„Cloud Computing“ ili programska rješenja u oblacima

tomislavb 

CITUS d.o.o.

SAŽETAK

„Cloud Computing” je naziv novog poslovnog modela i nove tehnološke platforme za razvoj i izvršavanje programskih rješenja koji se danas sve više koriste. Ovim ćemo tekstom pokušati razjasniti što je „Cloud Computing“ za korisnike, a što za profesionalne informatičare te pokazati nekoliko primjera njegovog korištenja za izvršavanje informatičkih programskih rješenja (aplikacija).

Ključne riječi: Cloud computing, internetski oblak, poslovni model, tehnološka platforma, servisna orijentacija.

 

Što je "Cloud Computing", odnosno "programska rješenja u oblacima"?

Na ovo pitanje ima više odgovora, a koji je pravi, ovisi o kontekstu i onome tko ga postavlja. Jedan od odgovora mogao bi biti – to je žargonizam koji između sebe koriste profesionalni informatičari, a odnosi se na naziv novog poslovnog modela,  ali i nove tehnološke platforme za smještaj, pokretanje i korištenje informatičke programske podrške.

"Oblak" je termin koji se koristi u opisu interneta kad se kaže "ta programska rješenja (ili aplikacije) se nalaze "u oblaku" interneta".

 
Što je "Cloud Computing" za obične korisnike?

Kad se radi o "običnim" korisnicima, odgovor je: to je novi i jeftiniji (barem tako svi obećavaju) način korištenja programskih rješenja koji će se unajmljivati prema potrebi. To je poslovni model koji omogućuje više od korištenja obične e-pošte, poput Hotmail/Windows Live e-maila ili pretraživača poput Googlea ili Binga.

Primjena ovakvog poslovnog modela najbolje se može opisati na primjeru korištenja uredskih računalnih programa poput Microsoft Officea: u takvom modelu uredski programi se pokreću u mrežnim preglednicima (eng. Internet browsers) do kojih se dolazi kao što se dolazi i do mrežne stranice: upisom adrese, dok je sama programska podrška smještena na poslužitelju negdje u "internetskom oblaku". Takvu programsku podršku korisnici neće (morati) instalirati na svoje računalo, nego će joj pristupati pomoću interneta svaki put kada ju zatrebaju te ju plaćati kao uslugu – prema korištenju ili se na nju pretplatiti u nekom vremenskom periodu, slično kao što se plaća korištenje/potrošnja vode, struje ili drugih komunalnih usluga.

"Oblak" u koji je smještena programska podrška su zapravo računski centri (eng. Data Centers), a način korištenja aplikacija sliči počecima računarstva: s jedne strane je postojalo veliko glavno računalo (eng. mainframe) sa svom programskom logikom, a s druge strane jednostavni terminali.

Ipak, kada govorimo o "Cloud Computingu", postoji velika razlika:

  1. Mainframe računala su zamijenili računski centri s puno poslužitelja koji su smješteni po čitavoj zemaljskoj kugli.
  2. Klijentski uređaji su danas ili jaka osobna računala, prijenosna računala ili pametni uređaji poput telefona, konzola za igru pa čak i pametnih hladnjaka.

 

Koje su prednosti "Cloud Computinga" za obične korisnike?

Prednosti koje donosi novi poslovni model su sljedeće:

  1. Niža cijena programske podrške: plaća se usluga, tj. onoliko koliko se koristi (troši).
  2. Korisniku je uvijek dostupna zadnja, najnovija verzija programske podrške.
  3. Programska podrška i podatci su dostupni sa svake lokacije gdje korisnik ima pristup internetu.
  4. Manji troškovi održavanja i nadogradnje programske podrške.
  5. Nema troškova direktno vezanih za kupovinu hardvera (strojne opreme), licenci za poslužiteljske operativne sustave, baze podataka, servere za elektroničku poštu,
  6. njihovu instalaciju i konfiguraciju te kasnije održavanje.
  7. U uslugu je uključena profesionalna antivirusna zaštita, a kod pretplate i arhiviranje (eng. backup) podataka.

 

Koji su nedostaci "Cloud Computinga" za obične korisnike?

"Cloud Computing" je novi poslovni model pa sadrži i neke nedostatke (etičke,  poslovne i tehničke):

  1. Problem dostupnosti – nije moguće koristiti uslugu ukoliko je internetska veza slaba ili u prekidu.
  2. Problem sigurnosti
    a.    Povjerenje da pružatelj usluga neće ukrasti, prodati ili zloupotrijebiti:
    i.    naše podatke, dokumente, baze podataka,
    ii.    podatke o našem ponašanju i korištenju aplikacija.
    b.    Mogućnost "prisluškivanja" komunikacije između nas kao korisnika i naših klijentskih uređaja i računskih centara.
  3. Problem ovisnosti o jednom pružatelju programske podrške, tj. usluga (zbog nedostatka standarda o zapisu podataka i njihovoj razmjeni između različitih platformi).

