Sigurnost djece na internetu – razvoj školskog kurikuluma

lidijaK_darkoR_ZehraD_VesnaLC, davorS

Lidija Kralj, Zehra Delić, Vesna Lončar-Cindrić, Darko Rakić i Davor Šimić

Sažetak

Generacije koje se trenutno školuju, kao i one koje tek dolaze, trebale bi se pripremiti za svakodnevno korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Europski Parlament i Vijeće Europe uvrstili su digitalne kompetencije u ključne kompetencije koje svaki čovjek mora posjedovati kako bi se prilagodio okolini koja se brzo mijenja. Njihova definicija digitalne kompetencije, kao i znanje i vještine, uključuje kritički odnos prema odgovornom korištenju IK tehnologija. Hrvatska trenutno nema nacionalnu strategiju za sigurnost na internetu, a kurikulum ne propisuje čak niti minimum znanja o odgovornom i sigurnom korištenju interneta koje bi djeca trebala imati.

OŠ Veliki Bukovec, zajedno s partnerskim školama OŠ Popovača, OŠ “Mladost”, OŠ Gripe i OŠ “Mato Lovrak”, provodi projekt “Sigurnost djece na internetu” kojega financira Europska unija. Svrha projekta je razvoj novog školskog kurikuluma za sigurnost djece na internetu za učenike od 7 do 14 godina, njihove roditelje, učitelje i lokalnu zajednicu. Kurikulum će se sastojati od pedagoško-didaktičkog modela, politika prihvatljivog korištenja, multimedijskih obrazovnih sadržaja, udžbenika i priručnika a njegov cilj je unaprijediti digitalne kompetencije djece, poticati djecu da preuzmu odgovornost za vlastitu sigurnost s naglaskom na osnaživanju i isticanju odgovornog ponašanja i digitalnog građanstva te općenito povećati znanje i razumijevanje problema koji se pojavljuju u području sigurnosti djece na internetu kod učenika, učitelja, roditelja i šire javnosti skladu s Europskim politikama.

Uvod

Generacije koje se trenutno školuju, kao i one koje tek dolaze trebale bi se pripremiti za svakodnevno korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija (IKT). Prepoznali su to Europski parlament i Vijeće Europe koji su digitalne kompetencije uvrstili u ključne kompetencije koje svaki pojedinac treba posjedovati kako bi se prilagodio svijetu koji se brzo mijenja. Njihova definicija, zajedno sa znanjem i vještinama uključuje kritički odnos prema odgovornom korištenju informacijske i komunikacijske tehnologije.

Djeca u hrvatskim osnovnim školama trenutno imaju priliku steći osnovne informatičke vještine ako odaberu izborni predmet informatike od 5. do 8. razreda ili od 1. do 4. razreda, ako im je takva izvannastavna aktivnost ponuđena. Dakle, nije obavezno čak niti minimalno znanje o odgovornom i sigurnom korištenju interneta, niti su hrvatske škole razvile politiku prihvatljivog korištenja informacijske i komunikacijske tehnologije i mobilnih uređaja u školi.

Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005-2010 [3] smatra razvoj vještina vezanih uz korištenje informacijske i komunikacijske tehnologije u svakodnevnom životu jednim od ključnih preduvjeta za aktivno sudjelovanje u informacijskom društvu. U nacionalnom okvirnom kurikulumu [4], korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija je vrlo široka tema čiji je cilj razvoj vještina informatičke pismenosti kao dio kompetencija za cjeloživotno učenje.

Sva djeca bi trebala dosegnuti minimalni standard i steći iskustvo i znanje u području rizičnog i sigurnog korištenja interneta te novih internetskih tehnologija. Djeca bi trebala biti pripremljena za korištenje računala i interneta, dobiti savjete primjerene njihovoj dobi s naglaskom na vidljivosti i dostupnosti njihovih osobnih podataka na internetu, raznim lošim i štetnim posljedicama online komunikacije, uz poticanje kreativnosti i cjeloživotnog učenja uz pomoć istraživanja i učenja putem interneta.

Prema zadnjoj anketi koju je UNICEF proveo u Hrvatskoj [5], 85% djece ima pristup internetu kod kuće, njihove omiljene aktivnosti na internetu su traženje zabave, komunikacija s prijateljima i korištenje društvenih mreža, dok rjeđe koriste internet za istraživanje i učenje. Ista anketa pokazala je da je 34% djece imalo iskustva s nekom oblikom elektroničkog nasilja te da je uobičajena reakcija učitelja u takvim situacijama, traženje savjeta stručnjaka. Dakle, učitelji trebaju daljnje profesionalno usavršavanje u tom području kako bi mogli spriječiti elektroničko nasilje i uspješno se baviti sigurnošću djece na internetu.

