Zašto koristiti prečice na tipkovnici?

gordana_lohajner

Gordana Lohajner

Vjerujem da ste se barem jednom u životu našli u situaciji kada vam se neće, ne želi ili ste jednostavno prelijeni Smile uzeti miš iz torbe kako bi ga priključili na prijenosno računalo. S druge strane znamo koliko nam miš pridonosi u brzini rada na računalu i kako se osjećamo izbezumljeni ako nam odjednom ne želi raditi. U tom slučaju je poželjno znati prečice na tipkovnici. Ima ih mnogo, kombinacija dviju ili više tipki, ali spomenuti ću samo one za koje smatram da bi svaki „običan“ korisnik računala trebao znati kako bi si olakšao posao na računalu i pri tome uštedio energiju i vrijeme.

Prečice u web preglednicima

Povratak na početnu stranicu (eng. Home) dovoljno je pritisnuti Alt + Home.

Ukoliko ste slučajno zatvorili karticu (eng. Tab) preglednika, s prečicom Ctrl + Shift + T vraćate se na zadnju otvorenu karticu. Korisno i kod zatvaranja kartica od znatiželjnih pogleda. Winking smile

Želimo li na brzinu označiti adresu u web pregledniku, to nam omogućava Alt + D.

Spremiti internet stranicu u naše omiljene (eng. Favorite) stranice koristite Ctrl + D.

Povećati (zumirati) sadržaj internet stranice možemo pomoću tipki Ctrl i + (ili Ctrl i kotačićem miša prema gore), a ako želimo smanjiti sadržaj Ctrl i (ili Ctrl i kotačićem miša prema dolje). Kako bi se vratili na „normalnu“ stvarnu veličinu stranice (100% zoom) pritisnemo Ctrl i 0 (nula).

Windows tipka

winTipka Win + 1 , 2, 3, 4… otvaramo aplikacije iz programske trake (eng. Taskbar) na način ako želimo prvu aplikaciju pritisnemo tipku jedan, drugu aplikaciju tipku dva i tako dalje.

taskbar

Žuri nam se, a ne želimo isključiti računalo niti ga ostaviti upaljenim, kombinacijom Win + L zaključavamo radnu površine. Može se koristiti i kod promjene korisnika.

Često nam se dogodi da imamo otvoreno nekoliko prozora i potrebno je određeno vrijeme kako bi ih sve zatvorili. Kombinacijom tipki Win + D privremeno minimiziramo sve prozore kako bi vidjeli radnu površinu, a kombinacijom tipki Win + Shift + M vraćamo prozore u njihovo normalno stanje.

projektorPomoću Win + P odabiremo između četiri način prikazivanja prezentacije odnosno prikaza radne ptretrazipovršine.

Ne možemo se sjetiti kamo smo pohranili datoteku ili dokument, pritisnite Win + F i otvara se prozor gdje upisujemo željeni pojam.

I na kraju, Win + E otvaramo Windows Explorer.

I još neke…

task_managerDogađa se nešto čudno s vašim računalom, počelo je sve sporije i sporije raditi, kombinacijom Ctrl + Shift + Esc otvaramo Upravitelj zadataka (eng. Windows Task Manager) gdje možemo pogledati koji se programi, procesi i servisi na vašem računalu pokrenuti. Najčešće ga koristimo za zatvaranje programa koji ne reagira. Osim toga, može se koristiti i za pregled statusa mreže i njihovih korisnika.

Nezaobilazna tipka na tipkovnici je Prt Sc (eng. Printscreen) koja snimi sliku vašeg ekrana. A jeste li znali da Alt + Prt SC pohranjuje sliku samo aktivnog prozora? Mislim da ne Smile

Prečica koju često koristim, a to je Alt + Tab. Vrlo je efikasna kad imate više pokrenutih programa, a zadaća joj je prebacivanje iz jednog u drugi program. Važno je da ne držimo istovremeno oba dvije tipke, već držimo samo tipku Alt i pritiskom na Tab otvara nam se prozor za prebacivanje programa gdje odaberemo željeni program.

prebacivanje

I ako želite saznati koje još prečice postoje na vašoj tipkovnici, provjerite na Microsoftovim stranicama.

