Značajke kvalitetnog sata glazbene kulture

Ružica Ambruš Kiš, prof., urednica glazbene kulture

Poučavajte pjevanje i glazbu u školi na način koji neće biti muka, već radost djeci. Pobudite u njima žeđ za lijepom i dobrom glazbom, žeđ koja će potrajati do kraja života.

Zoltan Kodaly

Zašto djeca i adolescenti u svakodnevnici glazbu rado slušaju, dok im u školi na glazbenom glazba nerijetko nije radost i užitak, već muka? Možemo li ovaj stoljetni glazbeno-pedagoški i metodički izazov konačno prevladati? Može li nam suvremena tehnologija i u tome pomoći?

U vječnoj potrazi za načinom poučavanja u kojem će glazba kao zasigurno plemenita umjetnost postati i ostati djeci nezaboravan doživljaj i trajna potreba učitelji glazbe trebaju udružiti te dvije nedvojbene vrijednosti i pretvoriti ih u sretni spoj i dobitnu kombinaciju: Kako na nastavi ostvariti tu dobitnu kombinaciju?

Učenik treba biti središte nastavnog procesa, a glazba i kompetentan učitelj sredstvo njegova razvoja.

Učenik na satu treba doživjeti radost muziciranja bilo da pjeva, svira, pleše, stvara ili sluša glazbu. Nastavni sat treba biti susret s kvalitetnom i lijepom glazbom, bez obzira kojoj vrsti pripada: popularnoj, klasičnoj ili tradicijskoj. Ako je skladba lijepa i vrijedna, učenik će ju rado izvoditi. I upravo je u tome ključna uloga učitelja: oblikovati i usaditi učeniku kriterije pomoću kojih će znati prepoznati lijepu te estetski i etički vrijednu glazbu. Taj zadatak umjesto nas ne može učiniti suvremena tehnologija; učenik može pomoću iPoda, iPhonea, YouTubea ili Facebooka susresti pregršt raznovrsne glazbe, ali njihovu punu vrijednost ostvarit će tek u interakciji s drugima. Učitelj kao vrstan moderator nastavnog procesa treba s uvjerenjem voditi učenike kroz zvukovni labirint glazbenih vrsta i stilova otvarajući njihovu osjetljivost za dobrom i lijepom glazbom, šireći njihove mogućnosti opažanja, potičući znatiželju, istraživanje i vrednovanje.

Uporišne točke nastavnog procesa glazbene kulture i umjetnosti

Jedan je od jasnih kriterija dobrog nastavnog sata glazbene kulture prezentnost dobre glazbe koja treba ispunjavati veći dio nastavnog sata (oko 70%). Glazbeni treba biti ispunjen glazbom, zar ne?

Kojim aktivnostima učenika treba biti ispunjen nastavni sat glazbene kulture? Dakako, glazbenim koja su ujedno i nastavna područja glazbene nastave: pjevanje, sviranje, stvaranje, ples i pokret na glazbu te slušanje glazbe.

Pjevanje

Lijepo pjevanje potaknut će, dakako, učitelj kao dobar model. Pritom ne mislimo samo na pjevanje lijepim glas, koji je dakako vrlo važno, već na izražajno pjevanje. A što to podrazumijeva? U prvom redu iskazivanje emocija pjevanjem. Danas, kada smo većinom skloni zatomljivanju emocija, upravo pjevanje treba biti trenutak iskazivanja emocija: radosti, tuge, srdžbe, oduševljenja, suosjećanja. Izražajno pjevanje, nadalje, podrazumijeva suživljenost izvođača s tekstom. Zato s učenicima treba razgovarati o tekstu. Prigoda je to za formiranje stavova i vrijednosti jer tekstovi pjesama, bilo da su autorski ili narodni, kazuju o doživljaju i iskustvu života koji svi dijelimo te je i s učenicima vrijedno podijeliti to iskustvo.

Pjevati treba puno. Ako je pjesma lijepa učenici će ju rado višekratno pjevati. Jednom kad je pjesma sigurno naučena (a za dosegnuti taj cilj nije dovoljno pjevati ju samo jedanput ili dvaput), treba ju ponavljati uz variranje. Poticaj za istančanu razliku u interpretaciji doći će najprije od vas, a kasnije će učenici i predlagati varijacije (glasno-tiho, muški-ženski glasovi, pojedinac-skupina, itd.).

Nakon toga pjesmi možete dodati pratnju bilo tjeloglazbom, Orffovim i drugim dostupnim glazbalima. Djeci će biti sasvim prirodno da pjevanje obogate odgovarajućim pokretom. Pritom možete isticati metriku, ritam i oblik pjesme. Izražajno pjevanje podrazumijeva i razumijevanje glazbenih sastavnica koje su temelj izraza pojedinog napjeva. Ponekad je to melodija, ritam, metrika, tempo, dinamika, harmonija, oblik, a najčešće izražajnost pjesmi daje više sastavnica glazbenog izraza zajedno. Učitelj će odrediti obim i razinu do koje će moći učenicima objasniti značaj i funkciju pojedine sastavnice za glazbenu ekspresiju pjesme.

Sviranje

Premda može biti izvor velike radosti i spontanog izraza djece, riječ je o manje zastupljenoj aktivnosti u našim razredima glazbene kulture. Lakši put je sviranje kroz izraz metrikom, ritmom i tempom, a potom melodijom i harmonijom. Svi učenici mogu izvoditi metro-ritamske pratnje tjeloglazbom. Različitim načinom i mjestom udara o tijelo ili tijelom dobit ćete i veliku izražajnu paletu zvukovnih boja. Postupno možete uvoditi i glazbala Orffova instrumentarija na kojem mogu svirati svi učenici razreda. Trebate učenike senzibilizirati na zvučnost i boju pojedinog glazbala. Kombinirajte zvukovne boje drvenih, metalnih i kožnih udaraljki, s obzirom na metriku i ritam skladbe.