Istraživanje EU Kids Online “Opasnosti i sigurnost na internetu” koje je 2011. godine obuhvatilo 25 država pokazalo je da u prosjeku djeca prvi puta koriste internet sa 7 godina, 93% djece od 9 do 16 godina starosti koristi internet svakodnevno ili nekoliko puta tjedno te da 55% njih ima javne profile s osobnim podacima objavljene na društvenim mrežama. 12% europske djece kaže da ih je nešto na internetu uzrujalo ili uznemirilo. Rezultati istraživanja pokazuju da sustav poučavanja digitalnih vještina treba konstantno osvježavati u pogledu načina poučavanja, sigurnosnih mogućnosti i upravljanja aplikacijama kako bi se postiglo da sva djeca dosegnu minimalni standard te spriječila digitalna izoliranost i nepismenost djece. Svi sudionici odgovorni su za širu pristupačnost dobno prihvatljivog, pozitivnog sadržaja za djecu, posebno u malim jezičnim zajednicama poput Hrvatske.

EU program “Sigurniji internet” preporuča upotrebu programa koji uključuju djecu, roditelje i učitelje u razvijanju učinkovitog modela potpore za djecu koja koriste internet za učenje i istraživanje. Takav model ciljanog poticaja posebno je važan u zemljama gdje postoji velika razlika između znanja djece i roditelja u pogledu mogućnosti interneta. To pokazuje važnosti uključivanja aktivnosti i obrazovnih sadržaja o sigurnosti djece na internetu u školski kurikulum obaveznog obrazovanja u Hrvatskoj.

Ciljevi projekta

Projekt Sigurnost djece na internetu je projekt u trajanju od 16 mjeseci kojega financira Europska unija, a vodi ga OŠ Veliki Bukovec zajedno s partnerima OŠ Popovača, OŠ “Mladost”, Osijek, OŠ Gripe, Split i OŠ “Mato Lovrak”, Nova Gradiška. Financira se iz programa potpore za Daljnji razvoj i provedbu hrvatskog kvalifikacijskog okvira (Europeaid/131254/ M/ACT/HR). Projekt se provodi u Hrvatskoj od 19. kolovoza 2013. do 19. prosinca 2014. Suradnici na projektu su Agencija za odgoj i obrazovanje, Hrvatska akademska i istraživačka mreža, CARNet, Agencija za zaštitu osobnih podataka, udruga “Suradnici u učenju”, Općina Veliki Bukovec, Općina Mali Bukovec, Brodsko-posavska županija, Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek, Grad Nova Gradiška i Turistička zajednica Nove Gradiške.

Projekt je osmišljen nakon razgovora s Agencijom za odgoj i obrazovanje, Hrvatskom akademskom i istraživačkom mrežom CARNet i nevladinom udrugom Suradnici u učenju. Škole partneri dobivaju potporu od svojih županija koji smatraju ovaj projekt odličnim potencijalom za razvoj županije. Sve organizacije s kojima se razgovaralo preporučuju ovaj projekt te sudjeluju u njegovoj realizaciji i diseminaciji.

Ciljevi projekta su:

  • Razviti područje školski kurikulum za sigurnost djece na internetu, prema principima Hrvatskog kvalifikacijskog okvira, koji će biti temeljen na ishodima učenja, a koji će omogućiti cjeloviti pristup uključujući učenike, roditelje i učitelje;
  • Razviti i primijeniti odgovarajući pedagoški i didaktički model za poučavanje usmjereno na učenika koji će u potpunosti iskoristiti potencijal učitelja i moć nove tehnologije;
  • Unaprijediti obrazovne vještine i stručnost učitelja osnovne škole kako bi mogli upotrijebiti nove metodologije za poučavanje usmjereno na učenika i principe Hrvatskog kvalifikacijskog okvira u svome radu;
  • Unaprijediti digitalne kompetencije učenika i potaknuti djecu da preuzmu odgovornost za vlastitu sigurnost koliko je god to moguće, s naglaskom na osnaživanju i naglašavanju odgovornog ponašanja i digitalnog građanstva;
  • Podići razinu svijesti i znanje učenika, učitelja, roditelja i šire javnosti, kao i razumijevanje problema koji se odnose na sigurnost djece na internetu u skladu s politikama Europske unije.

Projekt omogućava suradnju i razmjenu iskustava kao i dijeljenje primjera dobre prakse između hrvatskih i europskih škola na području sigurnosti djece na internetu i tako osigurava europsku dodanu vrijednost. Također, promiče ravnopravnost spolova i jednake mogućnosti pažljivim odabirom likova i njihovih uloga u svim oblicima materijala za učenje. Digitalni materijali imaju mogućnost prilagodbe kako bi ih mogle koristiti i osobe s poteškoćama.

Aktivnosti projekta

Ovaj projekt traje 16 mjeseci tijekom kojih će projektne aktivnosti biti organizirane u četiri faze. Tijekom te četiri faze unaprijedit će se i modernizirati mogućnosti škola za organizaciju procesa učenja usmjerenog na učenika.

