Sigurni u učenju i zabavi

Andreina Bekafigo Starčević i Marina Mirković

Sažetak

Kao i svake godine, obilježavanjem Dana sigurnijeg interneta, pokušavamo učenike osvijestiti o mnogobrojnim posljedicama koje na mladu osobu može ostaviti prekomjerno konzumiranje internet sadržaja. Ako još virtualni identitet nije siguran i dobro zaštićen, veće su mogućnosti za negativna iskustva.

U današnje vrijeme, većina adolescenata sudjeluje u online igrama. One mogu biti u rasponu od jednostavnih tekstualnih igara do igara koje uključuju složenu grafiku i virtualne svjetove naseljene mnogim igračima. Igre mogu poboljšati djetetovu koordinaciju, rješavanje problema i vještine višestrukih zadataka, kao i pomoći u izgradnji društvenih vještina putem internetske interaktivnosti s drugim igračima. Ali također je važno razumjeti što bi moglo poći po zlu i negativno utjecati na učenike.

Cilj je konstantno upozoravati na negativnu stranu online okruženja, ali i educirati mlade kako se zaštititi od tog ogromnog internet prostora i osjećati se sigurnima u vrijeme dokolice.

Ključni pojmovi: online igranje, ponašanje na internetu, kibernetički kriminalitet, grooming.

Uvod

Dan sigurnijeg interneta u Tehničkoj školi u Požegi obilježava se dugi niz godina. Škola od 2010. godine sudjeluje u nacionalnoj kampanji putem projekta „Sigurnost i zaštita djece na internetu“.

Povodom Dana sigurnijeg interneta u odabranim razrednim odjelima pedagoginja škole i nastavnica računalstva održale su predavanja i radionice o sigurnosti mladih na internetu. U suradnji sa službenikom MUP-a u Požegi održano je predavanje o kibernetičkom kriminalitetu.

Učenici dok igraju online igre mogu komunicirati sa strancima, uključujući odrasle osobe putem web kamere, privatnih poruka ili online chata. To povećava rizik od kontakta s online zlostavljačima, mogućim seksualnim predatorima ili zlostavljanja od drugih igrača.

Online igranje

U aktivnosti „Ja i igranje“ učenici drugih razreda ispunjavali su radni list o svom odnosu prema online igranju. Njihovo tjedno provedeno vrijeme u igri u prosjeku iznosi oko 20 sati, ali ima onih koji znatno premašuju to vrijeme. Promišljali su i procjenjivali ulogu koju digitalni mediji imaju u njihovom životu.

Slika 1., Slika 2.: Aktivnost „Ja i igranje“

Aktivnost „Cool je biti (ne)ljubazan?“ omogućila je učenicima da shvate koncept dezinhibicije na mreži te objasne kako to može biti problematično. Pri tome su analizirali realistične scenarije u kojima su se našli oni ili njihovi prijatelji za vrijeme online igre.

Slika 3. Aktivnost „Cool je biti (ne)ljubazan?“

Aktivnost „Moralni kompas“ poziva učenike da istraže različita ponašanja na internetu odlučujući jesu li etički prihvatljiva i pri tome opravdavaju svoje odgovore. Pri tome koriste komentare:

• Ispravno
• Pogrešno
• U čemu je problem?!
• Koristi sve dok te ne uhvate!
• To je izbor pojedinca
• Ovisi o situaciji

Neka od ponašanja koja su učenici analizirali:

• Izvršiti pritisak na prijatelja da ostane budan do kasno i igra igrice
• Započinjanje igre kada znate da jedan prijatelj tada ne može igrati
• Javno izazivanje osobe s vrlo kontroverznim stavovima
• Igranje igrica s ekstremnim nasiljem
• Psovanje protivnika u igri
• Blokiranje prijatelja jer pobjeđuje u igri i ne prestaje likovati
• Napuštanje igre ​​jer vam se ne sviđaju igrači s kojima ste se udružili.

Slika 4., Slika 5.: Aktivnost „Moralni kompas“

„Ljestvica utjecaja“ je aktivnost u kojoj su učenici razmišljali o tome kako na pojedince mogu utjecati različiti online odnosi koje doživljavaju. Pojedinci mogu pokušati iskoristiti online odnose koje imaju s drugima kako bi utjecali na ljude, pozitivno ili negativno. Utjecati na nekoga znači pokušati djelovati na njegovo ponašanje, misli i uvjerenja.

Sigurnost na internetu

Na Dan sigurnijeg interneta 8. veljače 2022. godine pojedini učenici sudjelovali su u Potrazi za boljim i sigurnijim internetom, sa zanimljivim interaktivnim zadacima, koje je pripremila organizacija Suradnici u učenju te u Online kvizu u organizaciji Centra za sigurniji internet.

Učenici prvih razreda proučavali su na portalu Nacionalnog CERTa i Hrvatske regulatorne agencije za mrežne djelatnosti (HAKOM) brošure o sigurnosti na internetu.

