Od čaja do čajanke

andreja_trobec

Andreja Trobec,

Bez tekućine može čovjek preživjeti samo nekoliko dana. U školi je čaj najčešće piće koje učenici dobivaju za školsku marendu. Školski čaj koji priprema kuharica nezaslađen je jer na ovaj način potičemo učenike da piju zdrava pića. Danas su učenici od kuće navikli da sve više pribjegavaju vodi koja im je uvijek na raspolaganju u školi.

Odakle čaj? Odgovor na ovo i mnoga druga pitanja dobili su učenici trećih razreda kada su tijekom nastave slovenskog jezika razgovarali o nastavnom sadržaju pod naslovom “Od čajevca do šalice čaja”. Sam sadržaj izazvao je veliko zanimanje učenika koji su nadogradili ovu edukativnu priču istražujući spomenuto jedinstveno piće i zaključili ga društvenim događajem „Novogodišnja čajanka“.

Ključne riječi: čaj, čajevac, čajanka, piće, druženje, motivacijski tekst.

1. Uvod

Čaj je piće koje pijemo kad smo bolesni. Ugasi žeđ ili nas zagrijava tijekom hladnih zimskih dana te se uz njega družimo s prijateljima. Iz povijesti učimo da se čaj, uvezen iz Kine, natjecao s kavom i postao nacionalno piće u Velikoj Britaniji. Čaj iz Kine donijeli su nizozemski pomorci u Europu početkom 17. stoljeća a prvi čaj bio je zeleni čaj. U Japanu je od velike važnosti ritual pijenja čaja koji su razvili do najsitnijih detalja.

S učenicima smo obrađujući neumjetničke tekstove osjetili šire značenje ovog sadržaja. Odlučili smo proširiti temu i provesti više aktivnosti na području međunastavne integracije nastavnih predmeta slovenski jezik, poznavanje okoliša, likovna umjetnost i glazbena umjetnost

Ciljevi provedenih aktivnosti:

  • sustavno razvijanje čitanja razumijevanjem i pisanje jednostavnih tekstova,
  • sažimanje tematike, ključnih podataka te ponavljanje tekstova,
  • istovremeno uz obavljanje aktivnosti kuhanja čaja te promatranje događanja, korištenje u usmenom ili pismenom izražavanju odgovarajućih izraza prema slijedu događaja s riječima naprijed, tada, i onda, zatim, konačno, na kraju, dok, nakon,
  • priprema i provedba društvenog događaja – čajanke.

2. Obrada motivacijskog teksta

Sve su aktivnosti proizašle iz motivacijskog teksta priče o čaju. Prije čitanja donijela sam listove zelenog čaja u učionicu u zatvorenoj staklenoj posudi. Učenici su zatvorenih očiju te samo pomoću njuha pogađali što bi mogao biti sadržaj posudice. Nisu prepoznali miris zelenog čaja. Kad sam listiće stavila u šalicu i prelila ih kipućom vodom, brzo su shvatili da radim čaj. Izazvala sam učenike pitajući ih što sve misle o riječi čaj te im rekla da ćemo nastaviti čitati tekst o čaju. Na ploču sam zapisala njihova mišljenja i pitanja o tome što će naučiti iz teksta. Prvo čitanje “Od čajevca do šalice čaja” proteklo je u tišini. U drugom su čitanju isticali nepoznate i manje poznate riječi. Nakon toga slijedilo je čitanje naglas te su učenici čitali tekst po dijelovima. Istovremeno, pri čitanju smo objašnjavali manje poznate i nepoznate riječi i pojmove, sama objašnjenja su potkrijepljena dodatnim fotografijama s interneta što je učenicima približilo razumijevanje pojmova plantaža čajevca i rad berača na njima. Na karti su potražili najveće države koje proizvode čaj: Kina, Indija, Šrilanka, Japan. Nakon čitanja su učenici radili u parovima te razgovarali što su zapamtili od pročitanog teksta. Na kraju su u tekstu potražili ključne podatke koji se odnose na postupak proizvodnje čaja te su kraći zapis po slijedu postupka proizvodnje zapisali u svoje bilježnice. Domaća zadaća je bila sljedeći dan u školu donijeti vrećicu čaja.