Prvih 6 mjeseci trajala je faza istraživanja – pedagoški tim učitelja i učitelji individualno istraživali su postojeće školske kurikulume i primjere dobre prakse u području sigurnosti djece na internetu u Europskoj uniji. Prvi studijski posjet bio je u Brisel, organizaciji Insafe i European Schoolnetu, koji se bave internetskom sigurnošću i imaju iskustva u stručnom usavršavanju učitelja. Drugi studijski posjet bio je školama u Ujedinjenom Kraljevstvu (London i Bradford), školama koje imaju dugogodišnje iskustvo u razvoju školskog kurikuluma i uključivanju tema o internetskoj sigurnosti u informatiku i ostale nastavne predmete te uvedene politike prihvatljivog korištenja.

Pedagoški tim sudjelovao je u dvije radionice (Plitvička jezera i Đurđevac) tijekom kojih su se bavili temama internetske sigurnosti, politika i strategija Europske unije, razvoja kurikuluma, određivanja ishoda učenja i metoda poučavanja usmjerenih na učenika, nakon kojih su isplanirali razvoj kurikuluma.

Sljedećih 6 mjeseci predstavlja fazu razvoja – svi učitelji sudjeluju u 5 radionica kroz koje članovi pedagoškog tima prenose iskustva i znanja stečena na studijskim posjetima i radionicama (kaskadni model stručnog usavršavanja). Pedagoški tim radi na razvoju i objavljivanju područja školskog kurikuluma za sigurnost djece na internetu (komplet 4 modula s pratećim sadržajima za učenike, učitelje i roditelje) s navedenim ishodima učenja prema principima Hrvatskog kvalifikacijskog okvira. Tijekom ove faze partnerske škole opremljene su mobilnim obrazovnim okruženjima s modernim tabletima, interaktivnom pločom i bežičnim pristupom internetu.

Slijedi dvomjesečna faza ispitivanja i unapređivanja – razvijeni školski kurikulum se testirao, ocjenjivao i unaprjeđivao prema povratnim informacijama dobivenim od učenika, roditelja i učitelja. Provedeno je i istraživanje digitalnih kompetencija učenika i znanja roditelja o mogućnostima interneta, kao dio pilot projekta.

Posljednja dva mjeseca predstavljat će fazu diseminacije – ona je u cijelosti posvećena diseminaciji projektnih rezultata, izvješća i evaluacije. Održat će se i završna konferencija te izložba dječjih radova nastalih u tijeku pilot projekta.

clip_image001 clip_image003
Slike 1 i 2. Mobilno okruženje za učenje

Kurikulum

Školski kurikulum sastoji se od 4 modula namijenjenih jednoj od četiri dobne skupine u osnovnim školama (učenici od 7 – 8, 9 – 10, 11 – 12 i 13 – 14 godina starosti). Taj oblik strukture kurikuluma odabran je kako bi se olakšalo stvaranje sadržaja i metoda primjerenih određenoj dobnoj skupini u skladu s resursima dostupnima za ovaj projekt.

Jedan komplet materijala za poučavanje i učenje sadržava udžbenike za učenike, multimedijske izvore znanja, priručnik za učitelje i priručnik za roditelje. Obrazovni sadržaji u svakom kompletu pripremljeni su u obliku teksta, hiperteksta, slika, animiranih priča, videozapisa, audio snimki, računalnih igara, društvenih igara, bojanki, fotografija, interaktivnih kvizova i potraga za znanjem. Stvoreni su živopisni likovi koji se koriste u svim obrazovnim sadržajima stoga će kurikulum imati jedinstven i prepoznatljiv multimedijski identitet. Posebna pažnja posvećuje se fleksibilnosti obrazovnih sadržaja kako bi ih i učenici s poteškoćama mogli lakše koristiti. Svaka tema opisana je kroz ishode učenja, teoretska znanja, praktične i tehničke vještine te društvene kompetencije neophodne za odgovorno, sigurno i primjereno korištenje interneta. Metode evaluacije poput samoprocjene, mehanizma povratne informacije i postupci unaprjeđenja planirani su za svaki modul. U školama će se razviti politika prihvatljivog korištenja informacijsko komunikacijske tehnologije.

Područje školskog kurikuluma za sigurnost djece na internetu vertikalno je usklađen u pet cjelina: informacije, komunikacije, stvaranje sadržaja, sigurnost i rješavanje problema, prema preporuci Europskog okvira za razvoj i razumijevanje digitalne kompetencije u Europi [7].

clip_image005 clip_image007
Slike 3 i 4. Struktura kurikuluma na webu petzanet.HR

Svaki modul sadrži 20 kompleta sadržaja, odnosno 80 u cijelom kurikulumu. Neki od tema obuhvaćenih kurikulumom su: zaštita osobnih podataka, pravila komunikacije i ponašanja na internetu, online komunikacija i suradnja, opasnosti društvenih mreža, odgovorno korištenje mobilnih uređaja, dijeljenje i autorska prava, krađa identiteta, digitalni tragovi, e-portfolio i online prisutnost, kritičko vrednovanje informacija, kako zaštititi računalo i obitelj, sprečavanje elektroničkog nasilja.

