Skuša među dabrovima

ela_veza

Ela Veža

image-„Hoćeš li sa mnom na Balaton?”
-„Balaton? Mađarska? Zvuči zanimljivo, al nije mi nešto napeto.”
-”Na Dabar radionicu!”
-”E pa to je druga stvar. Smiješak Što ne kažeš? Naravno! Tko bi to propustio!”

Otprilike ovako je izgledao Darijin poziv na Bebras International Task Workshop, svjetski susret velikih mozgova i dabroljubaca koji se svake godine odvija u svibnju, a ove godine od ponedjeljka, 13. svibnja do petka, 17. svibnja 2019. u susjednoj Mađarskoj. I dok je u istom tjednu dio svijeta pratio Eurosong u Haimovom Tel Avivu te birao naj-pjesmu, u mađarskom Balatonkeneseu glasalo se za naj-zadatak.

Dabroovisnici iz cijelog svijeta na godišnjoj radionici birali su, preuređivali, prilagođavali, uljepšavali zadatke kako bi naredno natjecanje bilo bolje od prethodnog, a zadaci još maštovitiji.

Mi vas (ne) poznajemo

Ahto iz Estonije, Vernon iz Vijetnama, Arnheiður s Islanda, Mewati iz Indonezije samo su neka od imena novih zanimljivih ljudi koji su se prvi put susreli i sudjelovali u radu grupe pod spretnim vodstvom Anne iz Italije.

Humberto, Икрамов, Jiří, Milan, Haris, Haim, Andrej, Bohdan, Mile, Илья, Margot, Špela i još njih stotinjak iz šezdesetak zemalja družili su radeći i uživajući u rješavanju problema cijeli tjedan. Sagledavanje zadanih problema iz različitih perspektiva, uglova, kutova ili kantuna s raznolikim geografskim i nacionalnim obilježjima daju poseban draž ovom svakogodišnjem susretu.

clip_image002 clip_image004

To je pravi zadatak

Hoće li zadatak koji je Margot ocijenila prelaganim za njene desetogodišnjake biti pretežak za moje učenike? Hoće li zadatak koji bi Špela prihvatila ipak biti vraćen na doradu? Kako ćemo ocijeniti i usuglasit se oko zadataka koji sam ocijenila visokom ocjenom, a moj suradnik u paru veoma niskom? Hoće li kolega koji ne zna niti riječ engleskog ipak pronaći način da ga svi razumiju? Sve su to situacije koje su se neprimjetno i lagano rješavale u hodu jer je ekipa imala samo jedan zajednički cilj, a to je odabrati najbolje moguće zadatke za buduće natjecatelje.

Teško zamislivo

O kakvom je skupu riječ najbolje će opisati činjenica da 5 kišnih dana baš nikome nije smetalo. Neki su ipak prošetali,…bar oko hotela. Za uživanje u ljepotama Balatona treba pronaći neki adekvatniji način i doći drugi put (ako vam je baš „napeto”).

Ima još za naše prilike teško zamislivih slika. Dva uobičajena pitanja s kojim se najčešće susrećemo na našim skupovima su: „Koliko ovo traje?” i „Kad je pauza?”. Pauza za kavu koja u domaćim prilikama uvijek traje duže, na ovoj radionici nije ni trebala. Oni koji su se odlučili poći na pauzu između dva zadatka su najčešće željeli samo usporedi kakvo je stanje u drugim grupama, pogledati zanimljivosti na plakatima u holu, uhvatiti koji QR kod za nagradno natjecanje ili eventualno upoznati neko novo lice.

„Poć leć?”

I dok „naš svit” voli odraditi posao do večere ovdje su plenarna predavanja svaku večer započinjala nakon večere te trajala i do 23:00 sati. Naravno, ne trebamo baš uvijek kopirati druge. Smiješak s namigivanjem Na postvečernjim predavanjima dogovaralo se i demokratski donosilo odluke o daljnjem radu ove zajednice, ali i rješavao jedan svjetski problem: čija je čokolada bolja Belgijska il Švicarska. Naravno, nisu još probali … (našeg budućeg sponzora?)