Digitalni cik-cak

gordana_lohajner

Gordana Lohajner

slika2Često se nađemo u situaciji da nam zatreba zaslonska slika, slika prozora ili dio slike za prezentaciju, Word dokument ili za objavljivanje na društvenim mrežama. Možemo preuzeti sliku s interneta, ali to nije „naše ruku djelo“. Znamo, slika1zaslonsku sliku možemo dobiti pritiskom na tipku Print Screen, ali da ju obradimo i spremimo na računalu potrebno ju je prebaciti u neki program za obradu slike. Na računalu, u sklopu operacijskog sustava Windows, postoji Alat za izrezivanje koji na brži i jednostavan način sprema cijeslika3li zaslon, prozor ili dio zaslona. Alat pokrećemo klikom na gumb Start >> Svi programi >>mapa Pomagala.

Kada kliknemo na strelicu gumba Novo, imamo mogućnost odabrati četiri vrste izrezaka:

1.Prostoručni izrezak,

prostoručni

2. Pravokutni izrezak,

pravokutni

3. Izrezak prozora,

prozor

4. Izrezak cijelog zaslona.

cijeli

Kada odredimo izrezak mišem ili prstom ako koristimo zaslon osjetljiv na dodir, on se automatski sprema u međuspremnik što nam omogućuje da ga kopiramo i zalijepimo u slika4PowerPoint ili neki drugi program bez spremanja na računalo.

Još jedna prednost ovog alata je pisanje, crtanje, isticanje teksta te brisanje komentara pomoću gumba Brisalo. Imamo mogućnost promjene boje olovke, debljinu te izgled vrha olovke (okrugli ili ravni).

slika5Klikom na gumb Pošalji izrezak otvara nam se prozor za slanje elektroničke pošte jer je ponekad  jednostavnije poslati sliku nego objašnjavati gdje i kako da kliknemo. Također, možemo odrediti da li će izrezak biti dio poruke ili kao privitak.

I na kraju, izrezak možemo spremiti u četiri oblika: .png, .gif, .jpeg ili .htlm.

Novo doba Windowsa

Sljedeća generacija „Windows“ operativnih sustava

tomislav_tipuric

Tomislav Tipurić

Početak novoga doba

Da, živimo u uzbudljivom vremenu. Netko bi možda rekao i da živimo u poprilično teškom vremenu jer je u ovoj šumi promjena i novotarija gotovo nemoguće pronaći onu malu grančicu za koju bismo se uhvatili i čuvali ju kao oko u glavi, kako se slučajno ne bi promijenila i time nas ponovno bacila u rupu znanu pod nazivom „učenje i prilagodba“. Nažalost, nema nam druge, moramo učiti i prilagođavati se promjenama. O kakvim to promjenama pričamo? Prošle smo godine u temi broja Mreže obradili jednu od njih – računarstvo u oblaku, zbog njezine veličine i utjecaja. No, uz nju dolazi i jedna, ne toliko tehnološka promjena, iako će u potpunosti promijeniti upravo tehnološki svijet. Radi se upravo o konzumerizaciji IT-a.

„Konzumiranje IT-a, kažeš?“ Ne, ne radi se o ideji da se IT maksimalno iskoristi, ona je s nama (nadamo se) već dulji niz godina. Pod pojmom konzumerizacija, najjednostavnije rečeno, podrazumijevamo sve veći broj situacija u kojima zaposlenici tvrtke traže, kume i mole svoje IT-jevce da im omoguće korištenje njihovih vlastitih uređaja na radnom mjestu i to prvenstveno pametnih telefona i tablet uređaja. Popularizacijom konzumerske elektronike, primarno prethodno navedenih komunikacijskih gadgeta, stvorila se i želja da naše cool stvarčice koristimo i za posao. Možemo samo zamisliti koliko se pitanja vrti u glavi sistemaša kada im dođemo s takvim zahtjevom. Kako upravljati iPadom? Ima li na njemu kakovih štetočina, virusa, malwarea? Kako spriječiti curenje informacija na takvom uređaju? Group policy? Facebook i Twitter na radnom mjestu? I još mnoga druga. Donedavno su IT-jevci imali potpuno pravo reći NE ovakvim zahtjevima. No što se dogodilo? Konzumerizacija IT-a, kao niti jedan proces u IT-u do sada, zahvatila je upravu, direktore, voditelje timova i brojne druge ljude koji su šefovi tim IT-jevcima i kojima se na njihovu želju ne može reći ne.