Školski kurikulum vrednovale su škole koje sudjeluju u projektu i vanjski savjetnici. Da bi se provjerilo je li školski kurikulum dobro planiran i jesu li svi obrazovni sadržaji dobro osmišljeni, provedeno je pilot testiranje s 220 učenika i 220 roditelja – po 2 razreda iz svake škole sudionika. Nakon povratnih informacija i preporuka, školski kurikulum je poboljšan i pripremljen za objavu i daljnju provedbu.

clip_image009 clip_image011
Slike 5 i 6. Primjeri iz udžbenika i multimedije

Utjecaj

Ciljne skupine projekta su: učenici, učitelji i roditelji. Učitelji u hrvatskim osnovnim školama imaju osnovnu razinu digitalnih kompetencija, ali obično vrlo slabo znanje o mogućnostima interneta, mogućim opasnostima, sigurnosnim mjerama i sprečavanju elektroničkog nasilja te su samo općenito informirani o Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, ishodima učenja i poučavanju usmjerenom na učenike. Tijekom projekta 15 učitelja sudjelovalo je u 2 studijska posjeta, 25 učitelja sudjelovalo je na dvije petodnevne radionice, a 218 učitelja (svi učitelji i ravnatelji iz partnerskih škola) sudjeluju u stručnom usavršavanju u školama. Projekt se do sad diseminirao među 2500 učitelja u 50 županijskih stručnih vijeća za različite predmete u 5 županija odakle su škole partneri.

Danas učenici odrastaju okruženi različitim digitalnim i elektroničkim uređajima te online alatima. Često zloupotrebljavaju te uređaje i prihvaćaju potencijalno rizično ponašanje na internetu. Učenici trebaju savjete i vođenje kako se ponašati na siguran, zakonit i etički način te kako se zaštitili na internetu. 220 učenika između 7 i 14 godina sudjelovalo je u pilot projektu provedbe školskog kurikuluma. Tijekom pilot testiranja, učenici koji su sudjelovali napravit će barem jedan praktičan rad u kojem će prikazati što su naučili te dati savjete svojim vršnjacima o prihvatljivom, odgovornom i sigurnom korištenju interneta. Radovi učenika bit će objavljeni na mrežnim stranicama projekta i prikazani na završnoj konferenciji. Približno 2700 učenika uključeno je u kampanju podizanja razine svijesti i primjenu školskog kurikuluma tijekom ove i sljedeće školske godine.

Roditelji često vrlo malo znaju o mogućnostima i opasnostima korištenja interneta, a djeca često znaju više od roditelja. Stoga se roditeljsko razumijevanje problema sigurnosti na internetu mora povećati i mora ih se poučiti kako bi mogli pružiti podršku djeci. 220 roditelja učenika koji sudjeluju u pilot projektu također je sudjelovalo u projektu i dalo povratnu informaciju. Obuhvatit će se oko 2700 roditelja tijekom primjene kurikuluma u svim razredima škola partnera.

Na lokalnu zajednicu i širu javnost pozitivno se utječe kroz kampanju podizanja razine svijesti. Kampanja podizanja razine svijesti o sigurnosti na internetu osmišljena je kako bi pratila školski kurikulum i uspostavila jaču vezu između obrazovnih ustanova i lokalne zajednice. Kampanja uključuje radionice, izložbe, predavanja, interaktivne okrugle stolove, članke, radio i TV emisije na lokalnoj, regionalnoj i državnoj razini. Projektne i diseminacijske aktivnosti usklađene su s tom kampanjom kako bi svaka od tih aktivnosti doprinijela širenju znanja i diseminaciji projekta. Do sada je kampanjom dohvaćeno oko 20 000 osoba.

Zaključak

Hrvatska trenutno nema nacionalnu strategiju o internetskoj sigurnosti stoga bi naš projekt mogao poslužiti kao preporuka ili ogledni primjer za buduće preventivne programe i nacionalne strategije. Svi rezultati projekta mogu se slobodno koristiti na međunarodnoj razini. Školski kurikulum s 4 modula i svim popratnim materijalima za učenje i poučavanje objavljen je u digitalnom obliku na mrežnoj stranici projekta petzanet.HR te ih sve zainteresirane škole mogu besplatno koristiti i prilagoditi svojim učenicima i uvjetima.

