Nastava usmjerena na učenika

Marina Mirković

Svaka bi suvremena nastava trebala biti usmjerena na učenike. U njoj je promijenjena uloga nastavnika iz predavača (kojega je zagovarala tradicionalna nastava) u organizatora, menadžera, mentora, instruktora i suradnika. Planiranje i programiranje odgoja i obrazovanja u školi stavlja se u kontekst kurikuluma uvažavajući sve njegove posebnosti. Važna je uporaba suvremenih medija koji su uključeni u nastavu.

Slika 1. Učionica prošlosti                   Slika 2. Učionica budućnosti

Promijenjena uloga učenika iz pasivnog slušatelja i gledatelja u aktivnoga sudionika odgojno-obrazovnog procesa omogućuje učenicima da budu organizatori i realizatori takve nastave. Ciljevi su iskazani iz perspektive učenika pa je jasno vidljivo što će učenici raditi i koje će kompetencije stjecati tijekom pojedinih aktivnosti. Važan je tjedni i dnevni raspored sati čija se uspješnost vidi u primjeni blok-sati i blok-nastave kako bi se dnevna raznolikost sadržaja svela na minimalnu mjeru.

Slika 3. Usporedba nastave usmjerene na nastavnika i nastave usmjerene na učenika

Tablica 1. Karakteristike tradicionalne i nastave usmjerene na učenika

Takvoj nastavi pridonosi projektna nastava i projektno učenje pa je važno da se na nastavničkim fakultetima i u programima za cjeloživotno usavršavanje posebna pozornost posveti stjecanju kompetencija za organiziranje projektne nastave. Za nastavu u kojoj će svaki učenik biti aktivan pretpostavlja se izmjena socijalnih oblika koji zadržavaju učenikovu pažnju, ali i stvaraju ugodnu odgojno-obrazovnu klimu koja je poticaj za učenje, a proizlazi iz upravljanja razredom i stvaranjem razredne discipline.

Vrednovanje kao važan dio odgojno-obrazovnog procesa ovdje zauzima značajno mjesto jer nudi povratne informacije na nastavu od strane svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa.

Slika 4. Model promjene

Alternativne škole

Alternativne škole primjeri su organiziranja nastave usmjerene na učenike. Montessori pedagogiju utemeljila je Maria Montessori. Montessori metoda ostvaruje se kroz nastavni plan i program koji se provodi uz pomoć posebno izrađenih didaktičkih materijala. Nije bit samo u usvajanju činjenica već se djeci pomaže da shvate pojave i pojmove jer tada dolaze do znanja. Da bi ovakav način rada postigao rezultate, miješaju se uzrasti u razrednim grupama. Starija djeca uče pomoći mlađoj djeci, a mlađa uče tražiti pomoć od starije djece. Materijali su u Montessori školama u potpunosti prilagođeni djeci i pomažu im da postanu neovisni o pomoći odraslih pa su tako stolice, stolovi i materijali prilagođeni dječjoj veličini, kako bi ih djeca mogla sama nositi i premještati. Učiteljice nastoje što manje poučavati, one pripremaju materijale i pokazuju kako se nešto koristi. Dosta se pozornosti posvećuje samostalnosti djece i samovrednovanju.

Utemeljitelj waldorfske pedagogije je Rudolf Steiner. Osnovna podloga waldorfske pedagogije je antropozofija – znanost o tijelu, duhu i duši te kao takva omogućuje bolje razumijevanje svega što se događa u waldorfskoj školi. U waldorfskoj se pedagogiji osjetila provlače kroz sva područja učenja jer se smatra da svi dojmovi koji dolaze preko osjetila jesu istiniti, lijepi i dobri. Učitelj ima ulogu osobe koja usmjerava i pomaže dječji razvoj i učenje. Učitelji imaju veliku slobodu u definiranju kurikuluma i strukture pojedinih predmeta. Tijekom 12 godina školovanja svi učenici su obuhvaćeni nekom vrstom umjetničke aktivnosti.

Značajka obje pedagogije jest zajednička suradnja roditelja i učitelja. Mnogi od roditelja sudjelovali su ne samo u osnivanju ovih škola, nego i danas sudjeluju u organizaciji rada škole, na stručnim konferencijama i predavanjima i mnogim drugim svečanostima.

Celestin Freinet svoj je koncept razvio u 20. stoljeću, no interes za njegove ideje javlja se tek nakon drugog svjetskog rata. Elementi Freinetove pedagogije su razredna samouprava u obliku suradnje, samostalnost u radu i učenju, učenje otkrivanjem u poticajnoj okolini.

Na temelju naznačenih okvirnih smjernica za školske programe učitelji u Freinetovim školama rade vlastite izvedbene programe, ali tek kada upoznaju djecu s kojom će surađivati. U životu škole značajnu ulogu imaju učiteljevi i učenikovi tjedni planovi aktivnosti. Na kraju svakog tjedna učenik uz pomoć učitelja definira plan svojih aktivnosti za idući tjedan. Freinetova škola prestaje biti zatvorena i izolirana od svoje okoline; organiziraju se razni posjeti tvornicama, radionicama i gradilištima.

Slika 5. Prednosti koje donosi nastava usmjerena na učenika

Suvremene nastavne strategije

Važno je pitanje subjekta u nastavi prema kojemu se određuje primjena i tip nastavne strategije i metode. Njih treba primijeniti na kognitivno, afektivno i psihomotorno područje koje je važno za razvoj cjelokupne ljudske jedinke i ostvarenje njenog punog potencijala. Tradicionalna nastava usmjerena je uglavnom samo na kognitivno područje dok se ostala dva zanemaruju. Daleov stožac iskustva je polazište za izbor nastavnih metoda, didaktičkih strategija i nastavnih medija.