3. Praktična priprema čaja

3.1 Usmeni opis postupka

U razredu sam pripremila sav pribor koji mi je bio potreban na nastavi. Bile su to prazne kutije od čajeva, šalice, žličice, med, limun. Učenici su radili u parovima.

Učenici su detaljno pogledali pakiranja različitih čajeva te nakon toga o svojim zapažanjima izvijestili ostale. Primijetili su kako je na svim kutijama slikovni prikaz pripreme čaja.

Zatim sam im podijelila omotnice sa sličicama na kojima je prikazan postupak pripreme čaja. Učenici su radili u paru te sličice razvrstali u smislenom slijedu. Nakon razvrstavanja uslijedile su prezentacije nastalih razvrstavanja te su ih učenici međusobno uspoređivali. Kod opisivanja postupka pripreme čaja koristili su riječi: najprije, zatim, nakon toga, u međuvremenu, nakon, na kraju.

3.2 Kuhanje čaja nakon postupka

Prezentaciji je uslijedila priprema čaja kojeg su učenici donijeli u školu. Svaki učenik je rekao koju vrstu čaja donosi te su čajeve klasificirali u biljne i voćne. Uslijedio je praktični rad te sam ih prije početka upozorila na pažljivost pri radu. Zakuhali su vodu u električnom kuhalu za vodu i prelili je preko vrećica s čajem u šalici te promatrali zbivanja u njoj. Nakon nekog vremena učenici su izvadili vrećicu čaja i po želji dodali limun ili med u čaj te napomenuli da nikada nisu pili tako dobar čaj.

3.3

Nakon svih završenih aktivnosti učenici su opis postupka pripreme čaja zapisali u bilježnicu.

4. Čajanka

U rječniku slovenskog književnog jezika je riječ čajanka definirana: čajanka je društveni događaj na kojem se poslužuje čaj i mala užina (kao prigrizak). Tijekom navedenih aktivnosti učenici su izrazili želju za pripremom čajanke iako nitko od njih nije imao iskustva s takvim događajem. Prisjetili su se spisateljice Astrid Lindgren i njene priče “Pipi Duga Čarapa ide na čajanku” čiji tekst su već obrađivali na nastavi. Pogledali su animirani film te zatim razgovarali o prikladnom ponašanju na takvom događaju. Uslijedila je izrada plana za čajanku.

Učenici su:

  • izradili pozivnice u obliku plakata,
  • pozvali sve učenike i stariju djecu iz vrtićke grupe,
  • pozvali glazbenog gosta,
  • osmislili glazbeni i zabavni program,
  • ispekli kekse,
  • u školu donesli razne vrste domaćih ili kupljenih biljnih ili voćnih čajeva,
  • pripremili stolove i prostor.

Budući da je bilo baš vrijeme novogodišnjih blagdana, odlučili smo se s čajankom oprostiti od stare godine i pozdraviti ulazak u novu. Učenici su usmeno i s plakatom na čajanku pozvali sve učenike područne škole.slika_2 Pozvali su i stariju djecu iz vrtića koja su u novoj godini tek počeka pohađati škoslika_1lu. Svaki je razred dobio zadatak da se predstavi na čajanci s jednom točkom svog programa.

Slika 1. Pečenje keksa

Slike 2. i 3.: Priprema prostora

Učenici su u školi ispekli kolače. Već su same pripreme djecu potakla na veliko očekivanje ovog događaja. Prije početka pažljivo su pripremili stolove i prostor. Na čajanci su si djeca sama izabrala čaj i pripremila ga, pri tome su stariji pomagali mlađima. Glazbeni gost uljepšao je događaj svirajući instrumentalne pjesme na klaviru zatim je uslijedio glazbeni program trećeg razreda. Predstavili su se svirajući pjesme na harmonici, trubi i klaviru.

slika_4slika_5
Slike 4. i 5.: Nastupi učenika

Učenici ostalih razreda pripremili su plesne točke. Također smo imali i tombolu te podijelili simbolične poklone pobjednicima. Druženje se nastavilo uz ples i pjevanje božićnih te novogodišnjih pjesama.