No, dobro je što je tako. Upravo je konzumerizacija IT-a omogućila razvoj toliko široke palete računalnih proizvoda koji su počeli poprimati očekivane i neočekivane pojavne oblike. Tako se uz famozne tablete i pametne telefone pojavljuje i stroj za pranje rublja koji u sebi ima računalo te ga je moguće spojiti na internet i s bilo kojeg mjesta na zemlji pokrenuti proces pranja rublja, provjeriti trenutno stanje stroja i slično. Koliko je to korisno, nije tema priče, činjenica je da su računala svuda oko nas i da omogućuju, do jučer, nezamislive scenarije.

Druga važna stvar koja nas gura naprijed jest sveprisutnost interneta i to poglavito brzog interneta. Koliko ste se puta zaputili prema Splitu ili Zagrebu, Osijeku ili Varaždinu i pri tome uključili GPS navigaciju na mobilnom telefonu? Ono o čemu sigurno pri tome niste razmišljali jest pokrivenost GSM odnosno HSDPA/EDGE/GPRS signalom i mogućnost da se vaš kartografski sustav neće moći povezati s dragom mu uslugom te vam prikazati vašu trenutnu poziciju na karti (pod pretpostavkom da će GPS raditi). Tomu nije tako zato što smo mi kao ljudi postali bezobzirni i lakomisleni, već zato što s nekim stvarima jednostavno računamo. Postalo nam je normalno, gotovo i prirodno računati s internetskom vezom na svakom mjestu, u svakom trenutku. Upravo ta činjenica omogućila je stvaranje brojnih aplikacija koje koriste resurse oblaka i koje su nam sposobne dostaviti naše e-mail poruke, informacije o vremenu, stanje na cestama, GPS karte, stanja skladišta u našem ERP-u ili pak najnoviju verziju prezentacije za sjednicu Uprave. Mobilni uređaji pronašli su svoje mjesto pod suncem i postaju sve popularniji, upravo zbog sveprisutnosti (mobilnog) interneta.

U ovu priču možemo još uvesti i sve prisutniju prirodnu interakciju s računalom – od dodirnih ekrana i različitih drugih površina pa sve do gestikuliranja pred infracrvenom kamerom. Koliko je ova činjenica zapravo točna i koliko smo s touch mogućnostima počeli računati, najbolje ćete se uvjeriti posjetom obližnjoj prodavaonici računalne opreme. Priđite polici s ekranima ili prijenosnim računalima i malo bolje promotrite površinu ekrana. Što vidite? Otiske prstiju, brojnih prstiju koji su pokušali upravljati tim računalima, ne razmišljajući pri tom da taj konkretni ekran ili prijenosnih nije opremljen touch senzorom. Zanimljivo, zar ne? Možemo reći da nam se touch uvukao pod kožu. Druga stvar koja nam se uvukla pod kožu su društvene mreže. Razni Facebooci, Twitteri, ForeSquareovi, LinkedInovi i slični unaprijeđeni klonovi bivših foruma i newsgrupa postali su dio naše svakodnevice i poprilično je teško pronaći osobu između 15 i 35 godina koja nema korisnički račun na nekoj od društvenih mreža. Upravo je ta činjenica uzrokovala promjenu u softveru. Počele su se pisati „društveno osviještene“ aplikacije koje imaju ugrađen određeni vid interakcije s društvenim uslugama. Tako možemo fotografiju s planinarenja postaviti na svoj „Fejs“ sa svoga mobitela te vrlo brzo dobiti 10-tak „lajkova“ naših prijatelja koji tom istom „Fejsu“ pristupaju s tableta, PC-a, iz Internet Caffea ili pak, također, s mobitela.