Dugoročni cilj projekta je doprijeti do svake osnovne škole u Hrvatskoj kroz razne seminare na državnoj razini i online publikacije. Kampanja podizanja razine svijesti pruža primjer ostalim školama kako uspostaviti suradnju između škole i lokalne zajednice na ostvarivanju zajedničkog cilja zaštite djece na internetu.

webfestivalNagrade

Projekt je predstavljen na CARNetovoj korisničkoj konferenciji, 20. 11. 2014. te je dobio nagradu za najbolju prezentaciju. Obrazovne igre napravljene u sklopu projekta predstavljene se na Webfestivalu gdje su dobile posebnu pohvalu.

Ovdje možete pogledati i snimku predavanja.

hostesapunoa dvorana

Popis literature

  1. Recommendation of the European Parliament and of the Council on key competences for lifelong learning, 2006.
  2. “Nastavni plan i program za osnovnu školu,” Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Zagreb 2006.
  3. “Education Sector Development Plan 2005-2010”,Ministry of Science, Education and Sport, Zagreb, 2005.
  4. “Nacionalni okvirni kurikulum”, Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa, Zagreb 2011.
  5. J. Pregrad, et. al.”Iskustva i stavovi djece, roditelja i učitelja prema elektroničkim medijima”, Ured UNICEF-a za Hrvatsku, 2011.
  6. S. Livingstone, L. Haddon, A. Görzig. and K. Ólafsson, “Risks and safety on the internet: The perspective of European children”, Full Findings. LSE, London: EU Kids Online, 2011.
  7. A. Ferrari, “DIGCOMP: A Framework for Developing and Understanding Digital Competence in Europe”, Luxembourg: Publications Office of the European Union, 2013.

 

Napomena:
Projekt je sufinanciran iz Europskog socijalnog fonda Europske unije.
Sadržaj ovog članka je isključiva odgovornost OŠ Veliki Bukovec, OŠ “Mladost”, OŠ Popovača, OŠ “Mato Lovrak” i OŠ Gripe te ne odražava stajalište Europske unije.

Članak je originalno prezentiran na CARNetovoj korisničkoj konferenciji CUC 2014. http://cuc.carnet.hr/2014

Dan OŠ “Mladost“ u znaku sigurnosti na internetu

zehra_delic

Zehra Delić

29.svibnja 2014. Osnovna škola „Mladost“ Osijek proslavila je svoj Dan škole. Ove godine veliki dio ovog dana bio je u znaku PET ZA NET. Bila je to prilika za vježbanje digitalnih kompetencija i učenja o sigurnosti na internetu.

imageTijekom prijepodneva održane su četiri radionice za učenike. Iz svakog modula je bila jedna radionica. Sudionici radionica bili su predstavnici razreda koji će svoja iskustva prenijeti svojim razrednim prijateljima. Voditelji radionica imali su priliku isprobati kako funkcionira ono što smo pripremali tijekom prošlog razdoblja u okviru projekta Sigurnost djece na interimagenetu. Nakon radionica i učenici i učitelji su bili zadovoljni svojim radom.

Održana je i radionica za predstavnike lokalne zajednice, roditelje i učitelje. Radionicu je vodila gospođa Renata Ivanković, Carnet.

imageImali smo zadovoljstvo prvi objaviti slogan projekta. Naime, nakon provedenog natječaja u pet škola, izabran je slogan projekta. Slogan su osmislili učenici OŠ Veliki Bukovec.

I sve je bilo spremno i za konferenciju za tisak na kojoj smo predstavili projekt te po prvi put zavirili u kurikulum, digitalni udžbenik, pripreme za učitelje, pomoćnike za roditelje te u multimediju.

image

Više o projektu ovdje.

Politika prihvatljivog korištenja računala i mobilnih tehnologija

zehra_delic

Zehra Delić

Pedagoški tim OŠ “Mladost”, Osijek prepoznao je potrebu stvaranja pravila prihvatljivog korištenja računala i mobilnih uređaja, kao i dogovora o posljedicama kršenja istih.

Početkom studenog 2014.g. imali smo radionicu na sjednici Učiteljskog vijeća na temu Sigurnost djece na internetu. Svi smo uvidjeli važnost donošenja ovih pravila jer je sve veća pojava uporabe mobilnih uređaja tijekom nastave, a jasna pravila i posljedice nemamo definirane.

