe ljude. Učenici su diskutirali koga smatraju odgovornim za praćenje neprimjerenog sadržaja na internetu, kao i za sprječavanje internetskog zlostavljanja. Pojedini učenici su putem prezentacija iskazivali svoje ideje i rješenja do kojih su došli vezano za sigurniji i bolji internet.

Slika 5, 6, 7, 8, 9. Učenici prezentiraju svoje ideje o boljem i sigurnijem  internetu

Kroz igru „Kotač rješenja“ učenici su na zadane digitalne dileme-situacije zajedno kritički razmišljali i raspravljali o tome što ljudi mogu učiniti kako bi poboljšali situaciju i učinili internet boljim i sigurnijim mjestom. Komentirali su mogućnost više pozitivnih aktivnosti u rješavanju pojedinog problema.

Neke od situacija rasprave bile su:

• Primanje poruke elektroničke pošte koja sadrži uznemirujuću sliku;
• Primanje poruke s komentarom o osobi koju poznajete;
• Klliknuli smo na nešto slučajno, a potom neće nestati. Zabrinuti smo da li bi mogli biti u nevolji;
• Prijatelj je maltretiran u školi i prima prijeteće poruke elektroničke pošte…

Slika 10. Kotač rješenja

U aktivnosti „Recept za bolji internet“ učenici su definirali ključna pozitivna online djelovanja kao glavne sastojke za stvaranje savršenog recepta za bolji internet. U njima su se našli „grami“, ali i „kilogrami“ dobrote, obzirnosti, kreativnosti, pouke, privatnosti, pažnje za tuđe probleme, zanimljivosti, provjerenosti i sigurnosti.

Slika 11. Recept za bolji internet

Slika 12, 13. Učenici i njihovi recepti za bolji internet

U receptima su se našla i digitalna dobra djela, načini na koje možemo pomoći jedni drugima online i time stvoriti zajedno bolji internet te poboljšati naše živote te živote naših prijatelja i obitelji u virtualnoj i stvarnoj zajednici. Pri tome su važna SMART pravila (Safe – sigurnost pri davanju osobnih infomacija, Meet – odbijati upoznavanje s nepoznatim osobama, Accepting – pažnja pri preuzimanju podataka, Reliable – pouzdanost informacija, Tell – izražavanje problema) na koja moramo podsjećati svoje prijatelje i obitelj u svrhu sigurne uporabe interneta.

U aktivnosti „Dobar online prijatelj“ učenici su promišljali o kvalitetama dobrog online prijatelja, da li se osobine razlikuju od dobrog prijatelja u stvarnom, fizičkom svijetu. Pri tome učenici kritički razmatraju i svoje osobine i aktivnosti u online svijetu. Pomogao im je obrazac u kojem su glava i torzo predstavljale kvalitete koje ima osoba kao dobar online prijatelj (strpljenje, tolerancija, poštovanje, zdrav razum, osjetljivost/takt, odanost, hrabrost). Noge predstavljaju podršku koja se pruža prijatelju u potrebi pomoći, depresiji, poremećaju prehrane, sigurnosti na društvenim mrežama. Ruke su djelovanja koja čini kao dobar prijatelj te pomaže online zajednicu kroz suprotstavljanje online nasilnicima, slanje lijepih poruka i komentara uz savjete i pomoć prijateljima kako instalirati postavke privatnosti i osjećati se sigurno.

Slika 14. Obrazac „Dobar online prijatelj“

Slika 15. Aktivnost definiranja dobrog online prijatelja

Učenici su rješavali i prigodni kviz „Da li ste dobar prijatelj na internetu?“ dostupan ovdje. U njemu se kroz analizu odgovora pružaju savjeti korisnicima interneta u rješavanju problema. Test s analizom možete preuzetii u pdf obliku. Učenike je razveselila uspješnost u rješavanju kviza te stjecanje statusa dobrog online prijatelja.

Prilog: Kviz „Da li ste dobar prijatelj na internetu?“ s analizom odgovora

Slike 16, 17, 18, 19. Učenici rješavaju kviz „Da li ste dobar prijatelj na internetu?“

Učenici prvih razreda ispunjavali su kućnu anketu u kojoj su prepoznati načini uporabe interneta i tehnologije u njihovim obiteljima s ciljem promišljanja o oblicima pomoći članovima svoje obitelji u radu s digitalnom tehnologijom.

