Nastava usmjerena na učenika

marina_mirkovic

Marina Mirković

Svaka bi suvremena nastava trebala biti usmjerena na učenike. U njoj je promijenjena uloga nastavnika iz predavača (kojega je zagovarala tradicionalna nastava) u organizatora, menadžera, mentora, instruktora i suradnika. Planiranje i programiranje odgoja i obrazovanja u školi stavlja se u kontekst kurikuluma uvažavajući sve njegove posebnosti. Važna je uporaba suvremenih medija koji su uključeni u nastavu.

Slika 1Slika 2
Slika 1. Učionica prošlosti                   Slika 2. Učionica budućnosti

Promijenjena uloga učenika iz pasivnog slušatelja i gledatelja u aktivnoga sudionika odgojno-obrazovnog procesa omogućuje učenicima da budu organizatori i realizatori takve nastave. Ciljevi su iskazani iz perspektive učenika pa je Slika 3jasno vidljivo što će učenici raditi i koje će kompetencije stjecati tijekom pojedinih aktivnosti. Važan je tjedni i dnevni raspored sati čija se uspješnost vidi u primjeni blok-sati i blok-nastave kako bi se dnevna raznolikost sadržaja svela na minimalnu mjeru.

Slika 3. Usporedba nastave usmjerene na nastavnika i nastave usmjerene na učenika

Tablica 1. Karakteristike tradicionalne i nastave usmjerene na učenika

tablica1

Takvoj nastavi pridonosi projektna nastava i projektno učenje pa je važno da se na nastavničkim fakultetima i u programima za cjeloživotno usavršavanje posebna pozornost posveti stjecanju kompetencija za organiziranje projektne nastave. Za nastavu u kojoj će svaki učenik biti aktivan pretpostavlja se izmjena socijalnih oblika koji zadržavaju učenikovu pažnju, ali i stvaraju ugodnu odgojno-obrazovnu klimu koja je poticaj za učenje, a proizlazi iz upravljanja razredom i stvaranjem razredne discipline.

Slika 4Vrednovanje kao važan dio odgojno-obrazovnog procesa ovdje zauzima značajno mjesto jer nudi povratne informacije na nastavu od strane svih sudionika odgojno-obrazovnog procesa.

Slika 4. Model promjene

Alternativne škole

Alternativne škole primjeri su organiziranja nastave usmjerene na učenike. Montessori pedagogiju utemeljila je Maria Montessori. Montessori metoda ostvaruje se kroz nastavni plan i program koji se provodi uz pomoć posebno izrađenih didaktičkih materijala. Nije bit samo u usvajanju činjenica već se djeci pomaže da shvate pojave i pojmove jer tada dolaze do znanja. Da bi ovakav način rada postigao rezultate, miješaju se uzrasti u razrednim grupama. Starija djeca uče pomoći mlađoj djeci, a mlađa uče tražiti pomoć od starije djece. Materijali su u Montessori školama u potpunosti prilagođeni djeci i pomažu im da postanu neovisni o pomoći odraslih pa su tako stolice, stolovi i materijali prilagođeni dječjoj veličini, kako bi ih djeca mogla sama nositi i premještati. Učiteljice nastoje što manje poučavati, one pripremaju materijale i pokazuju kako se nešto koristi. Dosta se pozornosti posvećuje samostalnosti djece i samovrednovanju.

Utemeljitelj waldorfske pedagogije je Rudolf Steiner. Osnovna podloga waldorfske pedagogije je antropozofija – znanost o tijelu, duhu i duši te kao takva omogućuje bolje razumijevanje svega što se događa u waldorfskoj školi. U waldorfskoj se pedagogiji osjetila provlače kroz sva područja učenja jer se smatra da svi dojmovi koji dolaze preko osjetila jesu istiniti, lijepi i dobri. Učitelj ima ulogu osobe koja usmjerava i pomaže dječji razvoj i učenje. Učitelji imaju veliku slobodu u definiranju kurikuluma i strukture pojedinih predmeta. Tijekom 12 godina školovanja svi učenici su obuhvaćeni nekom vrstom umjetničke aktivnosti.