 

Što je "Cloud Computing" za profesionalne informatičare?

Kad se radi o informatičkim profesionalcima, odgovor je: nova tehnološka platforma koja omogućava da se razvojni inženjeri i programeri koncentriraju na implementaciju poslovne logike, umjesto da implementiraju infrastrukturu za izvršavanje i podršku rada aplikacija. S druge strane, sistemskim inženjerima omogućava smanjenje opsega posla pri održavanju platformi za izvršavanje aplikacija.

 

Koje su prednosti "Cloud Computinga" za profesionalne informatičare?

Postoji niz prednosti:

  1. Dostupnost aplikacija:
    a.    sa svake lokacije koja ima pristup internetu i putem njega računskom centru,
    b.    velik broj računala omogućava povećanje dostupnosti aplikacija zbog:
    i.    velikog broja računskih centara koji su distribuirani geografski,
    ii.    svaki računski centar ima redundantnu (zalihosnu, višestruku) infrastrukturu, počevši od poslužitelja, komunikacijskih veza, sustava napajanja, klimatizacije, automatskog nadgledanja i profesionalnog informatičkog osoblja za podršku.
  2. Skalabilnost aplikacija (mogućnost opsluživanja velikog broja korisnika):
    a.    Cloud Computing platforme omogućavaju iskorištavanje velikog broja poslužitelja i računskih centara na različitim mjestima.
    b.    Nova paradigma razvoja aplikacija omogućava jednostavniji razvojni proces – programska podrška se razvija kao da se planira opsluživati jednog korisnika, a infrastruktura računskog centra i platforme omogućava da se takva aplikacija "klonira" i opslužuje veliki broj korisnika u isto vrijeme.
    c.    U konfiguraciji Cloud Computing platforme moguće je podesiti kada će se koristiti dodatni resursi, čime se optimizira cijena korištenja infrastrukture sa stvarnim potrebama da bi se efikasno opsluživalo više ili manje korisnika.
  3. Fleksibilnost u mijenjanju i prilagodbi aplikacija:
    a.    Aplikacija se ažurira samo na jednom mjestu, korisnici dobivaju novu verziju prilikom sljedećeg pristupa.
    b.    Parametrima konfiguracije aplikacija se može prilagoditi svakoj grupi korisnika.
  4. Stalno praćenje rada i održavanje infrastrukture:
    a.    Veliki dio troškova za informatiku i osiguranje rada programskih rješenja odnosi se upravo na osiguranje infrastrukture za njihov rad, sigurnost, pohranu podataka i konfiguraciju sustava te stalni nadzor performansi rada.
    b.    Smještajem aplikacija u "oblak", taj trošak je višestruko manji, a kvaliteta usluge i performanse se često povećavaju.

Koji su nedostaci "Cloud Computinga" za profesionalne informatičare?

Iako navedene prednosti izgledaju kao "obećana zemlja", postoje i nedostaci koje treba uzeti u obzir kada se počne razmišljati o razvoju aplikacija koje će se smjestiti u "oblak":

  1. Mora se usvojiti nov način razvoja aplikacija:
    a.    Platforme koje danas nude različiti proizvođači ili ponuditelji poput Microsofta i Amazona vrlo su različite i zahtijevaju poseban način projektiranja arhitekture takvih aplikacija.
  2. Nije moguće (jednostavno) premještati postojeće aplikacije.
  3. Ne postoje standardi za:
    a.    povezivanje aplikacija (servisa) u "oblacima" različitih proizvođača (ili čak istog proizvođača),
    b.    razmjenu podatka,
    c.    premještanje podataka i programske podrške iz "oblaka" jednog proizvođača u drugi.
  4. Problem sigurnosti, odnosno povjerenja da "vlasnik oblaka" neće preuzeti korisnike aplikacije, ukrasti podatke ili samu aplikaciju.

 

Primjeri mogućeg korištenja "Cloud Computinga"

Primjer broj 1: Live@Edu

Live@Edu je skup besplatnih Windows Live servisa i Microsoft Exchange 2010 koji može koristiti svaka akreditirana obrazovna institucija (škola, fakultet). Ovaj besplatni servis smješten je u Microsoftovim računskim centrima i svim školama omogućava da na svojoj vlastitoj domeni imaju:

  1. Web pristup elektroničkoj pošti s domenom škole poput: lidija.kralj@os-bukovec.hr,
  2. zajednički adresar, kalendar, distribucijske grupe,
  3. veliki prostor za pohranu datoteka svakog korisnika (dokumenata, slika, multimedije …),
  4. online suradnju između učenika, učenika i učitelja, učitelja i roditelja,
  5. povjerljivost i sigurnost podataka.