Gdje će se održati naredna radionica potpuno je nebitno jer teško se pronađe i vremena za spavanje, a kamoli za isprobavanje spa ili wellnes zone hotela (poslušajte savjet stručnjaka ).

image

Naredna radionica u Južnoj Koreji može zvučati zanimljivo, ali potpuno je svejedno gdje se nalazi mjesto iz kojeg nećete imati potrebu za izlaskom pet dana.

Sviđa vam se napisano? Ako se nađu sponzori nastavak slijedi …možda i iduće godine.

Dabar – međunarodno online natjecanje

lidija_kralj

Lidija Kralj

Dabar-zaglavlje
Hrvatska se uključila u međunarodnu inicijativu Dabar (Bebras) koja promiče informatiku i računalno razmišljanje među učiteljima i učenicima, ali i u široj javnosti. Sudjelovanjem u njoj želimo učenicima pokazati da računalo nije samo igračka za društvene mreže ili gledanje filmova nego izvor zanimljivih logičkih zadataka koji učenje i razvoj računalnog razmišljanja čine zanimljivijim i dinamičnijim.

Dabar je osmišljen kako bi se svoj djeci omogućilo jednostavno sudjelovanje kroz online natjecanje, koje se sastoji od niza izazovnih zadataka osmišljenih od strane stručnjaka iz pedesetak zemalja.

Natjecanje je započelo 2004. u Litvi sa 779 učenika, a 2015. uključivalo je 55 zemalja te više od 1.000.000 sudionika. Primjerice te godine je u Litvi sudjelovalo 24 709 učenika, u Austriji 17 641, u Južnoafričkoj Republici 28 543, Sloveniji 24 158, Tajvanu 27 864 te u Francuskoj čak 344 976 učenika.

Dabar uključuje niz predavanja i radionica za učenike i učitelje tijekom cijele godine te međunarodno online natjecanje u studenom svake godine. Originalan naziv je Bebras, što u prijevodu znači dabar, stranice međunarodnog natjecanja su http://bebras.org, a hrvatsko sjedište mu je na portalu ucitelji.hr.

dabar-noviDabar se izvrsno nadovezuje na kurikularnu reformu u kojoj se potiče razvoj računalnog razmišljanja od prvog razreda osnovne škole kroz rješavanje primjerenih problemskih i logičkih zadataka, stvaranje strategija za analiziranje i rješavanje problema te programiranje čime se postupno uvodi učenike u svijet digitalne tehnologije.

Organizator natjecanja za Hrvatsku je udruga “Suradnici u učenju” uz podršku Hrvatskog saveza informatičara i Visokog učilišta Algebra, CARNeta te CROZ-a.

Kako bismo se svi dobro pripremili za ovo novo natjecanje, organiziramo probno natjecanje od 26. do 30. rujna 2016. u tri razine: niži razredi OŠ, viši razredi OŠ te SŠ. Probno natjecanje će biti na CARNetovom Loomenu pa je za sve učitelje, nastavnike i učenike obavezna uporaba AAI identiteta na domeni @skole.hr. Za učenike će biti pripremljen komplet od 15 zadataka za čije rješavanje imaju 45 minuta. Zadaci su s ponuđenim odgovorima, uparivanjem, a neki zahtijevaju i kratak odgovor.

Pozivamo vas da pratite sve informacije na portalu ucitelji.hr našoj Facebook stranici „Suradnici u učenu“, a za sve dileme smo vam na dohvatu i putem e-maila urednistvo@ucitelji.hr

Pridružite se i vi Dabrovom timu Smiješak

Primjere zadataka pogledajte u ovoj uvodnoj prezentaciji.