slika_6slika_7
Slike 6 i 7: Na čajanci

5. Zaključak

Skup svih provedenih aktivnosti temelji se na motivacijskom tekstu koji smo već obrađivali. Sam tekst potaknuo je učenike na dodatne aktivnosti kroz koje su stekli nova znanja. Važno je znati slušati učenike i pružiti im priliku za sudjelovanje pri oblikovanju nastave te zato i samo učenje postane aktivno. Motivacija učenika za rad je zbog toga vrlo velika. Učitelj je zadužen da na nenametljiv način vodi učenike, a da ne preuzme vodstvo već ga prepusti učenicima istodobno koordinirajući rad i po potrebi pomažući učenicima. Ova vrsta učenja istovremeno je i zanimljiva i zabavna. Na taj način postane, ono što su djeca pridobila učenjem, za njih doživotno.

Literatura

  1. Lindgren, A. 2009. Pika Nogavička. Mladinska knjiga. Ljubljana
  2. Pisk, M. Saksida, I., Boj, S., Tekalec, R., Višček, S.. 2017. Naša ulica 3. Delovni zvezek za slovenščino v 3. razredu osnovne šole – 1. del. DZS. Ljubljana.
  3. Standage, T. 2008. Zgodovina sveta v šestih kozarcih. Študentska založba. Ljubljana.
  4. Slovar slovenskega knjižnega jezika. Preuzeto sa interneta 7. 12. 2019:
  5. https://fran.si/iskanje?FilteredDictionaryIds=133&View=1&Query=%C4%8Dajanka.
  6. Fotografije – osobna arhiva.

Slikanje sa zemljom

andreja_trobec

Andreja Trobec

Sažetak

Podražaji iz vanjskog svijeta nadahnjuju učenike i potiču ih na likovno izražavanje. Najveću mogućnost za aktivno upoznavanje raznovrsnih likovnih materijala učenicima pružaju nastavni satovi Likovne kulture. U radu s prirodnim materijalima doživljavaju iskustva izravnog kontakta sa prirodom. U likovnom stvaralaštvu možemo upotrebljavati sve vrste materijala koje su učenici u određenoj dobi sposobni koristiti. Uz tako široku lepezu materijala, učitelj mora odabrati one s kojima će jačati umjetničko izražavanje učenika i razvijati njegovu kreativnost u pojedinom likovnom području. Odabir novih, različitih tehnika i materijala kod učenika potiče radoznalost jer ih suočava s novim izazovima.

Unatoč pojavi bezbrojnih modernih materijala, ne smijemo zanemariti prirodne materijale koji su nam dostupni gotovo na svakom koraku. Na njih često zaboravljamo; radije koristimo one poznatije i provjerenije ili one koje su nam u datom trenutku na dohvat ruke.

Polaznici Likovne grupe, na likovnoj radionici, su naučili kako zemlja može biti upotrebljiv prirodni likovni materijal. Navedenu likovnu tehniku detaljnije im je prezentirao slikar. Učenici su upoznavali novi način slikanja sa zemljom/tlom te praktičnim radom stvarali ovom vrstom likovne tehnike.

Ključne riječi: zemlja, slikanje, slikar, međugeneracijska suradnja, kulturna baština

Uvod

Zemlja/tlo je prebivalište mnogih organizama koji sa zrakom, tekućinama i mineralima daje određeni ton boji. Čovjek je već u prapovijesti upotrebljavao mineralne pigmente za oslikavanje zidova pećina. Umiješao je masnoću, krv ili urin kako bi produžio postojanost boje. Najčešće prikazani teme i motivi jesu životinjski motivi, ljudske figure i apstraktni likovi. Najstarije poznate špiljske slike naslikali su neandertalci prije više od 64 000 godina. Takve slike nalazimo u špiljama Maltravieso i La Pasiega u Španjolskoj.

Kako bismo upoznali likovnu tehniku slikanja sa zemljom u goste smo pozvali domaćeg amaterskog slikara Marjana Miklavca. Poznati slikar učenicima je prikazao rad slikara te ih upoznao s tehnikom slikanja prirodnim materijalom. Najveća pažnja praktičnom radu, stvaralaštvu, koji se odvijao u likovnoj radionici. Grupa je obuhvaćala učenike od 3. do 5. razreda.

