Vršnjačka medijacija

zdenka_RD

Zdenka Roškarič Duh

Sažetak

Konflikt je normalan dio života svake osobe i nastaje zbog različitih mišljenja, ciljeva, informacija, misli, emocija… među pojedincima. Konflikt se obično doživljava kao negativna pojava u društvu. Konflikti su prisutni u svim sferama života, a i škola je mjesto čestih konflikata, razmirica i nesporazuma. Medijacija je metoda mirnog rješavanja konflikata, u kojoj strane uključene u konflikt rade zajedno kako bi riješile svoj spor uz podršku medijatora. Vršnjačka medijacija je medijacija koju vode vršnjački medijatori, a usmjerena je na rješavanje sukoba među učenicima. Vršnjački medijatori su osposobljeni učenici za provođenje vršnjačke medijacije. Intenzivni program osposobljavanja pohađaju učenici osmih razreda koji posjeduju kvalitete primjerene vršnjačkom medijatoru. Važna je i vlastita želja i interes učenika za rješavanjem konflikata medijacijom.

Ključne riječi: konflikt, medijacija, vršnjačka medijacija, osposobljavanje za vršnjačkog medijatora.

Uvod

Komunikacija je bitan element ljudske komunikacije uz pomoć jezika i omogućuje ljudima zajednički život i funkcioniranje u društvu. Želja svakog pojedinca u komunikacijskom procesu je da ga drugi razumiju, ispravno uoče i percipiraju sve informacije. Živimo u složenom vremenu i okruženju u kojem svaki pojedinac ima različite interese i vrijednosti. Ova i različite vrste komunikacije mogu dovesti do konflikta.

Konflikt, spor

Konflikt je normalan i neizbježan dio života, legitiman ishod interakcije čak i između najdobronamjernijih pojedinaca… Nijedan aspekt života nije imun da postane središte konflikta među ljudima… (Cohen, 2012., 23). Konflikti sami po sebi nisu ni pozitivni ni negativni (Iršič, 2010., 23-24). Konflikt je situacija kada dva ili više sustava unutar istog sustava ili dva teritorija ne funkcioniraju optimalno zbog (djelomične) neusklađenosti sustava. Prevedeno na međuljudske odnose, međuljudski konflikt je situacija kada dvije ili više osoba unutar određene skupine ili odnosa ili na određenom području (su)djeluju neoptimalno zbog svoje (djelomične) neusklađenosti (Iršič, 2004., 66-67).

Kad dođe do konflikta, „besmisleno je željeti ili se nadati da ga neće biti. Umjesto toga, potrebno je prvo prihvatiti činjenicu da problem ili konflikt postoji, a zatim definirati kako ćemo na njega odgovoriti… (Iršič, 2004, 98). Konflikte je potrebno naučiti rješavati, a ne izbjegavati ih niti nastojati stvoriti društvo u kojem konflikata ne bi bilo (Lipičnik, 1996., 37). U novijoj literaturi spominju se tri postupka rješavanja konfliktnih situacija: pregovaranje, arbitraža i medijacija. U pregovorima sudionici pokušavaju sami riješiti konflikt. U arbitraži i medijaciji treća, neutralna osoba uključena je u proces rješavanja (Cohen, 2012., 36).

Medijacija

„Medijacija je metoda rješavanja sporova koji potiče suradnju u pronalaženju rješenja i značajno se razlikuje od većine drugih metoda… Za razliku od ostalih metoda, nije vezana uz sadržaj, već vodi računa o procesu rješavanja i ne polazi od stajališta da postoji samo jedna istina, nego da je istina složenija nego što se čini na prvi pogled, te da svatko od uključenih vidi dio te istine, koju zajednički otkrivaju kroz dijalog” (Iršič, 2010, 13). Sudionici u sporu surađuju u rješavanju svog spora uz pomoć odnosno podršku medijatora… (Iršič, 2010, 62). „Kao neutralna treća strana, medijator vodi brigu o procesu i ne odlučuje o sadržaju, ne daje prijedloge rješenja, niti se opredjeljuje o sadržaju (Iršič, 2010., 62).

Škola je mjesto čestih konflikata, razmirica i nesporazuma. Gotovo svaki učenik u školi u nekom trenutku postane dio konflikta. U školi su česte klevete, zadirkivanja, glasine, klevete na društvenim mrežama, posuđivanja i nevraćanja stvari, problemi između djevojčica i dječaka, međusobni nesporazumi, blagi kulturni i rasni problemi, guranja, manje tučnjave, sitne prijevare,… .koji su manje zahtjevni konflikti među učenicima. Fizičko nasilje, rasizam, snubljenje, online uznemiravanje… zahtjevniji su konflikti među učenicima. A za rješavanje manje zahtjevnih konflikata učenike je moguće poučiti vještinama rješavanja konflikata i samostalnog rješavanja konflikata. Vršnjačka medijacija učinkovit je način da se učenicima pomogne u rješavanju manje izazovnih međusobnih konflikata, koristeći načela suradnje.