Tematska izložba „ Jezik matematike“

marinaC_anaB

Marina Crvelin i Ana Bubalo

Cilj tematske izložbe „Jezik matematike“ bio je povezati sadržaje matematike i engleskog jezika te koristiti se objektima iz svog okruženja i svakodnevnog života za prikazivanje matematičkih pojmova. Nadalje, bilo je potrebno korištenje rječnika i Interneta za prevođenje matematičkih pojmova na engleski jezik i prilagođavanje duhu jezika onoliko koliko se moglo s obzirom na uzrast učenika. Izložbu su pripremili učenici sedmog i osmog razreda, te nastavnice engleskog jezika Ana Bubalo i nastavnica matematike Marina Crvelin.

imageDetaljnije, objasnit ćemo zadatke učenika sedmog razreda. Jedan se zadatak odnosio na izradu mozaika škole dok je drugi bio vezan uz izračun broja Pi i zanimljivosti vezane uz navedeni broj. Smatramo važnim napomenuti da u sedmom razredu ima četiri učenika od kojih jedan učenik pohađa nastavu matematike po prilagođenom programu. S obzirom na navedenu činjenicu prilagodili smo zadatke individualnim mogućnostima učenika. Što se tiče zadatka vezanih uz mozaik škole bitne su sljedeće odrednice. Jedna je učenica trebala nacrtati pročelje naše škole u mjerilu 1:100 što je kopirano na tri A4 papira različite boje prema odabiru učenika. Naime, svaki je kat škole i krov prikazan u drugoj boji. Zadatak druge učenice bio je na tri papira u boji (o kojima smo prethodno pisali) nacrtati mnogokute na način da je na papiru u jednoj boji crtala mnogokute na prvom katu, na papiru u drugoj boji crtala je mnogokute na drugom katu te je na papiru u trećoj boji crtala mnogokute na krovu. Nadalje, dva su učenika imali zadatak vezati mnogokute i lijepiti kako bi dobili mozaik pročelja naše škole. Kako jedan od spomenuta dva učenika radi po prilagođenom programu njegov je zadatak bio samo spomenuto rezanje , dok je drugi učenik osmislio i matematički zadatak koji se odnosi na dani nacrt naše škole.

Zadatak: Kolika je površina nacrtanog pročelja škole? (What is the surface of the presented fort part?)

slika1

Ako je mjerilo u kojem je crtana škola 1:100, kolika je stvarna površina pročelja škole? (If the proportion of the presented school is 1:100, what is the real surface of the front part of the school?)

P = 446.4 cm2
P = 4464000 m2

S obzirom da je namjena svih zadataka izložba učeničkih uradaka razmišljali smo i o posjetiteljima izložbe. Stoga su učenici osmislili desetak pitanja za posjetitelje izložbe te su ih preveli na engleski na razini koja odgovara njihovom stupnju učenja stranog jezika. Spomenuti zadaci su bili uglavnom logičke prirode.

Kao što smo naveli prethodno u tekstu, drugi je zadatak bio određivanje broja Pi i zanimljivosti vezane uz ovaj broj. Kada se govori o zanimljivostima izdvojili bismo svjetski dan broja Pi, Einsteinov rođendan, broj Pi u zrcalu, natjecanja u recitirimageanju broja Pi te uglazbljeni broj Pi. Zanimljivo je navesti da smo glazbu broja Pi koji su učenici prethodno snimili na CD iskoristili kao glazbenu podlogu izložbi na dan otvorenja izložbe. Navodimo i nekoliko važnih stavki u okviru određivanja broja Pi. Učenici su za vrijeme uskršnjih praznika trebali u svom okruženju naći valjkasti predmet, konopom izmjeriti opseg tog predmeta te ravnalom izmjeriti dijametar. imageNadalje, podijelili su iznos opsega i dijametra te dobili broj približan iznosu broja Pi. Učenici su sve podatke kao i materijal iz prirode kojim su se služili trebali donijeti u školu. Zamislili smo da plakat ima dva dijela : teorijski i praktični dio. Taj materijal je poslužio kao praktični dio plakata. U teorijskom dijelu plakata učenici su na hrvatskom i engleskom jeziku objasnili način dobivanja broja Pi. Naveli smo sve što su učenici sedmog razreda izradili u suradnji s njihovim mentoricama, točnije nastavnicom engleskog jezika i nastavnicom matematike.