Dogovorili smo sljedeće:

  1. Razrednici/razrednice razgovarat će s učenicima o pravilima korištenja mobitela, računala, interneta
  • Odlučiti se za 10 zajedničkih pravila koja su učenicima prihvatljiva
  • Pravila trebaju sadržavati stav o korištenju mobitela tijekom nastave, tijekom odmora, kako se ponašati koristeći ga (fotografiranje, sms, internet), kako ga koristiti i u slobodnom vremenu
  • Kako koristiti računalo u školi, kako se ponašati na internetu, društvene mreže…
  • Razgovarati o posljedicama neuvažavanja pravila (i zapisati ih uz pravilo)
  • Predati pedagoginji Biljani Nikšić ili učiteljici Zehri Delić do 21. 11. 2013.
  1. Učitelji/učiteljice razgovarati o istim temama i dogovoriti prihvatljiva pravila i posljedice neuvažavanja istih za djelatnike škole – voditeljice školskih aktiva
  • Predati pedagoginji Biljani Nikšić ili učiteljici Zehri Delić do 21. 11. 2013.
  1. Roditeljski sastanak za sve zainteresirane roditelje i rad na istu temu – pedagoški tim i svi koji se žele uključiti – 26. 11. 2013.

Šaljem i primjer pravila za najmlađe u kojima ćete primijetiti da se ne spominje mobitel. Kako sve vezano uz ovaj problem ide jako brzo, tako treba mijenjati i pravila, pa bismo i mi svoja već trebali raditi razmišljajući o sadašnjem stanju u našoj školi, i o bliskoj budućnosti.

Nakon svih provedenih aktivnosti dobili smo Politiku prihvatljivog korištenja računala i mobilnih uređaja za učenike i djelatnike škole.

Povodom Dana sigurnijeg interneta učenici i učitelji naše škole potvrdili su prihvaćanje ovog dokumenta svojim potpisom. Dokumenti će se mijenjati svake godine u skladu s promjenama u svijetu tehnologije.

Politika prihvatljivog korištenja interneta i mobilnih tehnologija

zehra_delic

Zehra Delić

OLYMPUS DIGITAL CAMERAPovodom Dana sigurnijeg interneta 11.2.2014. u OŠ „Mladost“ Osijek potpisana je Politika prihvatljivog korištenja interneta i mobilnih tehnologija. Svečanom potpisivanju nazočili su učenici, učitelji, roditelji i gosti iz lokalne zajednice.

 

Što je to Politika prihvatljivog korištenja interneta i mobilnih tehnologija?

Zvuči ozbiljno!

OLYMPUS DIGITAL CAMERAI svakako je ozbiljno, odgovorno, pametno, prihvatljivo i neophodno.

U vremenima kada sve više djece može pristupiti internetu u svakom trenutku i na svakom mjestu, jako je važno učiti kako to raditi. Važno je učiti od prvih dječjih koraka na računalu. Važno je učiti zajedno s roditeljima ili odraslim osobama. Nije dovoljno učiti od, nekoliko godina starijeg, brata ili sestre. U našoj školi prepoznali smo ovu potrebu tijekom prošlogodišnje nacionalne kampanje „Sigurniji internet za djecu i mlade“. Održane su radionice za učenike nižih razreda i vidjeli smo kako su naši OLYMPUS DIGITAL CAMERAučenici korisnici društvenih mreža koje nisu prihvatljive za njihov uzrast i da nemaju nikakve navike sigurnog korištenja interneta. Utješila nas je izjava većine učenika da internet koriste s roditeljima.

Evo nas u vremenu ovogodišnje kampanje i zadovoljni smo što se sve počelo mijenjati u našoj školi samo u jednoj godini. Postali smo partneri u projektu „Sigurnost djece na internetu“ . Ozbiljnije i sustavnije promišljamo o ovoj temi i kako pripremiti djecu za nove tehnologije i ako ne pohađaju nastavu informatike. Prvi korak nam je bio razgovarati s učenicima na satima razrednikOLYMPUS DIGITAL CAMERAa o korištenju interneta. Pokazale su se velike razlike kod učenika viših i nižih razreda, Također su velike razlike u saznanjima o negativnim stranama ukoliko internet ne koristima na pravilan način. Nakon uvodnog razgovora, učenici i učitelji prepoznali su sljedeći korak: bilo bi dobro imati neka pravila. Učenici i razrednici svih razrednih odjela napisali su po desetak pravila. Učitelji su na stručnim vijećima donijeli svoja pravila. Zanimljivo je bilo uočiti sličnosti i razlike u pravilima učenika nižih i viših razreda. Svi se slažu da mobitel tijekom sata treba biti isključen. Ostale sličnosti bile su izrečene na različite načine: mali kažu „Ne klikaj ako ne znaš što je.“, a veliki „Pazi kako koristiš internet“… Niži školski uzrast govori i o opasnostima za zdravlje („mobitel zrači“) kao i o vremenu provođenja na internetu („jedan sat dnevno“). Veliki su u svoja pravila unijeli pravila o načinu komunikacije, čuvanju osobnih podataka, zaštiti računala, zP2110139 (640x480)aštiti sebe…Pravila su predstavljena na skupnom roditeljskom sastanku gdje se započela i zanimljiva komunikacija i probudio interes roditelja za ovu temu. Roditelji su izrekli svoj stav i prijedloge koje smo utkali u dokument. Iz svih pravila smo stvorili zajednički dokument. Potpisali smo slaganje s tim pravilima, a samim potpisom prihvatili smo i posljedice kršenja pravila koje smo stvarali zajedno s pravilima. Posljedice su: prvi prekršaj – usmena opomena, povremeno kršenje – oduzimanje uređaja do kraja sata, učestalo kršenje – oduzimanje uređaja i roditelj dolazi po uređaji i redovito kršenje – pedagoške mjere.