Značajka obje pedagogije jest zajednička suradnja roditelja i učitelja. Mnogi od roditelja sudjelovali su ne samo u osnivanju ovih škola, nego i danas sudjeluju u organizaciji rada škole, na stručnim konferencijama i predavanjima i mnogim drugim svečanostima.

Celestin Freinet svoj je koncept razvio u 20. stoljeću, no interes za njegove ideje javlja se tek nakon drugog svjetskog rata. Elementi Freinetove pedagogije su razredna samouprava u obliku suradnje, samostalnost u radu i učenju, učenje otkrivanjem u poticajnoj okolini.

Na temelju naznačenih okvirnih smjernica za školske programe učitelji u Freinetovim školama rade vlastite izvedbene programe, ali tek kada upoznaju djecu s kojom će Slika 5surađivati. U životu škole značajnu ulogu imaju učiteljevi i učenikovi tjedni planovi aktivnosti. Na kraju svakog tjedna učenik uz pomoć učitelja definira plan svojih aktivnosti za idući tjedan. Freinetova škola prestaje biti zatvorena i izolirana od svoje okoline; organiziraju se razni posjeti tvornicama, radionicama i gradilištima.

Slika 5. Prednosti koje donosi nastava usmjerena na učenika

Suvremene nastavne strategije

Važno je pitanje subjekta u nastavi prema kojemu se određuje primjena i tip nastavne strategije i metode. Njih treba primijeniti na kognitivno, afektivno i psihomotorno područje koje je važno za razvoj cjelokupne ljudske jedinke i ostSlika 6varenje njenog punog potencijala. Tradicionalna nastava usmjerena je uglavnom samo na kognitivno područje dok se ostala dva zanemaruju. Daleov stožac iskustva je polazište za izbor nastavnih metoda, didaktičkih strategija i nastavnih medija.

Slika 6. Metode nastave i učenja koje podržavaju učenje usmjereno na učenika

Informacijska tehnologija koristi se sve više u svakodnevnom životu pa je nužna njena primjena u nastavnom procesu. Uvođenje e-obrazovanja postaje tehnološki imperativ, poboljšava se poučavanje i učenje i razvijaju se navike cjeloživotnog učenja koje će učenike pratiti kroz daljnje školovanje, ali i na radnim mjestima. Središte online nastave je sustav Slika 7za upravljanje učenjem; za učenike i nastavnike on predstavlja virtualnu učionicu koja unosi nove moderne elemente učenja i poučavanja u odnosu na tradicionalnu klasičnu nastavu.

Slika 7. Računalna tehnologija omogućuje aktivnu ulogu učenika u školi i kod kuće pri učenju

Uloga nastavnika

Nastavnik mora utvrditi osnovna pravila kako bi se stvorila radna atmosfera za grupu, osigurati pozitivno okruženje za učenje. U razgovoru sa učenicima, mora utvrditi Slika 8individualne ciljeve učenja, pružiti svoje iskustvo i znanje kada se to od njega/nje traži. Nastavnik će u nastavnom procesu ukloniti barijere za učenje, pratiti vrijeme, razviti ključne kompetencije učenika postavljanjem otvorenih pitanja, pružati konstruktivnu povratnu informaciju.

Slika 8. Dijagram učenja

Osnova uspješnog rada je planiranje i priprema nastavnog procesa. Važno je istraživanje vlastite nastave radi unapređivanja odgojno-obrazovnog procesa i stvaranja ugodnog i poticajnog ozračja za učenike i nastavnike.

Svaki nastavnik u svom radu treba pokazati i razvijati svoj integritet, osobnu snagu, profesionalizam i sposobnost upravljanja. Primjenom novih nastavnih metoda i e-obrazovanja nastavnik kao menadžer ima više uloga: organizator, planer, voditelj, suradnik, pomagač, koordinator, dijagnostičar, terapeut i evaluator. Za uspješan rad, on mora biti osposobljen za nove načine rada, koristiti nove metode u nastavi, pokazati svoju kreativnost u učionici, ali i izvan nje. On mora razvijati osobnu profesionalnost kroz odgovorno usmjeravanje vlastitog profesionalnog razvoja u procesu cjeloživotnog učenja.