I, dobro, gdje su tu Windowsi?

Iz gore opisanog procesa lako se da zaključiti kakvi to Windowsi moraju biti da bi se uklopili trenutni proces promjene i budućnost IT-a. Za početak, oni moraju biti sveprisutni. Jasno, ne u smislu da postoji jedan jedini operativni sustav kojeg bi pokretali svi uređaji od mobitela do stolnog računala, već iskustvo rada, famozni look and feel mora biti jednak ili barem jako sličan. Na jednak način moramo biti u mogućnosti doći do istih informacija i istih usluga. U suprotnome će nas uvelike usporavati činjenica, da ćemo se konstantno prebacivati iz jednog načina rada u drugi, zamišljen na potpuno različit način. Mi korisnici smo ti koji tražimo od Windowsa sveprisutnost, zato da bi prvenstveno nama bilo jednostavnije. Jer, ukoliko to ne dobijemo od Windowsa, tražit ćemo to negdje drugdje i to je činjenica koje je Microsoft svjestan. Zbog toga i slušamo priču o Windowsima na telefonu, Windowsima na ARM procesorima i slično.

3-screen Tri naša glavna ekrana, a Windowsi na svakome od njih

Windowsi moraju dati i odgovor na sva pitanja koja postavljaju administratori korporativnih sustava, a da pri tome ostanu konzumerski proizvod. Na njima mora biti moguće pogoniti zaštitne alate, njima se mora biti moguće upravljati kroz Group Policy (ili neku novu vrstu upravljanja grupnim pravilima), moraju omogućiti korištenje korporativne zaštite dokumenta kako bi spriječili curenje podataka, moraju… Puno toga moraju, kad se pita interni IT. Dodatnu kompleksnost uvodi i Tabletčinjenica da ti isti Windowsi (i prateći uređaji) moraju biti dovoljno cool i jednostavni i korisni da bi se svidjeli svima onima koji žele kupiti laptop, tablet ili pametni telefon. Kao i svima onima koji to možda ne žele, ali će ih poslovna potreba na to natjerati.

Računala poprimaju različite oblike, različito su opremljena – svatko bira ono što mu najbolje odgovara

Ti isti Windowsi jednostavno moraju imati ugrađenu interakciju s društvenim mrežama, e-mail uslugama, sustavima za pohranu ogromne količine podataka u oblaku te još brojnim drugima koji su danas dio svakodnevice i bez kojih korisnici računala više ne mogu zamisliti svoj dan. Oni također moraju znati komunicirati s korisnikom na nove, prirodnije načine. cloud-servicesMoraju imati dobru podršku za touch i svoje sučelje prilagoditi tom načinu upravljanja. Bilo bi zgodno i da su sposobni razumjeti glas, odnosno glasovne naredbe, barem na nekom od popularnijih svjetskih jezika. A što je tek s drugim vidovima interakcije poput Kinect senzora?

Windowsi i u oblaku – Windows Live usluge

U novo doba s velikim očekivanjem

Puno očekivanja, zar ne? Mogli bismo tako u nedogled, uistinu puno očekujemo od najpopularnijeg operativnog sustava današnjice. Sreća je u tome što sve gore navedeno ne treba zadovoljiti jedan uređaj ili jedan pojavni oblik tih Windowsa. Dio potreba može pokriti, recimo, klijentska verzija Windowsa 8, dio će nam donijeti (ili nam je već donio) Windows Phone 7, odnosno neka novija inačica voćnog ili pak plesnog naziva, dio će doći sa Serverom 8, dio ćemo smjestiti u oblačni Azure, a nešto i preview-siteprepustiti uvijek rado viđenim članovima iste obitelji okupljenima pod nazivom System Centar. Sve su to Windowsi i sve najnovije o njima možete čitati u daljnjim tekstovima ove teme broja u kojoj smo predstavili novo doba – novo vrijeme vladavine Windows operativnog sustava.