Sve to je moguće bez:

  1. dodatne investicije u hardver (poslužitelji) i računalnu infrastrukturu,
  2. zapošljavanja ili plaćanja održavanja informatičke infrastrukture.

Učenicima, studentima, nastavnicima i profesorima omogućen je stalni pristup, potrebno je samo od CARNet-a zatražiti vlastitu internetsku domenu za školu. Za detalje pogledajte Microsoftove stranice o Live@Edu, pročitajte Sastanci u virtualnom uredu ili kontaktirajte autora.

Primjer broj 2: korištenje uredskih aplikacija: Microsoft Office 2010 Web Applications

Korisnici koji će koristiti najnoviju verziju Microsoft Officea 2010, moći će birati između (najmanje) dva modela korištenja: klasične kupovine licence i instalacije na računalo ili korištenja online verzije, primjerice Worda, Excela, PowerPointa i OneNotea koja će biti dostupna besplatno, tj. financirana online oglasima, a planira se da će biti dostupna od srpnja 2010. godine (više informacija možete pronaći na Microftovim stranicama o novom Officeu).

Primjer broj 3: prodaja ulaznica za koncert

Nedavno smo bili svjedoci problema oko prodaje internetskih ulaznica za koncert grupe U2 u Zagrebu kada su mjerodavni izjavili da "nisu očekivali tako veliki broj korisnika u isto vrijeme" te da "im se ne isplati investirati u infrastrukturu koja će ionako biti maksimalno korištena samo par dana u godini". To je idealni scenarij za "Cloud Computing" – njegova infrastruktura (platforma) će osigurati potrebne resurse čak i trenucima vršnog opterećenja, a kada ono nije takvo, koristit će se minimalni resursi uz minimalne troškove – i nije potrebno nabaviti nikakvu posebnu opremu.

Primjer broj 4: poslovna aplikacija za novu tvrtku

Zamislite pokretanje nove tvrtke: prikupili ste sredstva za pokretanje vlastitog poslovnog pothvata, još ne znate koliko ćete imati klijenata, a morate se povezati s financijskim ustanovama kao što je poslovna banka, porezna uprava itd. Umjesto da uložite novac u vlastiti poslužitelj, kupite neprekidno napajanje, jedinicu za arhiviranje, licence za operativni sustav i bazu podataka te plaćate mjesečno održavanje infrastrukture i aplikacije – jednostavno na internetu pronađete  online servis koji nudi stalno dostupni sustav koji će vam omogućiti da unesete podatke o svojim klijentima i sve poslovne transakcije te biti dostupan vama i vašim poslovnim partnerima sa svakog mjesta koje ima pristup internetu.

Umjesto da odmah na početku uložite velika sredstva, taj servis će vam omogućiti plaćanje male početne naknade s mogućnosti zakupa većih resursa (više prostora za podatke ili veći broj korisnika kako tvrtka bude rasla) te ćete sukladno tome i plaćati nešto veću naknadu.

Koji su primjeri aplikacija danas najbolji "kandidati" za "Cloud Computing?

Kad je riječ o obrazovanju, to je "Matica učenika" – aplikacija koja se nalazi na jednom mjestu i na malom broju poslužitelja. Smještajem takve aplikacije u "oblak", dobila bi se mogućnost smanjenja troškova vezanih za infrastrukturu, uz povećanje dostupnosti i brzine rada aplikacije. Naravno, postojat će problem sigurnosti (povjerenja) zbog osobnih podataka učenika.
Govorimo li o poslovnom svijetu, onda su to svi tzv. javni servisi poput katastra, porezne uprave, svih vrsta evidencija i registara itd.

 

Kakav je Microsoftov stav prema "Cloud Computingu"?

Microsoft ima veliko iskustvo u izgradnji aplikacija u "oblaku", poput Windows Live Services,  Live@Edu i nove verzije Office 2010 Web Apps te je na temelju njega razvio svoju vlastitu "Cloud Computing" platformu i nazvao je Windows Azure.

Uz nju, te korištenje .NET Services i SQL Services, već je sada moguće testiranje i izrada probnih aplikacija korištenjem poznatih alata poput Visual Studija i .NET programskih jezika te kombiniranje s dobro poznatim i besplatnim Windows Live uslugama. U narednim mjesecima se očekuje konačno oblikovanje i predstavljanje poslovnog modela koji će tvrtkama i razvojnim inženjerima omogućiti da bolje sagledaju njene mogućnosti.

Osnovna razlika između Microsoftovog Windows Azurea i ostalih ponuđača usluga je da Microsoft omogućuje instalaciju platforme Windows Azure i lokalno u nekoj tvrtki ili računskim centrima širom svijeta. Na taj način omogućuje lakši razvoj aplikacija, ali i daje mogućnost tvrtkama da zadrže dio svojih programskih rješenja i "osjetljivih" podataka u svojoj "kući".