Ciljevi radionice:

  • upoznati novu likovnu tehniku slikanja sa zemljom,
  • upoznati se s radom slikara,
  • spoznati zemlju kao likovno izražajno sredstvo i karakteristike plohe boja,
  • spontano se likovno izraziti u prikazu likovnog motiva,
  • upoznati kulturnu baštinu rodnog grada i oblikovati pozitivan stav prema zaštiti i cjelovitom očuvanju kulturne baštine.

1. Predstavljanje slikara učenicima

Marjan Miklavc je samouki slikar, rođen 1938. godine u mjestu Narni blizu Rima. Slikarstvom se ozbiljnije počeo baviti tek 1984. godine nakon uspješne samostalne izložbe u Maloj galeriji u Sežani. Status slikara je stekao obrazovanjem na raznim radionicama, kolonijama te ustrajnim radom. Poznat je po slikama s akvarelnim bojama, slikama naslikanim s teranom (vinorel) te slikama naslikanim sa zemljom. Najčešće prikazuje kršku pokrajinu s fokusom na arhitekturu i etnološku baštinu starih zanata. Budući da voli prenijeti svoje znanje na mlade i starije ljude, odlučili smo umjetnika pozvati da s nama provede likovnu radionicu. Njegove izabrane radove pogledali smo na prigodnoj izložbi koju je umjetnik imao u predvorju dvorane Rudolfa Cvetka u Senožečima.

2. Slikanje sa zemljom

Temelj slikanja sa zemljom je zemlja (zemljin pigment) i vezivo. Slikati možemo sa zemljom u različitim bojama. Boja zemlje određena je stijenom iz koje je tlo nastalo. Za slikanje smo koristili neobrađeno tlo zvano jerovica, koje je ujedno i zemlja našeg okoliša. Jerovica ili jerina (talijanski terra rossa) je plodno crveno smeđe tlo na Krasu. Karakterističnu crvenu boju daje joj akumulirano željezo.

2.1. Priprema zemlje

Slikar je učenike upoznao kako za svoje slikanje upotrebljava zemlju sa Vremščice. Vremščica je brdo (1027m) koja se nalazi u samoj blizini Senožeča. To je ujedno mjesto gdje se nalazi naša škola. Zemlju za slikanje možemo pripremiti sami. Zemlju koju u prirodi prikupimo moramo prije skladištenja dobro osušiti. Preporučuje se zemlju prikupiti u ljetnom sušnom razdoblju kada je prisutnost vode u zemlji manja. Prije upotrebe potrebno ju je dobro usitniti u prah. To najbolje radimo uz pomoć kamenog morta. Ako ga nemamo moguće je upotrijebiti tvrdu drvenu ploču. Prije skladištenja zemlju prosijemo kako bismo dobili sitne čestice.Skladištimo ju u dobro zatvorene, najbolje, staklene posude.

3. Praktični rad

Praktični rad je proveden u sljedećem slijedu aktivnosti:

  • priprema prostora,
  • predstavljanje umjetnika,
  • demonstracija pomagala i procesa slikanja sa zemljom,
  • odabir motiva i rasprava o motivu,
  • praktični rad učenika (učeničko stvaralaštvo)
  • evaluaciji rada učenika,
  • pospremanje.

3.1. Priprema prostora

U ovoj fazi rada s učenicima smo pripremili učionicu. Stolove smo rasporedili po učionici te ih zaštitili novinskim papirom. Ispred učionice pripremili smo prostor i pomagala slikaru za demonstraciju.

3.2. Predstavljanje umjetnika

Učenicima se slikar samostalno predstavio. Pokazao im je nekoliko svojih radova s različitim slikarskim tehnikama (akvarel, slika s teranom, slika sa zemljom). Pri prezentaciju pojedinog likovnog djela slikar je opisao postupke stvaranja djela. Učenici su umjetniku postavljali različita, vrlo zanimljiva pitanja.

