Radionica izrade stripa o sigurnosti na internetu

Ante Krpan

Spominjanje stripa u kontekstu umjetničkog djela kod mnogih ljudi izaziva nevjericu, a ponekad i podsmijeh. Tome pridonosi i naziv strip koji je preuzet iz engleskog naziva comic strip što znači smiješna traka. U engleskom se jeziku ustalio naziv comic, a u hrvatskom je preuzet drugi dio prvotnog naziva – strip. Naravno, u protekle 104 godine, koliko postoji, moderni je strip evoluirao i danas nikako ne možemo reći da je strip uvijek humorističan, niti da je uvijek samo traka.

Poticaji za radionicu

Radionica izrade stripa na temu Sigurnost na internetu održana 14. veljače 2011. godine u OŠ „Braća Bobetko“, dogodila se uoči dva datuma važna za svjetski i hrvatski strip: 16. veljače 1896. objavljena je epizoda Yellow kida – Veliki pseći cirkus u McGooganovoj aveniji, što označava početak modernog stripa, dok je 15. veljače 2011. godine preminuo Ivica Bednjanec, jedan od najkvalitetnijih i najproduktivnijih hrvatskih strip autora. Nacrtao je više od 2 000 tabli stripa, oko 1 000 scenarija i 3 knjige stripa, a dobitnik je i brojnih nagrada.

Radionica je održana s učenicima osmih razreda u trajanju od 2 sata u prostoru škole.

Hrvatski i svjetski strip imaju bogatu i burnu prošlost koja je, pogotovo ako govorimo o hrvatskom stripu, manje poznata našoj javnosti.

Potaknut tom činjenicom, ali i mogućnošću obrađivanja učenicima izuzetno aktualne teme sigurnosti na internetu, nastojao sam u radionicu uklopiti izlaganje o stripu kao umjetnosti, odnosu stripa i filma, kratak pregled hrvatskog stripa od 1935. do danas, pregled vrsta stripa, neke od osobitosti različitih strip žarišta u svijetu te neke od važnijih autora.

O stripu općenito

Naglasak je bio na nužnosti odabira crteža, tempa, kompozicije i dijaloga radi jasnoće i što bolje komunikacije s čitateljima.

Kako bi zadržao čitateljevo zanimanje, autor stripa mora istaknuti samo one događaje bez kojih bi se čitatelj izgubio. Zašto? Suvremeni je čitatelj usvojio velik broj pravila žanra i svakodnevnih stereotipa pa velik dio radnje stane u nekoliko ključnih sličica.

Kako bih olakšao taj zadatak, iznio sam kratak pregled odabira važnih elemenata koji strip čine jasnim i smanjuju mogućnost zabune i zbrke u pripovijedanju. Radi se o 5 tipova odabira:

1. izbor trenutka,
2. izbor kadra,
3. izbor crteža,
4. izbor riječi i
5. izbor tijeka.

Prilikom izbora trenutka moramo se odlučiti koje ćemo trenutke uvrstiti u strip, a koje ispustiti. Odluka o pravoj visini kuta crtanja te što odrezati iz kadra, odnosi se na izbor kadra. Jasna grafička obrada likova i pozadina u tim kadrovima odnosi se na izbor crteža, riječi koje dobro funkcioniraju s crtežom i daju neophodne informacije na izbor riječi, a vođenje čitatelja kroz i između kadrova stripa odnosi se na izbor tijeka.

Način izrade stripa

Važan dio ove radionice odnosio se na način na koji su učenici izrađivali strip. Postupkom redefinicije i rekompozicije postojećeg stripa – razlaganjem na kadrove bez tekstualnog dijela te nadopunjavanjem crteža u kadru svojim crtežom i svojim scenarijem, izrađivali su stripove u skupinama na temu sigurnosti na internetu.

Kako bi postupak razlaganja i djelomičnog ili potpunog preoblikovanja stripa bio potpuno uspješan, učenike sam upoznao s inače manje spominjanim elementom stripa – prijelazima iz kadra u kadar (McCloud, 2008.) koji su nužni za jasnu i nedvosmislenu komunikaciju s čitateljem. Radi se o prijelazima koji radnju mogu prikazivati na sljedeće načine:

• trenutak u trenutak – jedna radnja prikazana je nizom trenutaka,
• radnja u radnju – prikaz jedne osobe u nizu radnji,
• dijalog su najčešće prikazivali prijelazom subjekt u subjekt (slijed izmjeničnih osoba/subjekata unutar jedne scene),
• za prikazivanje prijelaza između značajnih prostorno-vremenskih udaljenosti koristi se prijelaz scena u scenu,
• prijelaz iz jedne osobine mjesta ili ugođaja u drugu naziva se aspekt u aspekt.
• Prijelaz non sequitur, naizgled besmislen slijed crteža i /ili riječi nisu koristili.

Sigurnost na internetu u obliku stripa

Upute o sigurnom korištenju interneta navele su učenike na prepričavanje svojih ili tuđih iskustava iz kojih su crpili ideje za scenarije svojih stripova. U radionici su tako nastali stripovi vezani uz društvenu mrežu Facebook koja je učenicima, kako su sami i priznali, trajan objekt zanimanja. Znakoviti su i naslovi stripova: „Lažan profil“, „Facebook sukob“ i „ Fb status: ovisnik“ koji pružaju uvid u problematiku s kojom se susreću djeca i mladi koristeći internet i društvene mreže – u ovom slučaju sveprisutni Facebook.

Kraj radionice bio je rezerviran za predstavljanje stripova mladih autor(ic)a pri čemu su iznošena mišljenja, komentari i razlozi nastanka njihovih stripova.

Nadam se da je radionica pripomogla osvješćivanju mogućnosti korištenja stripa na drugačiji i kreativniji način te pridonijela shvaćanju stripa kao umjetnosti, odnosno ozbiljnog, promišljenog i angažiranog medija.

Literatura:

Članak iz časopisa

• Starešinčić, J. (2007.). Pripovijedati stripom. 15 dana, ilustrirani časopis za umjetnost i kulturu. Zagreb (str. 22.- 29.)

Knjiga

• McCloud, S. (2008.): Kako crtati strip. Mentor. Zagreb.
• Tomić, S. (1985.): Strip: poreklo i značaj. Forum. Marketprint. Novi Sad.

Internetski izvori

• stripovi.com – prozor u svijet stripa
  Pristupljeno 11. 2. 2011.