Pitanja iz ankete:

• Tko u tvojoj obitelji koristi internet kod kuće?
• Koje uređaje koristite za pristup internetu (npr. kućno računalo/prijenosno računalo, mobitel, igrača konzola, tablet)?
• Postoje li kućna/obiteljska pravila pri uporabi interneta ili uređaja?
• Radite li nešto zajedno sa svojom obitelji na internetu odnosno uređajima?
• Postoji li osoba u vašem domu kojoj treba pomoć u radu s digitalnom tehnologijom? Kako joj možeš pomoći?

Učenici au analizirali svoje ankete, prezentirali, uspoređivali i komentirali odgovore, kao i svoja dobra „digitalna djela“’ kod kuće (pomoć roditeljima, baki, djedu ili mlađoj braći i sestrama).

Slika 20. Analiza kućne ankete

Obećanja učenika škole što će učiniti kako bi pomogli učiniti internet boljim i sigurnijm mjestom možete vidjeti na videozapisu.

Slika 21. Sudionici videozapisa

Scenariji za nastavu preuzeti su iz nastavnih sadržaja za škole povodom Dana sigurnijeg interneta (Velika Britanija).

Tijekom 2014. godine izrađeno je 11 novih ECDL online tečajeva prema obnovljenom kurikulumu ECDL modula. Jedan od njih je online tečaj IT sigurnost koji definira osnovne pojmove i vještine vezane za sposobnost razumijevanja glavnih pojmova na kojima se temelji sigurno korištenje ICT u svakodnevnom životu. Tečaj ima 6 poglavlja: Sigurnost – pojmovi, Štetan softver, Sigurnost mreže, Sigurno pregledavanje Weba, Komunikacija, Upravljanje sigurnošću podataka. Učenici kroz lekcije koje su praćene zvukom, upoznavaju sadržaje koji će im omogućiti da razumiju ključne pojmove koji se odnose na sigurnost informacija i podataka, fizičku sigurnost, privatnost i krađu identiteta. Učenici će moći zaštititi računalo, uređaj ili mrežu od štetnog softvera i neovlaštenog pristupa te sigurno pregledavati World Wide Web i komunicirati na internetu. Na kraju svakog poglavlja nalazi se provjera znanja-kviz vezana uz to poglavlje.

 

Slika 22. ECDL online tečaj IT sigurnost

Novi ECDL tečajevi su dostupni putem CARNetovog sustava za online učenje Loomen.

Krajem tjedna u kojem smo oblježavali Dan sigurnijeg interneta, Chevening Alumni Hrvatska u suradnji s Britanskim veleposlanstvom u Zagrebu i uz potporu Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu organizirali su Okrugli stol pod naslovom “Budućnost Interneta: kamo nakon NETmundiala?” koji se je mogao pratiti i online. Predstavnici hrvatske internetske zajednice raspravljali su rezultate procesa pokrenutog na NETmundialu. Učenici su i ovim putem mogli pratiti razmjenu mišljenja o budućem razvoju interneta kao i o implikacijama za hrvatsko gospodarstvo i društvo. Izlagači su bili: dr.sc. Predrag Pale (Fakultet elektrotehnike i računarstva, Sveučilište u Zagrebu), prof.dr.sc. Pavel Gregorić (izvanredni profesor – Hrvatski studiji, Sveučilište u Zagrebu) i Ivan Marić, dipl.ing (zamjenik ravnatelja – tehnički direktor, Sveučilišni računski centar, Sveučilište u Zagrebu). Moderator okruglog stola bio je gospodin Matija Matoković, delegat na konferenciji NETmundial. Učenici su upoznati s mogućnošću kontrole i upravljanja internetom te činjenicom da su korisnici u Republici Hrvatskoj u tom problemu neaktivni. Važna su ljudska prava i sloboda izražavanja, privatnosti, sprječavanja prisluškivanja, sigurnost kritičnih resursa i mreže kao i put prema održivom globalnom modelu za upravljanje internetom. Velika je uloga i odgovornost u donošenju odluka i politika brojnih organizacija, država i njihovih institucija, kao i svih nas!

Slika 23. Okrugli stol o budućnosti interneta

Europski parlament je također kroz svoje aktivnosti poručio i pozvao korisnike interneta na promoviranje pozitivnih online sadržaja i mogućnosti, posebno za mlade ljude.