Vršnjačka medijacija

Vršnjačka medijacija je medijacija koju vode vršnjački medijatori, a usmjerena je na rješavanje sporova između svih učenika iste ili različite dobi. Vršnjački medijatori su osposobljeni učenici za provođenje vršnjačke medijacije. U postupku vršnjačke medijacije sudjeluju najmanje dva učenika (medijanta) između kojih je došlo do konflikta i vršnjački medijator ili, češće, dva vršnjačka medijatora – učenika koji su odgovarajuće osposobljeni za provođenje medijacije. Vršnjačku medSlika 1ijaciju obično provode dva vršnjačka medijatora. Razlog tome je što prisutnost komedijatora daje veće samopouzdanje, sigurnost u sebe, a dva se posrednika komunikacijski nadopunjuju. Time se također povećava učinkovitost u upravljanju procesom.

Slika 1. Osposobljavanje za vršnjačke medijatore

U našoj školi u odgojno-obrazovni plan škole (odgojno-obrazovni plan škole je dokument kojim škola utvrđuje načine postizanja i ostvarivanja ciljeva i vrijednosti u osnovnoj školi, uvažavajući potrebe i interese učenika te posebnosti šireg okruženja – čl. 2. Zakona o osnovnoj školi ZOsn), uveli smo medijaciju kao način rješavanja konflikata i vršnjačku medijaciju kao jedan od načina rješavanja sporova među učenicima, što za školu znači važan doprinos disciplinskom sustavu škole.

Odabir vršnjačkih medijatora

Za provedbu vršnjačke medijacije u školi odabiremo raznoliku grupu učenika osmog razreda koji potom sudjeluju u intenzivnom programu osposobljavanja za vršnjačke medijatore. Odabiremo učenike koji imaju dobre komunikacijske vještine, empatijske vještine, socijalni osjećaj, poštovanje, samopouzdanje, sposobnost izražavanja emocija, empatije i intuicije. Pri odabiru je važna vlastita želja i interes učenika za medijacijom, kao i sklonost ovom načinu rješavanja sporova. Intenzivni program osposobljavanja učenika za vršnjačke medijatore provodi se u sklopu interesne aktivnosti, a radionice se odvijaju 25 sati u svakoj školskoj godini, jedan ili dva školska sata tjedno. Vršnjački medijatori osposobljavanjem preuzimaju ulogu vršnjačkog medijatora na godinu dana.

Program osposobljavanja vršnjačkih medijatora

tablica

U programu osposobljavanja za vršnjačke medijatore učenici uče o područjima rješavanja konflikata, komunikacije, aktivnog slušanja, izražavanja emocija, izražavanja potreba, povjerenja, neutralnosti medijatora, formiranja dogovora i igranja uloga. Uz teorijske osnove, naglasak je uglavnom na praktičnom osposobljavanju i razvijanju Slika 2vještina vođenja procesa vršnjačke medijacije. Praktični dio se izvodi u obliku praktičnih vježbi, s naglaskom na igranje uloga. Cilj igranja uloga je prvenstveno da se polaznici osposobljavanja okušaju kako u ulozi vršnjačkog medijatora tako i u ulozi sudionika medijacije.

Slika 2. Osposobljavanje za vršnjačke medijatore – igranje uloga

Nakon svake odrađene praktične vježbe i igranja uloga učenici izvrše refleksiju. Također uče tehnike medijacije koje medijatori koriste u procesu medijacije, kao što su sažimanje, parafraziranje, postavljanje otvorenih ili zatvorenih pitanja, razjašnjavanje konflikata, isticanje zajedničkih točaka…

Učenici koji se obrazuju za vršnjačke medijatore predstavljaju vršnjačku medijaciju šire u školskom okruženju i naravno vode vršnjačku medijaciju u manje zahtjevnim sporovima između učenika.

Slika 3Slika 4
Slika 3, 4: Prezentacija vršnjačke medijacije učenicima škole

Zaključak

U suvremenom društvu medijacija i vršnjačka medijacija, kao način rješavanja sporova, sve više dolazi do izražaja i dobiva na važnosti. Učenici imaju ulogu medijatora, što doprinosi uspjehu vršnjačke medijacije, jer vršnjaci bolje razumiju svoje vršnjake, poznaju jezik mladih i znaju što im je važno. Vršnjački medijatori također ne predstavljaju autoritet, što znači da su učenici opušteniji i lakše se fokusiraju na rješavanje sporova. Istraživanja pokazuju da vršnjačka medijacija pomaže u smanjenju nasilja u školi. Vršnjačkom medijacijom promičemo pozitivnu komunikaciju i vještine rješavanja konflikata, koje su ključne za učinkovit život.