Tijekom veljače na satima razrednika, učenici i učitelji će ovaj dokument preoblikovati prema uzrastu učenika kako bi svima bilo razumljivo i prihvatljivo.

OLYMPUS DIGITAL CAMERASvjesni smo činjenice kako je teško prihvatiti pravila, i još teže pratiti provođenje istih, ali mislimo da je ovo vrijedan prvi korak prema sigurnijem načinu korištenja mobilnih tehnologija. Novi koraci, radionice, predavanja, rad na internetu… su pred nama već od sutra. I nadamo se da ćemo, zajedno s roditeljima, uspjeti poučiti djecu kako biti odgovoran i donositi ispravne odluke pri korištenju mobilnim tehnologijama.

Svake godine ovaj ćemo dokument mijenjati u skladu s promjenama koje se događaju u online svijet.

Milijunski projekt školama

LK_ZD_VLC_DR_DS

Lidija Kralj, Zehra Delić, Vesna Lončar-Cindrić, Darko Rakić i Davor Šimić

Osnovna škola Veliki Bukovec ušla je u Europsku uniju s 2,5 milijuna kuna namijenjenih izradi školskog kurikuluma o sigurnosti djece na internetu. Zajedno s partnerskim školama: OŠ “Mato Lovrak” iz Nove Gradiške, OŠ Popovača, OŠ “Gripe” iz Splita i OŠ “Mladost” iz Osijeka dobili su za projekt „Sigurnost djece na internetu“ financiranje iz IPA programa potpisivanje ugovoraRazvoj ljudskih potencijala na natječaju „Daljnji razvoj i primjena Hrvatskog kvalifikacijskog okvira“. Podršku pri realizaciji projekta pružat će im Hrvatska akademska mreža CARNet, Agencija za odgoj i obrazovanje, Agencija za zaštitu osobnih podataka te niz lokalnih institucija i organizacija.

Ravnateljica OŠ Veliki Bukovec na dodjeli ugovora

Tijekom projekta učitelji će razviti i primijeniti dio školskog kurikuluma o sigurnosti djece na internetu u sklopu Hrvatskog kvalifikacijskog okvira. Školski kurikulum bit će pripremljen za sve razrede osnovne škole, organiziran u četiri grupe prema uzrastu učenika. Razvoj kurikuluma obuhvaća izradu svih potrebnih obrazovnih sadržaja – priručnika, radnih materijala, multimedijskih sadržaja, interaktivnih igri te politika prihvatljivog korištenja interneta i mobilnih uređaja. Svi pripremljeni sadržaji bit će besplatno dostupni za korištenje tako da će svim školama u Hrvatskoj pomoći u edukaciji djece, roditelja i učitelja te prevenciji elektroničkog nasilja. Tijek projekta, aktivnosti, rezultati i pripremljeni obrazovni sadržaji bit će dostupni na posebnoj mrežnoj stranici www.petzanet.hr čije ime je odabrano nakon dogovora o sloganu projekta: “Sigurnih pet za sigurniji net” koji odražava ideju kako djecu treba naučiti pet ključnih postupaka kako bi bili sigurniji na internetu.

Sastanak svih ravnatelja partnerskih škola, projektnog tima i članova CARNeta

Ciljevi projekta su:

  • Razviti i primijeniti dio školskog kurikuluma o sigurnosti djece na internetu u sklopu Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO).
  • Razvoj školskog kurikuluma temeljenog na ishodima učenja o području sigurnosti djece na internetu.
  • Razvoj i provedba popratnog pedagoškog modela za učenje usmjereno na učenika.
  • Poboljšati obrazovne vještine i stručnost učitelja za poučavanje usmjereno ka učenicima.
  • Poboljšati digitalne kompetencije učenika i razviti kritički stav prema odgovornoj uporabi IKT-a.
  • Podići razinu svijesti učenika, učitelja, roditelja i opće javnosti za pitanja koja se odnose na dječju sigurnost online u sinergiji s politikama Europske unije.

Usporedno sa stvaranjem kurikuluma svi zajedno radit će na podizanju razine svijesti učenika, učitelja, roditelja, lokalnih zajednica i opće javnosti o pitanjima koja se odnose na dječju sigurnost na internetu.