Umjesto zaključka: je li "Cloud Computing" smjer u kome će se kretati informatička industrija i korisnici?

Iako se u ovom tekstu navodi dosta mogućih nedostataka "Cloud Computinga", neminovna je činjenica da sve više informatičkih tvrtki ulaže ili u razvoj platformi za "Cloud Computing" (Amazon, Microsoft, Google, SAP) ili u razvoj programskih rješenja na nekoj od postojećih platformi (Goolge, Microsoft).

Prema nedavno objavljenim podacima u "The Economistu", 69 % Amerikanaca koji imaju pristup internetu, već koriste neki od servisa iz "oblaka" poput web-bazirane elektroničke pošte, bloga, online pohrane podataka itd.

Obrazovne ustanove već sada istražuju mogućnost razvoja alata i sustava za udaljeno učenje zasnovanih na "Cloud Computing" platformi poput primjera na: Cloud Computing and Distance Learning i Albany Law School.

Tvrtke su malo sporije u prihvaćanju ove poslovne i tehnološke "novotarije", no zahtjevi tržišta za jeftinijim, modernijim i široko dostupnim informacijama i servisima te potreba za čim većom konkurentnošću tjeraju ih da sve više ulažu  i razvijaju programsku podršku u "oblacima".

Najkonzervativnije su vladine institucije i financijske ustanove, što je i razumljivo, pa se nagađa da će one umjesto da svoje podatke i aplikacije stave u "oblak", razviti svoje platforme ili sklopiti partnerstva s postojećim "igračima" na tržištu.

Kako bilo, inovacija koju s novim poslovnim modelom i novom tehnološkom platformom donio pojam "Cloud Computing", uveo je novu paradigmu i odnose u poimanju informatike, programske podrške i usluga.

Pojmovi

  • CloudOS
    Nova generacija operativnih platformi ponuđenih kao usluga odnosno PaaS (Platform as a Service).
  • Cloudware
    Vrlo širok pojam koji obuhvaća softver koji omogućava stvaranje, pokretanje i organizaciju Cloud aplikacija. Jedna od takvih platformi je Facebook pa možemo reći kako danas svakodnevno koristimo cloudware.
  • IaaS (Infrastructure as a Service)
    Hardverska komponenta koju u slučaju Cloud Computinga korisnik najčešće ni ne vidi. Dok je Amazon Web Services iskoristio Amazonove serverske kapacitete i dao ih u najam drugim tvrtkama, Microsoft Azure je kontrolu vratio u ruke tih istih tvrtki, olakšavajući im pokretanje aplikacija "u oblaku" i na vlastitom hardveru uz Microsoftov softver.
  • Public Cloud
    Cloud Computing platforma dostupna i otvorena za javnost, neovisno o tome radi li se o pojedincima ili organizacijama. Dakako, u slučaju javnih platformi postavlja se pitanje sigurnosti vlastitih podataka.
  • Cloud
    Internal Cloud Computing platforma neke organizacije, ograničena na interno korištenje te iste organizacije ili pak pojedinca koji je svjestan mogućnosti "oblaka". Iako postoje ograničenja za korisnike "unutarnjeg oblaka", sama platforma se može kasnije integrirati s drugim, vanjskim Cloud Computing platformama.
  • SaaS (Software as a Service)
    Prvi i osnovni tip Cloud Computinga koji mu zapravo i prethodi. Naime, tijekom devedesetih godina kada su se pokretale SaaS aplikacije, pojam Cloud Computing nije ni izmišljen. SaaS označava softver koji se nudi kao usluga, kao u slučaju prodajnog softvera tvrtke Salesforce. Iako se od korisnika očekuje znanje korištenja same aplikacije, svu infrastrukturu rješava tvrtka koja je softver i izradila.
  • Vertical cloud
    Obuhvaća Cloud Computing aplikacije namijenjene određenoj industriji odnosno vertikali. Najčešće, ali ne i uvijek, radi se o iznimno specijaliziranim aplikacijama.

Literatura

  1. Wikipedia: "Cloud Computing".
  2. Paul Gil, About.com: What is "Cloud Computing"?
  3. The Economist: Let it rise. 2008.
  4. Tomislav Bronzin, Dobriša Adamec: "Programska rješenja u oblacima: Windows Azure Services". Zbornik radova konferencije CASE 21. Opatija. 2009.
  5. Tomislav Bronzin: "Azure Services platforma". WinDays 9 Technology. Opatija. 2009.
  6. Dobriša Adamec: "Microsoft Azure Services Platform Development". WinDays 9 Virtual. Opatija. 2009.

Oglasi

O autoru Pogled kroz prozor

Digitalni časopis za obrazovne stručnjake, pišu ga učitelji i nastavnici.
Ovaj unos je objavljen u Uncategorized. Bookmarkirajte stalnu vezu.