Važan je timski rad (poučavanje) s drugim učiteljima/nastavnicima i stručnim suradnicima koji sudjeluju u odgojno-obrazovnom procesu s istim učenicima, kao i suradnja s roditeljima i drugim socijalnim partnerima. Potrebno je razvijati nova partnerstva s tvrtkama u zajednici.

Nastavnik menadžer uključuje učenike u sve faze planiranja kako bi oni unaprijed znali koje se teme i kojeg dana obrađuju. Na nastavu učenici moraju Slika 9dolaziti pripremljeni, učiti putem rasprava i time više dobivati povratnu informaciju o svom znanju. Nastavnik vodi brigu o učenikovoj motivaciji, naglašava njegove jake strane, osigurava pomoć i podršku za dostizanje uspjeha.

Slika 9. Rezultati ankete, izvor “Večernji list”, 2. prosinca 2011. godine

Zaključak

Odabirom suvremenih didaktičkih strategija u ostvarivanju ciljeva odgoja, nastavniku se pruža mogućnost stvaranja raznih metodičkih scenarija kojima se postiže nova kvaliteta nastave, povećan interes i motivacija. Učenici se od pasivnih promatrača pretvaraju u aktivne i zainteresirane sudionike koji sudjeluju u pripremi, ostvarivanju i vrednovanju nastavnih situacija. Nastavnik i učenici stvaraju interaktivni i suradnički odnos. On se zasniva na konstruktivizmu, gdje učenik sam izgrađuje vlastito znanje na temelju prijašnjih iskustava i vlastitih mogućnosti. Primjena novih metoda pridonosi boljoj nastavi u kojoj je aktivnije sudjelovanje učenika, veći interes za nastavni predmet, bolja komunikacija i radna atmosfera.

E-obrazovanje je omogućilo dodatno poboljšanje nastavnog procesa gdje dominira učenik i njegove aktivnosti u online tečajevima uz mentorstvo nastavnika.

Nastavnik je učenicima stalni izvor motivacije za rad i učenje. U svom radu on održava učeničke interese, a istovremeno pomaže u stvaranju i razvijanju radnih navika kod učenika. On je nepresušni izvor znanja, ali i procjenitelj dometa znanja i ponašanja učenika.

Nastavi usmjerenoj na učenika pridonosi projektna nastava i projektno učenje. Promijenjena je uloga nastavnika iz predavača u organizatora, menadžera, mentora, instruktora i suradnika. Učenici postaju organizatori i realizatori takve nastave.

Literatura:

[1] E. Jensen, Super-nastava (Nastavne strategije za kvalitetnu školu i uspješno učenje), Educa, Zagreb, 2003.
[2] Milan Matijević, Diana Radovanović, Nastava usmjerena na učenika, Školske novine, Zagreb, 2011.
[3] Milan Matijević Alternativne škole: didaktičke i pedagoške koncepcije, Tipex, Zagreb, 2001.
[4] CARDS Project, Labour Market Reform and Workforce Development, 2008.
[5] http://www.waldorfska-skola.com/
[6] http://www.hrmdrustvo.hr/montessori_pedagogija.html

Nastavne metode sustava kritičkog mišljenja u informatici/računalstvu

marina_mirkovic 

Marina Mirković

Cilj je svakog nastavnika u nastavnom procesu postići dobru nastavu koja obuhvaća raznolikost metoda, zanimljivu koncepciju, jasna pravila, dobru radnu atmosferu i primjerenu stručnu razinu. Nužna je dobra suradnja nastavnika i učenika na stručnoj i osobnoj razini. Učenici trebaju biti aktivni kako bi se formirali kao osobe. Osnovne metode u informatici/računalstvu su:

  1. metoda usmenog izlaganja,
  2. metoda demonstracije,
  3. metoda razgovora,
  4. metoda vježbi (praktičnog rada) i
  5. metoda čitanja i rada na tekstu.