Preuzmite Windows 8 Consumer Preview već danas

Povijest Windows OS-a

Bilo je to jedne mračne i olujne noći…

Windows_Family_TreeRazgranati grafički prikaz verzija Windowsa kroz povijest

Budući da govorimo o novom dobu Windowsa, bilo bi zgodno pogledati kratko unatrag. Prvi Windowsi pojavili su se još davne 1985. godine u svojoj verziji 1.0 (iako je Interface Manager začet 1981. gWindows-1-0odine, a Windowsi najavljeni 1983.). S današnjeg gledišta teško je uopće ovu prvu inačicu okarakterizirati kao Windowse jer su sa sobom nosili minimum onoga što očekujemo od operativnog sustava. Više su bili grafička ljuska za DOS nego pravi OS. 

Windowsi 1.0 – početak zlatnoga doba

Uslijedile su verzije 2.0 (1987.) i 2.1 (1988.) koje su uvele neke nove koncepte poput virtualne memorije i paginga, no nisu se primile kod krajnjih korisnika i nisu uspjele maknuti Windowse s margine tadašnjeg svijeta operativnih sustava.

U verzijama 3.0 (1990.) i 3.1 (1992.) poboljšan je dizajn sučelja i uveden pravi multitasking te je stvoren temelj za današnje kraljevanje svijetom osobnih računala. Pojavila se i verzija Windows for Workgroups koja je omogućila mrežnu komunikaciju na Windowsima korištenjem SMB protokola preko NetBIOSa. Doživjeli smo i prvi service pack u vidu verzije 3.11 koja je omogućila 32-bitni pristup datotekama te TCP/IP protokol bez 3rd party dodataka.

Verzija koja je jednom zauvijek promijenila svijet osobnih računala su Windowsi 95. To je prvi računalni (softverski) proizvod kojeg su gomile ljudi čekale pred trgovinama cijelu noć. Ljudi iz naše zemlje su čak plWindows-95aćali avionsku kartu za London kako bi se dočepali svoje kopije najtraženijeg operativnog sustava do tada. Nakon njih, uslijedile su verzije 98 (lipanj 1998.), 98 Second Edition (svibanj 1999.) i Me (skraćenica od Millenium Edition) u rujnu 2000. godine, koja je u svijetu poznata kao najgora verzija Windowsa ikad.

Kada se samo sjetimo prve verzije start izbornika i desktop ikona…

Paralelno s ovim, takoreći kućnim verzijama Windowsa, Microsoft je razvijao i svoju NT seriju (Network). Ideja je bila stvoriti jaki poslovni operativni sustav koji bi mogao stati rame uz rame s popularnim poslovnim magnatima kao što su UNIX, OS/2 i POSIX. Trebao je omogućiti hardversku i softversku portabilnost (radeći na arhitekturama poput Intel IA-32, MIPS, RISC i kasnije PowerPC, Itanium, AMD64 i ARM). Stvorene su serverska i klijentska (Workstation) edicija, a prva je verzija izašla 1993. godine pod brojem 3.1. Uslijedile su 3.5 (1994.), 3.51 (1995.) i 4.0 (1996.). U veljači 2000. godine pojavljuju se Windowsi 2000 (poznati i kao NT 5.0) koji će unijeti revoluciju s novostima poput novog modela upravljačkih programa (čitaj drivera), Active Directorya, kriptiranog datotečnog sustava te povećane raznolikosti u serverskim edicijama (uz ediciju Server dobili smo još i Advanced Server i Datacenter Server).

Sljedeći korak u razvoju Windowsa označilo je spajanje kućne i poslovne grane sustava u Windows XP (listopad 2001.), sa svojim Home i Professional varijantama, objema baziranima na istoj jezgri NT familije. Ova je verzija svojevremeno proglašena i najkvalitetnijim operativnim sustavom toga vremena.