Učenici mogu i sami istraživati zvuk pojedine udaraljke i odabrati na kojoj će svirati. Prelaskom na melodijske udaraljke učenici će svladati tehniku i zapis sviranja različitih tonskih visina. Na satu redovite nastave glazbene kulture uključit ćete u nastavno područje sviranja i učenike koji uče neko od klasičnih glazbala na izvannastavnim aktivnostima
ili u glazbenoj školi. Bit će to poticaj razvoju njihova samopouzdanja i uspješne socijalizacije među vršnjacima.

Pokret/ples

Izraz pokretom oduvijek je bio prirodna reakcija tijela na zvuk glazbe. Odgovarajući pokret tijela bit će podrška glazbenom izrazu i mogućnost cjelovitog izraza djeteta. Pokret može biti jednostavan izraz metrike, ritma, tempa i oblika glazbe. Pokret ocrtava oblik u prostoru i vremenu te značajno ujedinjuje djetetov doživljaj i ekspresiju glazbe. Zato ga učenicima nikad ne treba uskraćivati. Temelji ritmike, tradicijskih i društvenih plesova mogu i trebaju naći svoje mjesto na satima glazbene kulture.

Stvaranje

Ovo je zapostavljeno nastavno područje u tradiciji hrvatske glazbene metodike. Hvalevrijedni primjeri dobre prakse koji se primjenjuju u nastavi glazbene kulture
najčešće povezuju stvaranje sa sviranjem i pokretom. Učenik se lakše izražava spontanom improvizacijom u području metrike, ritma i pokreta nego melodijom ili harmonijom.

Za spontani i kreativni izraz djeteta glazbom preduvjet je sloboda izraza, mašta i znatiželja. U ovom nastavnom području nema krivog ili lošeg rada. Unatoč tome, radost otkrivanja zvuka osobnim izrazom, potaknut će učenika na intenzivnije učenje i vježbanje elemenata glazbenog izraza. Igrajući se i istražujući mogućnosti glazbenog izraza svladavat
će apstraktno glazbeno pismo i uvjeriti se u funkciju i značaj pojedinih sastavnica glazbenog jezika vođen unutarnjom motivacijom. Takvo iskustvo i znanje ostat će trajno i postati
stalna potreba. Digitalna tehnologija svojim softverskim programima otvara učenicima nove značajne mogućnosti aranžiranja i stvaranja glazbe.

Slušanje

Treba li dijete doista učiti slušati glazbu? Ne sluša li mladež po cijele dane glazbu uživajući u njoj, premda ih nitko prije toga nije poučavao kako bi trebali slušati? Je li njihov doživljaj time manje vrijedan? Treba li emocionalno i doživljajno slušanje biti prisutno i u nastavi? Svakako, treba. Radi glazbe same ili radi djece? Učenik koji doživi da je on svrha nastavnog procesa, da je njegov doživljaj i emocionalni razvoj važan nastavniku i društvu, rado će
surađivati i intrinzično motiviran krenuti i u analitičko slušanje.
Sve prethodne aktivnosti učenika (pjevanje, sviranje, stvaranje, odgovor pokretom na glazbu) razvijaju djetetu desnu, intuitivnu i kreativnu stranu mozga koju samo 10% populacije ima razvijenu u većoj mjeri. Slušanje je takva vrsta aktivnosti koja u trenutku kada postaje analitička razvija lijevu, analitičku stranu mozga, koju ima razvijeniju
90% populacije.
Analitičkim slušanjem učenik će opažati, opisivati, uspoređivati, razlikovati, izdvojiti određeni glazbeni sadržaj i time razvijati kritičko i apstraktno mišljenje. Pri takvim aktivnostima bitno je da učitelj ne analizira umjesto učenika, već da ih osmišljenim zadacima vodi kroz analizu, sintezu i vrednovanje.
Od tzv. neglazbenih aktivnosti učenika na satu glazbene kulture, značajno mjesto treba pripasti odgojnim i socijalizirajućim sadržajima, tj. odgoju vrjednosnih stavova učenika. Sam glazbeni dio nastavnog procesa pruža pregršt povoda za etički odgoj učenika. U prvom redu su to tekstovi tradicijskih napjeva, autorskih popijevaka, libreta opera, opereta mjuzikla i dr. Nadalje, sama aktivnost skupnog muziciranja je izrazito pogodna za odgoj identiteta, suradnje, solidarnosti i odgovornosti.
Značajke kvalitetnog sata glazbene kulture sukladno prethodno izloženom bile bi:

• nastavni sat ispunjen lijepom i vrijednom glazbom,
• nastavni sat ispunjen aktivnostima učenika,
• učitelj prisutan na satu kao kompetentni moderator nastavnog procesa.

Imajući u vidu te značajke, logično je upitati se kako udžbenici glazbene kulture mogu podržati i osigurati kvalitetu nastavnog procesa?

• Bogatom i raznovrsnom ponudom kvalitetne glazbe, bilo da se radi o pjesmama, poticajima za improvizaciju i stvaralački izraz djeteta, primjerima za sviranje ili skladbama za slušanje.
  
• Jasno iskazanim zadacima za učenike.
• Načinom prezentacije nastavne građe u kojoj su teorijska znanja izvedena analizom prethodnog glazbenog doživljaja.