Kako u nastavi ne bi dominiralo nastavničko predavanje kao kombinacija metode usmenog izlaganja i metode demonstracije te bi se omogućila primjena i ostalih metoda, Forum za slobodu odgoja nastavnicima pruža obrazovanje za primjenu novih, atraktivnih metoda.Forum za slobodu odgoja (Forum ili FSO) je nevladina, neprofitabilna ogranizacija aktivna u Hrvatskoj od 1992. godine. Forumov osnovni cilj je predstaviti, upoznati i ohrabriti uvođenje obrazovnih standarda suvremenog demokratskog društva u hrvatski obrazovni sustav. Članovi Foruma su obrazovni stručnjaci, profesori i učitelji, ali i roditelji, studenti i učenici zainteresirani za probleme u obrazovanju te oni koji planiraju postati učitelji. Forumov cilj usredotočen je na uspostavu obrazovnog okvira i uvjeta za razvoj mladih ljudi kao kreativnih i informiranih pojedinaca što uključuje otvorenost i kritičko mišljenje.

Projekt „Čitanje i pisanje za kritičko mišljenje“ (Reading & Writing for Critical Thinking Project – RWCT), čiji je nositelj FSO, namijenjen je podučavateljima koji traže načine kojima bi potaknuli i poboljšali proces obrazovanja. Poučavanje nastavnika ostvaruje se u osam cjelodnevnih Slika1radionica. Projekt pruža pomoć kojom se u nastavu uvode nove metode poučavanja čijom se primjenom potiče kritičko mišljenje. Te metode mogu se primijeniti u svim predmetima i na svim razinama obrazovanja pa tako i u nastavi informatike/računalstva. Cilj primjene novih metoda je uspostaviti razred u kojemu će se poticati i ohrabrivati otvorena i odgovorna interakcija. Korištenjem palete efikasnih metoda promiče se kritičko mišljenje te neovisno učenje u okviru cijelog kurikuluma. Učenici postaju odgovorni za svoje učenje, rade i uče u suradnji s drugima, pripremaju se za cjeloživotno učenje.

Slika 1: Promotivni letak projekta „Čitanje i pisanje za kritičko mišljenje“ 

Sustav kritičkog mišljenja ne sadrži, kao tradicionalni nastavni sat, uvodni, glavni i završni dio sata, već ga čini okvirni sustav koji je obrazac metoda poučavanja primjerenih za početak, sredinu i završetak nastavnog sata: evokacija, razumijevanje značenja i refleksija pa ga zovemo ERR sustav.

Evokacija

Evokacija je prva etapa ERR sustava u kojoj se vrši nekoliko važnih kognitivnih aktivnosti. Učenici se aktivno prisjećaju svega što znaju o nekoj temi, preispituju vlastito znanje i ujedno povezuju poznato s nepoznatim. Učenike treba aktivirati kako bi došli do sadržajnog, trajnog i kritičkog razumijevanja. U ovoj etapi se od njih traži da razmisle što znaju o nekoj temi, da o njoj postavljaju pitanja i odrede svrhu učenja. Kroz početnu aktivnost izlučuju temelje osobnog znanja na koje se može dograditi novo znanje.

Razumijevanje značenja

U drugoj etapi učenici dolaze u kontakt s novim informacijama ili idejama. Zadaća je održati aktivnost, zanimanje i zamah postignut u etapi evokacije. Treba podržati pokušaje učenika da prate svoje razumijevanje. Od njih tražimo da istražuju i preispituju spoznaje te smisleno povezuju novo s poznatim. Rezultat ovog procesa je zaključivanje ili shvaćanje značenja.

Refleksija

Refleksija je treća etapa u kojoj učenici stvarno usvajaju novo znanje i u njoj dolazi do trajnog učenja. Od učenika se očekuje da vlastitim riječima počnu izražavati nove postavke i informacije jer najbolje pamte ono što razumiju u vlastitom kontekstu. Potrebno je omogućiti razmjenu ideja između učenika, čime se proširuje njihov rječnik te ih izložiti raznim shemama dok grade vlastitu. Od učenika se traži da iznova razmišljaju o idejama s kojima su se susreli i značenju koje su shvatili, te da propituju, tumače, primjenjuju, raspravljaju i proširuju to značenje na novo područje aktivnosti.