U drugom dijelu teksta objašnjavamo kako su učenici osmog razreda doprinijeli izložbi „Jezik matematike“. Točnije radi se o deset učenika osmog razreda koji su podijeljeni u tri skupine. Dvije su skupine brojile tri učenika , a jedna četiri učenika. Svaka je grupa imala zadatak različit od ostalih.

Jedna je grupa trebala izraditi bilježnicu na kockice (notebook on cubes). U prvom redu, imageodlučili smo se da će jedna strana bilježnice biti papir A3 formata. Mjerenjem papira učenici su zaključili da trebaju napraviti 96 kockica ako je brid svake kocke iznosio 5 cm. Točnije, svaki učenik je napravio 24 kockice. Kako zadatak nije jednostavan, nastavnica matematike olakšala je rad učenicima. Naime, učenici su nacrtali na A3 papir tri mreže kocke brida 5 cm. Nastavnica je fotokopirala papir u odgovarajući broj primjeraka kako bi učenici imali mreže za 24 kockice. Nadalje, zadatak je učenicima bio osmisliti po jedan zadatak vezan uz izrađenu bilježnicu na kockice, riješiti zadatak i prevesti isti na engleski jezik.

Primjer jednog od četiri zadatka: Koliko nam treba mina za puntaricu da bi ispisali našu bilježnicu na kockice (njenu prednju stranu) ako za ispis po jednom kvadratu kockice nam ode pola mine? Naša bilježnica ima 96 kockica.

(How many mines do we need for a pen in order to fulfil the whole notebook made of cubes (its front side) if we need a half of mine to fulfil one square of a cube. Our notebook has 96 cubes.)

slika2

imageNa početku teksta naveli smo da izložba tematski vezana uz dan škole. U tom smislu zadatak druge grupe učenika bio je napraviti maketu škole mjerilo 1:50. Dva su učenika (koja žive blizu škole) nacrtali školu sa sve četiri strane. Također, za vrijeme sata matematike detaljno su izmjerili školu i zapisali na nacrtu u svrhu što vjernijeg prikaza škole. Jedini je problem bio mjerenje krova škole te smo se iz sigurnosnih razloga odlučili za „otprilike mjere“. Učenici su napravili maketu od geometrijskih tijela kojima su se bavili u to vrijeme na nastavi matematike. Isti su nazive tijela preveli na engleski jezik, te osmislili matematičke zadatke vezane uz maketu. Nadalje, zadatke su preveli na engleski jezik. Pritom su se služili englesko-hrvatskim i englesko-engleskim rječnicima.

Primjer jednog od tri zadatka: Koliko litara bijele boje je potrebno da se oboje 2 stupa ispred učionice učiteljice Lade, ako je visina 1 stupa (pravilna četverostrana prizma) 230 cm, a duljina dijagonale baze stupa slika3cm? Za 1 m2 potrebno je 0.25 l boje.

(How many litersof white paint is necessary to paint two piers in front of teacher’s Lada classroom, if the height of one pier is (regular four sides prism) 230 cm and length of base diagonal is slika3 cm? 0.25 l of paint is necessary for 1 m2.)

slika4

Potrebno je 1.61 l bijele boje kako bi se obojala 2 stupa ispred učionice učiteljice Lade.
(It is necessary 1.61 l of white paint to paint 2 piers in front of teacher Lada’s classroom.)

imageIzložba se odnosi na sadržaje vezane uz engleski jezik pa smo se odlučili za izradu pročelja Buckingham palace. Osim izrade makete pročelja, učenici su osmislili matematičke zadatke vezane uz maketu pročelja i palaču. Važno je istaknuti da su učenici nacrtali zastavu Velike Britanije te su na njoj isprintali tekst o palači kojeg su prethodno napisali.