Slika 6. Metode nastave i učenja koje podržavaju učenje usmjereno na učenika

Informacijska tehnologija koristi se sve više u svakodnevnom životu pa je nužna njena primjena u nastavnom procesu. Uvođenje e-obrazovanja postaje tehnološki imperativ, poboljšava se poučavanje i učenje i razvijaju se navike cjeloživotnog učenja koje će učenike pratiti kroz daljnje školovanje, ali i na radnim mjestima. Središte online nastave je sustav za upravljanje učenjem; za učenike i nastavnike on predstavlja virtualnu učionicu koja unosi nove moderne elemente učenja i poučavanja u odnosu na tradicionalnu klasičnu nastavu.

Slika 7. Računalna tehnologija omogućuje aktivnu ulogu učenika u školi i kod kuće pri učenju

Uloga nastavnika

Nastavnik mora utvrditi osnovna pravila kako bi se stvorila radna atmosfera za grupu, osigurati pozitivno okruženje za učenje. U razgovoru sa učenicima, mora utvrditi individualne ciljeve učenja, pružiti svoje iskustvo i znanje kada se to od njega/nje traži. Nastavnik će u nastavnom procesu ukloniti barijere za učenje, pratiti vrijeme, razviti ključne kompetencije učenika postavljanjem otvorenih pitanja, pružati konstruktivnu povratnu informaciju.

Slika 8. Dijagram učenja

Osnova uspješnog rada je planiranje i priprema nastavnog procesa. Važno je istraživanje vlastite nastave radi unapređivanja odgojno-obrazovnog procesa i stvaranja ugodnog i poticajnog ozračja za učenike i nastavnike.

Svaki nastavnik u svom radu treba pokazati i razvijati svoj integritet, osobnu snagu, profesionalizam i sposobnost upravljanja. Primjenom novih nastavnih metoda i e-obrazovanja nastavnik kao menadžer ima više uloga: organizator, planer, voditelj, suradnik, pomagač, koordinator, dijagnostičar, terapeut i evaluator. Za uspješan rad, on mora biti osposobljen za nove načine rada, koristiti nove metode u nastavi, pokazati svoju kreativnost u učionici, ali i izvan nje. On mora razvijati osobnu profesionalnost kroz odgovorno usmjeravanje vlastitog profesionalnog razvoja u procesu cjeloživotnog učenja.

Važan je timski rad (poučavanje) s drugim učiteljima/nastavnicima i stručnim suradnicima koji sudjeluju u odgojno-obrazovnom procesu s istim učenicima, kao i suradnja s roditeljima i drugim socijalnim partnerima. Potrebno je razvijati nova partnerstva s tvrtkama u zajednici.

Nastavnik menadžer uključuje učenike u sve faze planiranja kako bi oni unaprijed znali koje se teme i kojeg dana obrađuju. Na nastavu učenici moraju dolaziti pripremljeni, učiti putem rasprava i time više dobivati povratnu informaciju o svom znanju. Nastavnik vodi brigu o učenikovoj motivaciji, naglašava njegove jake strane, osigurava pomoć i podršku za dostizanje uspjeha.

Slika 9. Rezultati ankete, izvor “Večernji list”, 2. prosinca 2011. godine

Zaključak

Odabirom suvremenih didaktičkih strategija u ostvarivanju ciljeva odgoja, nastavniku se pruža mogućnost stvaranja raznih metodičkih scenarija kojima se postiže nova kvaliteta nastave, povećan interes i motivacija. Učenici se od pasivnih promatrača pretvaraju u aktivne i zainteresirane sudionike koji sudjeluju u pripremi, ostvarivanju i vrednovanju nastavnih situacija. Nastavnik i učenici stvaraju interaktivni i suradnički odnos. On se zasniva na konstruktivizmu, gdje učenik sam izgrađuje vlastito znanje na temelju prijašnjih iskustava i vlastitih mogućnosti. Primjena novih metoda pridonosi boljoj nastavi u kojoj je aktivnije sudjelovanje učenika, veći interes za nastavni predmet, bolja komunikacija i radna atmosfera.

E-obrazovanje je omogućilo dodatno poboljšanje nastavnog procesa gdje dominira učenik i njegove aktivnosti u online tečajevima uz mentorstvo nastavnika.

Nastavnik je učenicima stalni izvor motivacije za rad i učenje. U svom radu on održava učeničke interese, a istovremeno pomaže u stvaranju i razvijanju radnih navika kod učenika. On je nepresušni izvor znanja, ali i procjenitelj dometa znanja i ponašanja učenika.

Nastavi usmjerenoj na učenika pridonosi projektna nastava i projektno učenje. Promijenjena je uloga nastavnika iz predavača u organizatora, menadžera, mentora, instruktora i suradnika. Učenici postaju organizatori i realizatori takve nastave.

Literatura:

[1] E. Jensen, Super-nastava (Nastavne strategije za kvalitetnu školu i uspješno učenje), Educa, Zagreb, 2003.
[2] Milan Matijević, Diana Radovanović, Nastava usmjerena na učenika, Školske novine, Zagreb, 2011.
[3] Milan Matijević Alternativne škole: didaktičke i pedagoške koncepcije, Tipex, Zagreb, 2001.
[4] CARDS Project, Labour Market Reform and Workforce Development, 2008.
[5] http://www.waldorfska-skola.com/
[6] http://www.hrmdrustvo.hr/montessori_pedagogija.html