Metode ERR sustava

Početna metoda brain storming
Pisani razgovor
Petominutni sastav (slobodno pisanje)
Razmisli/u paru razmijeni
Grozdovi
Metoda INSERT
Kategorizacijski pregled
Vennov dijagram
Kockarenje
Konceptualna tablica
T-tablica
Ispremiješane rečenice
KWL tablica
Mreža diskusije
Debata
Suradničko učenje
Metoda slagalice

Slika2 Slika3
Slika 2. Učenici izmjenjuju iskustva i odgovore u paru      Slika 3. Prikaz grozdova vezanih uz pojam datoteka

      Slika4
Slika 4. Vennov dijagram s usporedbom svojstava datoteka i mapa

Slika5 Slika7 Slika 5. Izrada konceptualne tablice programskih petlji   Slika 6. Radovi ekspertnih grupa s temom oblikovanja teksta

           Slika6 
Slika 7. Debata s afirmacijskom i negacijskom ekipom

Analiza primjene novih metoda u nastavi

Nastavne metode EER sustava koriste se u osnovnim i srednjim školama te na visokim učilištima. Sve je veći broj nastavnika koji završavaju RWCT seminar Foruma za slobodu odgoja prema preporukama kolega i ravnatelja škola. Premda navedene metode imaju veću primjenu u nastavnim predmetima jezične i društvene kategorije, uz određenu prilagodbu mogu se primijeniti i u tehničkim i prirodnim predmetima. Više pažnje treba posvetiti ocjenjivanju i vrjednovanju učeničkoga rada odnosno učeničkog samovrjednovanja.

Najpopularnije metode u nastavi su oluja mozgova, grozdovi, INSERT metoda, suradničko učenje, slagalica i KWL tablica. Njihovom su primjenom u nastavi i radu nastavnika uočene promjene: ostvarena je ležernija i zanimljivija nastava, opće poboljšanje, veće sudjelovanje i motiviranost učenika, bolja komunikacija s učenicima te bolja radna atmosfera. Nažalost, sve metode zahtijevaju više vremena za pripremu nastave.Nastavnici su aktivniji i zauzetiji u pripremi i provedbi nastave. Pomažu učenicima u njihovim projektima, potiču individualni i rad u grupama, potiču i slušaju diskusije učenika na zadanu temu.

Uočene su i znatne promjene kod učenika: aktivnije sudjelovanje, veći interes za nastavni predmet, bolja komunikacija i radna atmosfera, opušteniji pristup nastavi. Poboljšao se je i odnos prema nastavniku, želja za učenjem, veća je zainteresiranost. Učenici ostvaruju bolju suradnju s razrednim kolegama i imaju bolji pristup prezentiranim informacijama. Za vrijeme nastave svi učenici imaju priliku izraziti što misle ili znaju, učiti u suradnji s drugima, koristiti literaturu i aktivno sudjelovati u zanimljivoj nastavi.

Navedene nastavne metode i strategije najbolje potiču kreativnost učenika i nastavnika. Nastavnici koji koriste alternativni oblik poučavanja bolji su poticatelji kreativnosti svojih učenika od učitelja koji još uvijek koriste tradicionalan način poučavanja.Svim nastavnicima savjetujem da završe RWCT seminar. Primjena novih metoda pridonosi boljoj nastavi u kojoj je aktivnije sudjelovanje učenika, veći interes za nastavni predmet, bolja komunikacija i radna atmosfera. U komibnaciji s e-učenjem omogućeno je dodatno poboljšanje nastavnog procesa u kojemu dominira učenik i njegove aktivnosti uz mentorstvo nastavnika.

Literatura:

  • E. Terhart: Metode poučavanja i učenja, Educa, Zagreb, 2001.
  • J. L. Steele, K. S. Meredith, C. Temple, S. Walter: Čitanje i pisanje za kritičko mišljenje, vodiči kroz projekt (I.-VIII.), Forum za slobodu odgoja, Zagreb, 2001. 
  • E. Jensen: Super-nastava (Nastavne strategije za kvalitetnu školu i uspješno učenje), Educa, Zagreb, 2003. 
  • W. Mattes: Nastavne metode (75 kompaktnih pregleda za nastavnike i učenike), Naklada Ljevak, Zagreb, 2007. 
  • Forum za slobodu odgoja, mrežna stranica http://www.fso.hr/forumM/