Microsoft je nastavio s inovacijama i stvorio Vistu (2007.) koja se nije popularizirala zbog ogromne količine resursa koje je gutala kako bi normalno radila. Izlazile su i servisne zakrpe, no nije pomoglo. Trebalo je čekati jesen 2009. godine kada se pojavio najprodavaniji operativni sustav današnjice – Windowsi 7. Bazirani na svim inovacijama koje je unijela Vista, a optimizirani da rade na hardveru na kojem je radio XP ušli su na velika vrata u sve domove, tvrtke, škole i brojne druge institucije. „Microsoft got it right this time“ – pisali su mnogi časopisi i portali.

Serverska verzija OS-a, nakon Windowsa 2000, imala je svoj put, a detalje možete pronaći u okviru uz tekst o Windows Serveru 8.

Microsoft Tablet PC

Tabletić – heklana ostavština iz Redmonda

Iako današnjoj populaciji s ovih prostora relativno nepoznata, 2001. godine pojavila se specifikacija po kojoj su trebala biti građena računala okupljena pod nazivom Microsoft Tablet PC. Ta računala trebala su pogoniti novi operativni sustav nazvan Windows XP Tablet PC edition, nasljednik verzije Windows for Pen Computing 2.0. Pojavila se relativno široka skupina uređaja koji su zadovoljavali ovu specifikaciju, a ugrubo ih možemo svesti na one koji su bili isključivo tableti i one koji su bili konvertibilni laptopi, kojima se ekran na određeni način mogao pozicionirati u položaj pogodan za rad s elektroničkom olovkom (čitaj stylusom).

Na žalost, ova računala bila su izrazito skupa i poprilično lošeg korisničkog iskustva te se Tabletzbog toga cijeli koncept nije primio na tržištu. Ovo je zapravo samo parcijalno točno – glavni je razlog činjenica da je Microsoft, kao i s mnogo drugih stvari, ovdje bio ispred svog vremena. Tržište još nije bilo spremno. Nakon što je Apple s iPadom stvorio konzumersku potrebu, Microsoft je dobio novu šansu s Windowsima 8 o kojima možete čitati u nekoliko članaka ove teme broja.

HP Compaq tablet s rotirajućom tipkovnicom

Windows Live kalendar

matija_blagus

Matija Blagus

Windows Live kalendar je usluga koja nam omogućuje bolju organizaciju obaveza i događaja. Dostupna je mogućnost međusobnog dijeljenja kalendara pa na taj način možemo znati u koje su vrijeme naši prijatelji slobodni za druženje, a kad su zauzeti raznim obavezama.

clip_image002Da biste koristili uslugu, prijavite se na stranici profile.live.com, unesite svoje korisničke podatke na stranici za prijavu te u padajućem izborniku Hotmail na vrhu stranice kliknite na Kalendar.

Slika 1. Izgled sučelja usluge Windows Live kalendar

Dodavanje novih događaja

U kalendar možete dodati novi događaj, rođendan i obavezu. Također je na raspolaganju i stvaranje novog kalendara. Da biste dodali događaj, iz izbornika Novo odaberite mogućnost Događaj i dodajte ga u svoj kalendar. Popunite osnovne podatke o novom događaju, tj. okvire Što, Gdje, Početak i Kraj. Na taj način se opisuje događaj, a dostupna je i mogućnost Cijeli dan čime događaj definiramo kao cjelodnevni.

Klikom na poveznicu Više pojedinosti mogu se definirati dodatne mogućnosti koje nisu dostupne u prozoru u kojem upisujemo osnovnu definiciju događaja. Označavanjem kvadratića Privatno događaj se može sakriti od drugih osoba jer će biti vidljiv isključivo nama. U izborniku Ukrasna oznaka događaj možemo označiti nekom oznakom kako bi bio uočljiviji i kako bismo se lakše snalazili u kalendaru. Jedna od praktičnih mogućnosti je i da kalendar može poslati podsjetnik na neki događaj prije nego će se dogoditi. To je svojevrsan podsjetnik i alarm, a zadaje se tako da u mogućnosti Pošalji podsjetnik odaberemo odgovarajuće vrijeme kad će nas podsjetnik podsjetiti.