Primjer jednog od tri zadatka: Ivan je imao zadatak izračunati obujam nekog kvadra. Odabrao je prednji dio Buckinghamske palače. Visina tog dijela je 24 m, dok je duljina 120 m a širina 3 m.

(Ivan had a task to calculate the volume of one cuboid. He chose the front size of Buckingham palace. The height of that part is 24 m, while the length is 120 m, and the width is 3 m.)

slika6

imageNaposlijetku, zajednički je zadatak učenika osmog razreda bio pronaći geometrijska tijela u svom okruženju (kuća i okolica). Ovaj se zadatak odnosi na predmete koji se svakodnevno koriste kao što su šibice, konzerve, baterije, ping pong loptice, omoti od čokolade i slično. Sva su geometrijska tijela poslužila za imageizradu plakata. Nazivi geometrijskih tijela napisani su na engleskom i hrvatskom jeziku.

Cilj nam je bio školski atrij pretvoriti u prostor izložbe pa smo na ulaz objesili geometrijska tijela kojima smo se služili i napisali nazive na engleskom jeziku.

clip_image048

Besplatno rješavanje zadataka iz matematike

natasa_SM

Nataša Sajovec Molnar, mag.

clip_image002Za učenike osnovnih škola izradili smo mrežnu stranicu na kojoj mogu besplatno rješavati zadatke iz matematike.

Zadaci se koriste za utvrđivanje znanja, a mrežna stranica sama provjerava ispravnost rješenja i bilježi vaše rezultate.

Slika 1. Osnovna stranica

Prije korištenja ove mrežne stranice možete se registrirati kao novi korisnik. Kao registrclip_image004iranom korisniku, sustav će pamtiti informacije o zadacima koje ste rješavali.

A sada pogledajmo mrežnu stranicu. Poslije prijave se otvori prozor:

Slika 2. Izbor razreda

Tu izaberemo razred. Za sada je moguće rješavati zadatke za 1., 2. i 3. razred osnovne škole, a ostalo je u pripremi (pripremljena poglavlja).

Kada izaberemo razred, prikažu se pripremljena poglavlja gdje možemo izabrati što želimo rješavati (zbrajati, oduzimati, …). Pored svakog poglavlja možemo vidjeti koliko je zadataka pripremljeno i koliko smo ih riješili, a pored svakog zadatka možemo vidjeti koji zadatak smo ispravno riješili, koji pogrešno i koji zadatak još nismo rješavali.

clip_image006Slika 3. Zadaci

Kada izaberemo zadatak vidimo moguća rješenja. Izaberemo odgovor i kliknemo na PROVJERI.

clip_image008Slika 4. Zadatak i rješenja

Dobijemo informaciju jesmo li smo zadatak ispravno ili pogrešno riješili. Ako smo pogrešno riješili, možemo pokušati ponovo. Nakon povratka u prethodni prozor možemo izabrati drugi zadatak ili se vratiti na izbor poglavlja.

Uz pomoć zadataka mogu učenici utvrditi svoje znanje iz matematike, a na takav način mogu i roditelji provjeriti koliko njihova djeca znaju.

Svi zadaci su autorsko pripremljeni po nastavnom kurikulumu. Zadaci su također pripremljeni na slovenskom jeziku (svi razredi) i engleskom jeziku (za djecu od 6-8 godina). Posjetite našu web stranicu www.homelearningmath.com i izaberite koje zadatke želite rješavati.

Nadamo se da će se učenicima svidjeti takav način utvrđivanja znanja te da će škole prihvatiti mrežnu stranicu kao obrazovni materijal.

