Kako to radimo mi?

arjana_blazic

Arjana Blažić

Dan sigurnijeg interneta obilježen je 8. veljače u više od 70 zemalja svijeta. Toga su dana nastavnici diljem svijeta sa svojim učenicima provodili različite aktivnosti. Svi su oni, međutim, imali zajednički cilj: osvijestiti sigurnu i odgovornu upotrebu interneta i mobilnih telefona. Kako bih saznala na koje se sve načine i kojim nastavnim metodama i sredstvima može postići ovaj zajednički cilj, pregledala sam niz mrežnih stranica te napravila mali pregled događanja pod nazivom Kako to rade drugi koji možete pogledati u PowerPoint prezentaciji:

Neke od ovih mrežnih stranica potaknule su me da i ja na satu engleskog jezika provedem nekoliko aktivnosti o sigurnosti na internetu. Taj sam nastavni sat provela s učenicima I. b te II. a i II.b razreda IX. gimnazije koji engleski jezik uče kao prvi strani jezik.

U uvodnom dijelu sata učenici su pogledali video film Gdje je Klaus?, snimljen za potrebe njemačke inicijative za sigurnost na internetu Klicksafe, a potom je uslijedila kratka diskusija o razlikama između našeg realnog i virtualnog života. Učenici su raspravljali o obiteljskom filtriranju internetskog sadržaja te su usporedili roditeljske zabrane i dozvole u stvarnosti i na internetu.

Za glavni dio sata odabrala sam aktivnost s odlične irske mrežne stranice Think B4U Click pod nazivom „šetajuća debata“ (walking debate). Za potrebe ove aktivnosti jedan dio učionice namijenjen je svim učenicima koji se slažu s iznesenom tvrdnjom (agree), dok je drugi dio rezerviran za one koji se ne slažu s tvrdnjom (disagree). Učenici tako šeću s jedne strane učionice na drugu, ovisno o svom mišljenju koje je nakon odabira strane potrebno obrazložiti. Autor ove aktivnosti predlaže da se tvrdnje ispišu na papire i podijele učenicima, no zbog moje izrazito izražene ekološke osviještenosti i jer sam pobornica podučavanja bez papira (teach paperless), ja sam svoj sat o sigurnosti na internetu provela samo uz upotrebu računala. Teze za debatu, koje sam napisala na slajdove u PowerPoint prezentaciji, bile su sljedeće:

I feel safe on my social networking sites.

Most teenagers are aware of the potential dangers online.

Cyberbullying is not really bullying.

The Internet is a powerful resource. Under 18s are as much at risk as adults when communicating online.

Social networking sites are the greatest invention of 21st century communications.

Izdvojila bih neka od najzanimljivijih razmišljanja ovih petnaesto- odnosno šesnaestogodišnjaka. Većina se mojih učenika osjeća sigurnima na društvenim mrežama, a kao razlog u većini slučajeva navode svoje vlastito odgovorno ponašanje. Važnost postavljanja postavki o privatnosti dolazi tek na drugo mjesto. Učenici smatraju da su dobro informirani o opasnostima na društvenim mrežama i na internetu te da se u skladu s time i ponašaju.

Ono što me najviše iznenadilo je njihov stav prema vršnjačkom nasilju za koje tvrde da, ukoliko se odvija online, nije vršnjačko nasilje u pravom smislu riječi, što obrazlažu mogućnošću isključivanja mobitela odnosno interneta, čime, po njihovom sudu, cyberbullying automatski prestaje. Nasuprot tome, u stvarnom životu učenik nad kojim se vrši nasilje nema mogućnost dolaska, odnosno nedolaska u školu. Ovakav stav jednog dijela mojih učenika svakako zaslužuje dodatne nastavne satove posvećene ovoj važnoj tematici, ne samo na satu engleskog jezika, već i na satu razredne zajednice, informatike, ali i svih drugih predmeta.

Na posljednjem slajdu PowerPoint prezentacije napisala sam niz različitih termina vezanih uz privatnost i društvene mreže. Učenici su u grupama od po četiri odnosno pet učenika odabrali nekoliko termina te svaki od njih pretvorili u savjete koje žele uputiti svojim vršnjacima kako bi se sigurno i odgovorno ponašali na internetu.

clip_image002

U završnom dijelu sata učenici su svoje savjete „zalijepili“ na mrežnu stranicu Safer Internet Day koju sam prethodno otvorila na platformi Wallwisher kako bi bili dostupni njihovim vršnjacima diljem svijeta. Svaki učenik se na svoju ljepljivu virtualnu poruku potpisao samo svojim osobnim imenom jer prezimena, naravno, zbog sigurnosti nismo željeli koristiti.

Učenici su bili vrlo motivirani ovom aktivnošću, a naročito pozitivnom su ocijenili priliku da se svojim savjetima i preporukama obrate vršnjacima iz raznih dijelova svijeta. Ova je aktivnost rezultirala čitavim nizom sjajnih i nadasve korisnih savjeta, a izdvojila bih sljedeću preporuku koju je Norma, učenica I.b razreda, napisala u stihu:

Talking face to face
and reading a good book
is better than Facebook.

Ostale „ljepljive“ savjete o sigurnosti na internetu možete pročitati na našem Wallwisheru:

wallwisher

Dan sigurnijeg interneta obilježava se svake godine u veljači. Tada se naše aktivnosti za odgovorno ponašanje na internetu intenziviraju. No, tu ne bismo trebali stati. Mi, nastavnici, moramo osvijestiti činjenicu da nikada ne može biti previše razgovora s našom djecom i s našim učenicima o opasnostima na internetu. Tema za razgovor, nažalost, nikad neće nedostajati, a vršnjačkom nasilju, društvenim mrežama, pravilnoj upotrebi mobilnih uređaja, zaštiti privatnosti, krađi identiteta, plagiranju, online igricama, lažnom predstavljanju i drugim opasnostima virtualnog svijeta, nastavnici svih predmeta bi morali posvetiti barem nekoliko minuta svog nastavnog sata. Jedino ćemo razgovorom i stalnim ukazivanjem na moguće zloporabe interneta i društvenih mreža naučiti naše učenike kako da postanu odgovorni i savjesni građani virtualnog svijeta.

Oglasi

O autoru Pogled kroz prozor

Digitalni časopis za obrazovne stručnjake, pišu ga učitelji i nastavnici.
Ovaj unos je objavljen u Sigurnost na internetu i označen sa , , , . Bookmarkirajte stalnu vezu.

2 odgovora na Kako to radimo mi?

  1. Povratni ping: Zajednički Pogled | Pogled kroz prozor

  2. Povratni ping: Wallwisher na izložbi « Twitterova družina

Komentari su zatvoreni.