Slika 6., Slika 7.: Učenici proučavaju brošure o sigurnosti na internetu

Kibernetički kriminalitet

Želeći ukazati na sve moguće faktore rizika u virtualnom okruženju, u suradnji sa službenikom MUP-a u Požegi, gospodinom Goranom Matijevićem, organizirano je predavanje za 3.F i 4.F razred, smjera tehničar za računalstvo. Tema predavanja je vrlo aktualna jer se upravo u tjednu obilježavanja sigurnosti na internetu dogodio hakerski napad na A1 telekomunikacije te su ugrožene velike količine osobnih podataka.

Učenicima je pojašnjeno koje točno sve radnje spadaju u kibernetički kriminalitet, pokazani su stvarni primjeri koji su se dogodili te je rečeno kolike su novčane ili zatvorske kazne za takva djela u Republici Hrvatskoj.

Slika 8, Slika 9: Predavanje o kibernetičkom kriminalitetu

Online prijateljstvo ili grooming

Predavanje je održano učenicima 2.D razreda u programu automehatroničar. U razgovoru s učenicima, pedagoginja škole zamijetila je da učenici poznaju problematiku, ali ne znaju za stručan, službeni termin online grooming/mamljenje. Učenici pričaju kao da se to događa nekome „trećem“, jednostavno je nemoguće da se dogodi njima („mi bismo to znali“, „pa nismo tako naivni da šaljemo drugima svoje fotografije“ i sl.). Većina ih nije svjesna da se predator može uvući korak po korak u njihov život i postati im prvo prijatelj kojemu vjeruju, a potom ih ucijeniti. Većina učenika ni ne razmišlja o tome da je to vrlo moguće izvesti u stvarnom životu. Zamislili su se tek kada im je postavljeno pitanje: „Što da si nekome vjerovao i poslao svoju fotografiju, a onda je ta osoba tvoju povjerljivu fotografiju odlučila podijeliti sa svojim prijateljima, njeni prijatelji sa svojima i tako dalje u virtualni bezdan?“ Tada su osvijestili mogućnost takve situacije i bespomoćnost koju bi osjetili u tom trenutku, ali i iznimnu neugodnost zbog razotkrivanja.

Grooming nije uvijek lako uočiti, ali je mogućnost razgovora s odraslom osobom uvijek dostupna opcija – roditelji, nastavnici, pedagog, prijatelji. U slučaju da se osoba nikome ne može obratiti za pomoć i savjet, može nazvati besplatni telefon Centra za sigurniji Internet, 0800 606 606, te razgovarati s jednim od njihovih savjetnika.

Nacionalno istraživanje deShame

Tehnička škola sudjelovala je u nacionalnom istraživanju deShame čija je svrha bila produbiti spoznaje o rizičnim ponašanjima srednjoškolaca u online okruženju te saznati koliko su srednjoškolci izloženi štetnim sadržajima i seksualnom uznemiravanju u online okruženju. Ukupno je sudjelovala 21 škola iz Hrvatske, a upitnike su ispunjavali učenici 1. i 3. razreda srednje škole (ukupno 2016 učenika u ispitivanom uzorku).

Među zabrinjavajućim rezultatima izdvajamo da 42% ispitanih učenika koriste 2 ili više profila na društvenim mrežama. Ne možemo ne zapitati se za što koriste druge profile. Također, alarmantno je i to da gotovo 40% mladih izjavljuje da je primilo sadržaje seksualne tematike od poznatih i nepoznatih osoba.

Izrazito rizično online ponašanje pokazao je rezultat da 10% ispitanika šalje svoje vlastite seksualne sadržaje drugima, dok 4% njih to šalje ljudima koje ne poznaje. U rezultatima je evidentirano i kazneno djelo seksualne iznude i prinude (sextortion). 93,1% ispitanika svjedočilo je seksualnom uznemiravanju na internetu, a kao rješavanje problema na prvom mjestu spominju blokiranje osobe na internetu, samostalno rješavanje problema i vršnjačku pomoć. Ispitani učenici navode da se ne bi obratili odraslima u školi za pomoć jer ih je strah da bi njihova reakcija bila preburna.

Prilog 1. Rezultati deSHAME istraživanja u Hrvatskoj, Centar za sigurniji internet

Zaključak

Vrlo je bitno osvijestiti učenike kada banalna situacija postaje ozbiljnom te kako je pomoć nužna, skupiti snagu i obratiti se nekome za pomoć, ispričati sve što se dogodilo.

Rezultati deShame istraživanja pokazali su da sva rizična ponašanja i situacije postoje kod mladih u našim srednjim škola, da ona nisu dijelom nekog lošeg filmskog scenarija te da je naša uloga u prevenciji i prepoznavanju rizičnih online ponašanja zaista bitna, a u edukaciji o takvim ponašanjima ako ne i najvažnija.

Literatura

1. All fun and games? Exploring respect and relationships online, https://saferinternet.org.uk/safer-internet-day/safer-internet-day-2022
2. Suradnici u učenju, https://ucitelji.hr/
3. Centar za sigurniji Internet, https://csi.hr/
4. Nacionalni CERT, https://www.cert.hr/
5. Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti (HAKOM), https://www.hakom.hr