Puno uspjeha u rješavanju!

Projektni zadaci za sigurniji internet

ivanka_svaljek

Ivanka Švaljek

U mjesecu veljači, od 11. do 22. veljače s učenicima od petog do osmog razreda provodila sam različite aktivnosti vezane uz obilježavanje Dana sigurnijeg Interneta za što sam odvojila po jedan sat izborne nastave te tri sata rada na izvannastavnim aktivnostima.

tablica

Školska aktivnost

1) Upoznavanje učenika s temom Dan sigurnijeg Interneta.

2) Rasprava o opasnostima na Internetu, ali i o „dobrim“ stranama interneta: nastavni listić na kojem učenici rade umnu mapu o „dobrim“ i „lošim“ iskustvima vezanim uz sigurnost, a neki učenici koriste FreeMind alat za izradu umne mape iz čega se moglo zaključiti da se ponašaju odgovorno.

Domaća zadaća

Pošto smo pogledali nekoliko videa o sigurnosti i zaštite djece na Internetu, istaknuli opasnosti naglašavajući da su virusi danas najveći problem interneta tj. da su to programi koji štetno djeluju na računalo i da svako računalo bez zaštite, u prosjeku nakon 5 minuta što je spojeno na internet, ima neku vrstu štetnoga programa, učenici su trebali napraviti strip, crtež, igrokaz, prezentaciju, … (opasnosti i sigurnost). Radovi su stavljeni na pano i školsku stranicu.

Izvannastavna aktivnost

Učenici su upoznati s Natječajem Sigurniji Internet za djecu i načinima uključivanja kroz različite aktivnosti te rokom za predaju radova koje zajedno pregledavamo, popunjavamo prijavni obrazac i šaljemo na Natječaj.

Preporuke

a) informiranje i razvijanje kritičkog stava učenika prema opasnostima na internetu,
b) poticanje učenika na odgovorno ponašanje,
c) preporučena im je igra Radoznalci u akciji – „Sigurniji internet za djecu i mlade“ – Zaštita osobnih podataka
d) prepoznavanje opasnosti na internetu,
e) odgovornije se ponašati na internetu,
f) svakodnevno se pojavljuju novi virusi, crvi, trojanci… i nove inačice postojećih,
g) potrebno je imati redovno obnavljan novim verzijama antivirusni program na računalu (Norton, Nod32…),
h) potrebno je koristiti se podatkovnim medijima provjerenih izvora,
i) provjeravati USB stickove kad ih stavljamo u računalo

Dodatni materijal:

Završne aktivnosti

  • poticanje učenika na raspravu o pojedinim opasnostima
  • pojasniti pojedinu opasnost,
  • navesti primjer iz života,
  • objasniti kako se zaštiti od navedene opasnosti

Voditi računa da ne preskoče neku od opasnosti koja nam prijeti s obzirom na njegovo ponašanje na mreži: stranice neprikladnog sadržaja, odavanje osobnih podataka, zlostavljanje na mreži, neprikladno ponašanje na društvenim mrežama… Opasnosti koje prijete računalu uključuju viruse i špijunske programe. Neke od opasnosti prijete i nama i računalima, primjerice, stranice neprimjerenog sadržaja.

Učenici su:

  • proučili nekoliko mrežnih stranica,
  • pogledali nekoliko video materijala o sigurnijem internetu,
  • podsjetili se da sadržaje koje koriste kao izvor svog rada moraju navesti

Zaključak

Nadam se da će učenici biti pažljivi i odgovorni u donošenju odluka na mreži upravo na način kako su to i istaknuli svojim radovima. Izdvojila bih naš moto kojeg učenici gotovo svake godine istaknu na plakatu ili prezentaciji, a to je „Sigurnosti nikad dosta!“

Prilog

Primjeri umnih mapa učenika:

clip_image002 clip_image004

clip_image006 clip_image008