Projektni tim koji će zajednički voditi cijeli projekt

Projekt započinje edukacijom učitelja koji će otputovati u dva studijska posjeta u Brisel i London, a usavršavat će se i u dvije petodnevne radionice u Hrvatskoj koje će provoditi domaći i europski stručnjaci. Edukacija učitelja obuhvatit će različita europska iskustva o sigurnosti djece na internetu, poučavanje usmjereno na učenika, ishode učenja prema hrvatskom kvalifikacijskom okviru.

Projektni tim je odmah isprobao dostupne načine komunikacije i suradnje

U projekt je uključena i nabava mobilnih učionica sa 120 vrhunska tableta i 5 interaktivnih ploča kako bi sve partnerske škole mogle odmah primijeniti naučeno te isprobati multimedijske obrazovne sadržaje na suvremen način.

U projekt će direktno biti uključeno 200 učitelja, 220 učenika te 220 roditelja, a očekuje se imageda indirektno, kroz kampanju podizanja razine svijesti, diseminaciju i daljnju implementaciju školskog kurikuluma bude obuhvaćeno više od 5000 učenika i roditelja te 2500 učitelja.

Logo projekta autorski je rad kolega iz OŠ “Mato Lovrak”

Realizacija projekta započela je u kolovozu 2013., edukacijom učitelja i opremanjem mobilnih učionica, nastavlja se izradom i objavom kurikulumskih sadržaja, a završava pilot testiranjem i diseminacijom u prosincu 2014. Kvalitetu projekta pokazuje i činjenica da su se osnovne škole za financiranje ovog projekta izborile u konkurenciji s hrvatskim sveučilištima i javnim institucijama.

clip_image002 clip_image004Projekt IPA IPA4.1.3.1.06.01.c07 financira Europska Unija

Sigurniji smo i oprezni

zehra_delic

Zehra Delić

U rujnu sam primila novu generaciju učenika. Znatiželjne i vesele oči jedva su čekale početak. Trebalo je brzo upoznati školu, učiteljicu, prijatelje i prijateljice. Dva moja nova clip_image001učenika već šalju zahtjev za prijateljstvom na društvenoj mreži. I upali se žaruljica: „Došla su neka nova djeca. Ništa nije kao prije četiri godine, ove prvašiće treba od prvog dana poučiti kako da budu sigurniji na internetu.“

Slika 1. Računalo – prijatelj u igri i učenju

Slijedi sat hrvatskog jezika na kojem razgovaramo o internetu: tamo sve možemo naći, tamo se dopisujemo, gledamo slike, filmove, slušamo glazbu. Možete li tamo naći prijatelje? Da, dopisujemo se, imamo račune e-pošte. Idu li i roditelji s nama na internet? Ponekad.

I tako, u čestim razgovorima o internetu i računalu, stigli smo i u 2. polugodište. Pripremajući se za učenje o sigurnijem internetu, roditeljima sam poslala anketu o uporabi računala u njihovom domu.

Rezultati ankete su pokazali kako bi roditelji rado komunicirali i e-poštom jer svakodnevno čitaju poruke, samo 3 roditelja ne čini to svaki dan. Djeca koriste internet za igru, istraživanje i učenje, dvoje djece su korisnici društvenih mreža i troje ima račune e-pošte. Djeca uglavnom koriste računalo oko 1 sat dnevno, samo jedan učenik ima neograničeno vrijeme. Većina roditelja izjavljuje da uvijek zna što dijete radi na računalu, jedan roditelj to zna ponekad.

Povodom Dana sigurnijeg interneta roditeljima sam poslala listić i s uputama za njih.

clip_image002Budući da nas jako zanima internet, a znamo da on nije uvijek siguran, odazvali smo se pozivu zajednice Suradnici u učenju i pridružili se obilježavanju Dana sigurnijeg interneta.

Slika 2. Dan sigurnijeg interneta

clip_image003Mama jednog učenika je informatičarka te smo ju pozvali u goste kako bi nas poučila o ponašanju na internetu i o sigurnosti pri njegovoj uporabi. Razgovarali smo o iskustvima vezanim za rad na računalu.

Slika 3. Ne volimo čitati, ali ovo je vrlo zanimljivo

Mama – učiteljica nam je pokazala gdje se sigurno možemo igrati i koje su dječje društvene mreže.

Posjetili smo Školski portal skole.hr i pogledali igrice i bojanke baš za nas. Poslije toga smo otišli na http://www.klinfo.hr/ i zavirili u kutak za djecu.

Nakon ugodnog rada i nezaobilaznog igranja…

imageclip_image005
Slika 4. Ovo je odlična stranica          Slika 5. I ja sam automehaničarka

… zaključili smo: kada smo na internetu, moramo biti oprezni i uvijek ćemo pričati roditeljima što smo radili na računalu. clip_image006

Hvala Stjepanovoj mami na ovom druženju. Vidimo se u 2. razredu.

Slika 6. Mama Viktorija Hržica,
viša savjetnica za informatiku i računalstvo