Svaki definirani događaj u Kalendaru može se periodički ponavljati pa se, primjerice, neki događaj može ponavljati svaki tjedan u isto vrijeme. Popunjavanjem odgovarajućih polja definiramo kada će se i koliko puta događaj ponavljati. clip_image003Definiranjem mogućnosti Dostupnost određujemo jesmo li u vrijeme nekog događaja dostupni ili ne.

Klikom na gumb Spremi spremate događaj sa svim definiranim dodatnim mogućnostima.

Slika 2. Definiranje novog događaja


Dodavanje obaveza

U kalendar se mogu dodati i obaveze. Iz padajućeg izbornika Novo odaberite Obaveze i otvorit će se prozor u koji upisujemo osnovne podatke o obavezi.

Dodatne mogućnosti potražite klikom na poveznicu Dodaj više pojedinosti.

Ako neka obaveza ima viši prioritet od ostalih, u izborniku Prioritet odaberite jednu od clip_image005ponuđenih razina (Nisko, Normalno i Visoko). Postavljanjem datuma u okviru Krajnji rok određujemo krajnji datum do kojeg obaveza treba biti izvršena. Ukoliko odaberete ovu mogućnost, možete podesiti i slanje podsjetnika za obavezu. U okviru Opis ukratko opišite o kakvoj se obavezi radi te kliknite na Spremi kako biste dodali novu obavezu.

Slika 3. Dodavanje obaveze

Dodavanje rođendana

Dostupna je i mogućnost dodavanja rođendana. Klikom na Novo odaberite Rođendan kako biste unijeli rođendan željene osobe. Prilikom unosa rođendana automatski se koristi Kalendar rođendana u kojemu su spremljeni datumi rođendana svih vaših prijatelja. I ovdje je dostupna mogućnost dodavanja ukrasnih oznaka.

Klikom na Spremi spremamo rođendan te ga dodajemo u kalendar rođendana.

Brisanje događaja

Događaj se može i obrisati. Odaberite događaj koji želite izbrisati i na vrhu stranice kliknite na Izbriši. Potvrdnim odgovorom na sigurnosno pitanje događaj je uspješno izbrisan iz kalendara.

Dodavanje kalendara

U usluzi Live Kalendar može se koristiti više kalendara za bolju preglednost nad različitim događajima ili dijeljenje s drugim korisnicima. Ovo je korisna mogućnost jer na taj način naši prijatelji mogu vidjeti kada smo zauzeti.

Za stvaranje novog kalendara iz izbornika Novo odaberite Kalendar. Osnovne informacije unose se jednako kao i za događaje i obaveze. Napominjemo da treba podesiti mogućnost Zajedničko korištenje kako bi se definiralo hoće li kalendar biti javan ili ćemo ga dijeliti s drugim prijateljima. Klikom na poveznicu Uredi dijeljenje otvara se sigurnosno upozorenje pa kliknite na Spremi kako biste spremili prethodno unesene informacije.

Otvorit će se prozor s mogućnošću dijeljenja kalendara. Odabirom mogućnosti Nemoj dijeliti ovaj kalendar, kalendar će biti dostupan isključivo clip_image007vama. Odabirom mogućnosti Dijeli ovaj kalendar, otvaraju se mogućnosti definiranja s kime ćete ga podijeliti pa odaberite što vam odgovara i kliknite na Spremi kako biste spremili promjene.

Slika 4. Postavke dijeljenja novog kalendara

Pretplata na kalendare

Uz stvaranje vlastitih kalendara, možete se pretplatiti i na neke javne kalendare. Preduvjet za pretplatu je da morate znati njegovu URL adresu.

Na vrhu stranice kliknite na poveznicu Pretplatite se, odaclip_image009berite Pretplati se na javni kalendar te popuniti pripadajuća polja za URL adresu i naziv kalendara.

Klikom na Pretplati se na kalendar završavate postupak pretplate na javni kalendar te će on automatski biti dodan na popis vaših kalendara i moći ćete pregledavati događaje unutar njega.

Slika 5. Pretplata na javni kalendar