3.3. Demonstracija pomagala i procesa slikanja sa zemljom

Likovna sredstva koja smo u radu koristili: špatule za slslika_1ikanje, drvene podloge (paleta), ravne četke različitih debljina, čavle, otpadni karton kao površinu za izražavanje. Slikar je učenicima najprije predstavio pomagala i način slikanja sa zemljom. S demonstracijom je pokazao kako uz dodavanje zemlje i ljepila kao veziva postupno nastaju svjetlije ili tamnije nijanse boja.

Slika 1. Slikar demonstrira likovnu tehniku

3.4. Odabir motiva i rasprava o motivu

Osim odabrane tehnike, velika pažnja posvećena je i odabiru motiva. Odabrali smo ga u rodnome gradu. Odlučili smo da naslikamo seosku mitnicu. Mitnica je značajna zgrada iz 13. stoljeća. Jedna je od rijetkih, sačuvanih srednjovjekovnih građevina sa značajnom funkcijom u Sloveniji. Ovdje su prikupljale pristojbe za robu koja se ukrcavala za vrijeme furmanstva na putu između središnje Slovenije i priobalnih krajevima Tršćanskog zaljeva.

Odabrani motiv predstavlja prepoznavanje mjesta i na širem području. Razlog samoj odluci temeljio se na svijesti o važnosti očuvanja kulturne baštine mjesta koje danas, nažalost, nezaustavljivo propada i nijemo tužno prkosi zubu vremena.

3.5. Praktični rad učenika

Svaki je učenik olovkom na otpadnom kartonu nacrtao obris odabranog motiva. Miješanjem zemlje i ljepila slikarske su plohe dobivale slike prošlosti. Za dobivanje tamnije nijanse učenici su dodavali tlo. nakon nanošenja boje dok je još bila svježa, struganjem čavlima na podlogu nastala je mrežasta struktura.

slika_2slika_3
Slike 2. i 3.: Savjetovanje pri radu i upute

3.6. Evaluacija rada učenika

Nakon dovršetka rada učenici su promatrali sve likovne radove. Svaki je učenik na svoj način dao mišljenje za likovni uradak i odabrani motiv. Slikar je završio druženje razgovorom naglasivši kako je svaka njihova slika jedinstvena. Svi učenici bili su izuzetno zadovoljni svojim radovima.

slika_4slika_5slika_6
Slike 4., 5. i 6.: Likovni radovi učenika

3.7. Pospremanje

Nakon završenog stvaralačkog rada uslijedilo je pospremanje likovnih pomagala i uređenje učionice.

4. Zaključak

Učenike je oduševio dodir s prirodnim materijalom. Njihove su slike dočaravale izgled stare fotografije uhvaćene u prošlosti. Tijekom obilja materijalnih dobara postali smo svjesni iskonske moći prirode u obavljanju aktivnosti koja je potaknula učenike na iskazivanje svoje kreativnosti. Kroz aktivno provođenje slobodnog vremena i druženje sa slikarom učenici su upoznali važnost međugeneracijske suradnje. Osjetili su bogatstvo nasljeđa kulturne baštine svoga mjesta i razumjeli važnost očuvanja ostavštine za buduće generacije. Jedinstvena umjetnička djela učenika ukrasit će zidove višenamjenskog prostora škole i sačuvati uspomenu na nezaboravno poučno poslijepodne.

Literatura

  1. Dolenc, E. 1994. Senožeče: skupnost na prepihu. Zbirka Življenje na Krasu 2. uredniški odbor zbirke in Rubic Trade Koper. Ljubljana.
  2. Lotz, J., Veser, T., Virant, Š. 1998. naravna in kulturna dediščina. Jugozahodna Evropa. DZS. Ljubljana.
  3. Tomšič Čerkez, B., Tacol, T. 2010. Likovne kuharije. Uporabne likovne tehnike. Mladinska knjiga. Ljubljana.
  4. Urbanistično arhitekturna delavnica Senožeče 2011-2012. 2012. Kulturna dediščina in sodoben razvoj naselja Senožeče. Fakulteta za arhitekturo, Univerza v Ljubljani. Ljubljana.
  5. Članak Najstarejše jamske poslikave ustvarili neandertalci.,preuzeto,24. 11. 2019.
  6. Članak Sežanski slikar Marjan Miklavec je pri 81 letih obnovil staro domačijo., preuzeto 24. 11. 2019.
  7. Fotografije – osobna arhiva