„ Zdrava prehrana je IN“

Primjer unaprjeđivanja zdravlja učenika provođenjem školskog projekta pedagoga

gordana_popovic

Gordana Popović

Da je hrana lijek , znamo od Hipokratovog doba, no brza prehrana u današnje vrijeme kad DSC07233tad dođe na naplatu te je važno naučiti zdravo se hraniti još od djetinjstva.

Uočila sam kako je u porastu broj mladih s prekomjernom tjelesnom masom, a samim time i bolesti čiji je uzrok nezdrava prehrana te sam školski projekt „ Zdrava prehrana je IN“posvetila ukazivanju na rješavanje ovog problema.

Prema podatcima Svjetske zdravstvene organizacije iz 2013.godine u R. Hrvatskoj pretilo je više od 20% dječaka i 15% djevojčica. Sve više je osoba preosjetljivo na gluten i mlijeko te se javljaju i različite autoimune bolesti.

DSC07234Također se u svom radu s mladima susrećem i s preuranjenim pubertetom te emocionalnim prejedanjem u kojemu dio učeničke populacije nalazi utjehu jer se hranom nagrađuju ili liječe, svjesno ili nesvjesno, različita emocionalna stanja. Zbog svega navedenoga dolazi do dijabetesa, upalnih crijevnih bolesti i alergija.

Kako nam je svakodnevnica sve užurbanija, preskačemo doručak ,ostale obroke jedemo „s nogu“ , ne planiramo ih već uzimamo što nam se trenutno svidi u obližnjoj trgovini ili pekarnici. Ponuda slanih peciva i slastica je velika te nas mami mirisom i izgledom. Kako se oduprijeti?

Svoju ulogu pedagoga vidim i u unaprjeđivanju rada s mladima i na području edukacije o zdravoj prehrani te sam prošlogodišnju školsku godinu posvetila projektu: „ Zdrava prehrana je IN“ u koji sam uključila srednjoškolce iz Tehničke škole i prirodoslovne gimnazije Ruđera Boškovića iz Osijeka.

Cilj projekta je bio osvješćivanje mladih za brigu o svom zdravlju a samim tim i o tome što i koliko jedu.

Provela sam anketu u našoj školi u četiri razredna odjela na 120 učenika. Anketa je pokazala da polovica ispitanika smatra kako vodi računa o zdravoj prehrani. 39% učenika ima tri obroka dnevno, a samo 9% jedan. Najveći broj učenika (65%) u školi jede pekarske proizvode, a čak 44% ispitanika se ne zamara unosom kalorija i ne razmišlja je li njegova sveukupna prehrana zdrava!

Ovi rezultati nam govore kako svakom drugom učeniku u školi treba pomoći u razvijanju zdravih prehrambenih navika te je to još jedan razlog zbog čega sam se odlučila raditi na edukaciji o zdravoj prehrani.

REZULTATI ANKETE „Zdrava prehrana je IN“

g1Anketu je rješavalo 120 učenika.

1. Vodite li računa o zdravoj prehrani?
1. Da
2. Ne

A) 50% B)50%

g22. Koliko glavnih obroka imate dnevno?
A. Jedan
B. Dva
C. Tri
D. Više od tri

A) 9,78% B)31,52% C)39,3% D)16,3%

g33. Vodite li računa o unosu kalorija u svojoj prehrani?
A. Da
B. Rijetko
C. Ne zamaram se time

D. A)10,87% B) 38,04% C) 47,83%

4. Što uobičajeno jedete dok ste u školi?
g4A. Pekarske proizvode
B. Kuhanu/pečenu hranu
C. Sendviče
D. Nešto drugo (upisati što) ____________________________

A)70,65% B)2;17% C)16,3% D)10,87%

g55. Po vlastitoj procjeni, kakva je tvoja sveukupna prehrana?
A. Nezdrava
B. Zdrava
C. Ne razmišljam o tome

A)25% B)27,72% C)47,83%

Kako sve ne bi ostalo na anketiranju rezultati su predstavljeni Nastavničkom vijeću te smo se dogovorili kako ćemo jedan sat SRZ-a posvetiti navedenoj temi, ali na način da DSC07073zainteresirani učenici predstavljaju uz pomoć plakata važne činjenice o prehrani ostalim svojim vršnjacima jer tako dobijemo pozornost većine učenika. To je značilo i dobru pripremu edukatora –učenika. Time smo dali na važnosti hrani koja je danas takvog sastava da izaziva ovisnost jer je želimo sve više zbog povećanog unosa soli i šećera. Učenici su istaknuli kako je najbolji način ograničenja konzumacije takve hrane ne kupovati ju dok je puno teže snagom volje ne jesti tu vrstu hrane kada je imamo pri ruci.

Potrudili su se jasno dati na znanje osnovna pravila pravilne prehrane koja kažu: doručak je najvažniji obrok, cjelokupni unos hrane treba biti raspoređen u 5-6 obroka, ne treba pretjerivati u količini hrane,dati prednost ribi i nemasnome DSC07076mesu,odabrati prehranu bogatu proizvodima od cjelovitog zrna i zamijeniti bijel kruh integralnim.

Zaključak je edukacije bio kako ne postoji univerzalni recept o tome kako se hraniti i što je najbolje, zato je važno da svatko odluči što mu stvarno treba, te je bitno pronaći najbolje rješenje za svoje zdravlje.

Osim navedenoga , mladi edukatori su istražili kako smo svjedoci da sve više ljudi iz raznih razloga izbacuje iz uporabe hranu životinjskog podrijetla stoga su predstavili načine prehrane koji imaju sve više poklonika, kao što su: vegetarijanstvo, veganstvo, prehranu sirovom hranom te Pslika1aleo prehranu i LCHF (Low Carb High Fat). Nisu zagovarali navedene načine prehrane nego dali informaciju kako i one postoje i kako ih sve više ljudi primjenjuje želeći se riješiti određenih zdravstvenih problema. Pozornost su dali mijenjanju stavova u skladu s novim spoznajama jer bez toga nema osobnog rasta i razvoja.

Daljnja izlaganja i razgovori su išli u smjeru kako mladi trebaju imati na umu da pravilna prehrana ne može učiniti sve umjesto njih uz naglasak da uz usvajanje zdravih prehrambenih navika, obavljajući svakodnevnu tjelesnu aktivnost, čuvaju sebe i svoje zdravlje.

Nakon završene edukacije na satima SRZ-a većina učenika je bila zadovoljna ovakvim oblikom rada i potvrdila da će povesti više računa o svojoj prehrani.

Bila sam i sama zadovoljna ostvarenjem projekta te nakon početničke treme sva su se moja očekivanja ostvarila i spremna sam upustiti se u nove izazove realizirajući i druge zanimljive i aktualne teme.