Školske knjižnice u digitalnom okruženju

iva_brajdic

Iva Brajdić

Sažetak

U članku se raspravlja o primjeni novih medija u školskim knjižnicama, moderniziranju knjižničnog poslovanja i usluga koje školske knjižnice pružaju s naglaskom na upotrebu različitih online alata u svakodnevnoj praksi školskih knjižnica. Posebna je pažnja posvećena dobnoj skupini mladeži kao korisnicima školskih knjižnica.

Ključne riječi: školska knjižnica, novi mediji, web 2.0

Uvod

Novi su mediji postali sastavni dio ljudskog života. Nalaze svoje mjesto u obrazovnom sustavu pa je stoga logično da svoje mjesto nalaze i u knjižnicama. Mogli bismo reći da je nemoguće zamisliti knjižnicu koja, na ovaj ili onaj način, u svoj rad i poslovanje već nije involvirala nove medije. Novi mediji daju sasvim novu dimenziju čak i nekim osnovnim kategorijama knjižnica odnosno knjižničarstva (Stipanov, 2000.), a s obzirom na vrlo brz razvoj digitalne tehnologije možemo s pravom govoriti o važnosti digitalne kompetentnosti u svakodnevnom knjižničnom poslovanju.

Novi mediji i srednjoškolska populacija korisnika školskih knjižnica

Kao što znamo, kada govorimo o novim medijima, tu ubrajamo CD-ROM-ove, DVD-e, digitalizirane, mrežne tekstove, ali i nove informacijske i telekomunikacijske tehnologije i informacijske alate u najširem smislu. Ono što svakako predstavlja prednost u korištenju navedenih medija jest mogućnost istodobnog korištenja istih izvora na više mjesta bez obzira na udaljenost, te mnogobrojnost kombinacija. Osim što knjižnice mogu davati na korištenje različite baze podataka, pružati mogućnost čitanja cjelovitih tekstova, djela ili članaka, one pružaju i različite mrežne usluge. Virtualne, digitalne ili mrežne referentne usluge u svom najopćenitijem obliku možemo smatrati referentnim uslugama u mrežnom okruženju (Bosančić, 2010.). Referentne usluge, dakako, nisu novina jer njih knjižnice pružaju još od druge polovice 19. st., ali su novi oblici i načini na koje se referentne usluge danas pružaju. Jedna od najpoznatijih mrežno dostupnih inačica referentne usluge jest usluga Pitajte knjižničara – Ask a Librarian. Postojanje novog oblika referentne usluge, naravno, ne isključuje tradicionalne referentne usluge, već ih samo dopunjuje.

Mladež je dobna skupina koja za knjižničare ponekad predstavlja najzahtjevniju skupinu korisnika. Izvrsno vladaju novim tehnologijama te često pokazuju svojevrstan otpor prema klasičnim uslugama koje knjižnice pružaju. Gradske su knjižnice uglavnom više okrenute odraslima i djeci pa je pred knjižničarima srednjih škola izazov da zainteresiraju mladež da se koriste školskom knjižnicom i njezinim uslugama. No, to nužno zahtijeva osuvremenjivanje knjižnica i knjižničnih usluga, fonda knjižnice, opreme, knjižničnog poslovanja u cjelini, te informatičko i informacijsko opismenjavanje školskih knjižničara.

Kako dobnu skupinu mladeži zainteresirati za dolazak u školsku knjižnicu? U praksi su zabilježeni brojni dobri primjeri usluga za ovu dobnu skupinu počevši od pomoći pri izradi domaćih uradaka, formiranja različitih knjižničnih klubova za mlade, ponuda multimedijalne građe za mlade, osmišljavanje projekata kojima mladi sami organiziraju sadržaje za sebe, kreativne radionice i sl. Budući da se zahtjevi neprekidno mijenjaju u skladu s napretkom tehnologije, mnoge knjižnice danas nastoje ići ukorak s trendovima te u svoje usluge često uključuju različite vidove web 2.0 aplikacija. „Knjižnica 2.0“ zapravo je web 2.0 primijenjen u radu knjižnice (Barbarić, 2009.). Web 2.0 aplikacije bitno mijenjaju način na koji se može surađivati s drugima, a troškovi korištenja su zanemarivi. Neke od aplikacija koje spadaju u web 2.0. jesu: blogovi, Instant Messaging, Creative Commons, FaceBook, Flickr, Google Docs, MySpace, SlideShare, Twitter i dr.

Primjeri iz prakse

Novi mediji zapravo su ključni želimo li mladež privući u knjižnicu. Školski knjižničar treba predviđati aktivnosti koje uključuju suradnju s učenicima i nastavnicima u digitalnom okruženju. Nekoliko primjera iz prakse pokazat će da je to moguće.

Postoji mnogo alata koji se mogu koristiti kako bi se sve ono što se običavalo raditi na tradicionalan način, koristeći papir, flomastere i sl., osuvremenilo i tako približilo srednjoškolcima. Koristeći alat PosterMyWall, u suradnji s učenicima, mogu se izraditi posteri, plakati, urediti panoi, predstaviti nove knjige u knjižnici, najaviti razna događanja. Poster koji su izradili učenici Željezničke tehničke škole Moravice povodom Mjeseca hrvatske knjige, a u suradnji s knjižničarkom i informatičarkom, sadržavao je preporuku knjiga za starije naraštaje, njihove roditelje. Učenici su naučili primjenjivati jedan od Web 2.0 alata u nastavi, koristiti PosterMyWall kako bi izrazili svoju kreativnost  i napravili poster kojeg kasnije mogu koristiti za izlaganje ili kao pomoć pri učenju nekog gradiva.

clip_image002clip_image004
Slika 1. Rezultati radionice održane u Željezničkoj tehničkoj školi Moravice

PosterMyWall samo je jedan od alata koji se mogu koristiti kako bi se korelacija knjižničara i nastavnika i rad s učenicima osuvremenio i učinio kreativnijim. Spomenut ću još neke alate koji su mi se učinili korisnima: Wordle i Fodey.com su alati koji služe za generiranje teksta, Make Beliefs Comix je alat pomoću kojega se mogu izrađivati stripovi, Animoto služi za izradu videa, Storybird se može koristiti za oblikovanje digitalnih materijala, npr. slikovnica, Photostory je program za kreiranje videa, a Kubbu je online alat za izradu kvizova i križaljki. Na stranici The Teachers Corner može se pronaći mnogo radnog materijala za nastavnike, a stranica nudi i mogućnost izrade puzli, križaljki i sl. U korelaciji s nastavnicom engleskog jezika i učenicima 2. razreda u Obrtničkoj i tehničkoj školi Ogulin obradili smo temu Čitajmo hrvatsko na engleskom. Zadatak je bio analizirati jednu od priča Ivane Brlić Mažuranić na engleskom jeziku. Za motivaciju je poslužila jednostavna križaljka o Ivani Brlić Mažuranić i njezinoj obitelji, izrađena na stranici Edtools. Radionica je održana u sklopu Mjeseca hrvatske knjige.

clip_image006

Slika 2. Motivacijska križaljka izrađena pomoću alata Edtools

Učenike se može uključiti i u uređivanje web stranice škole, ili još bolje – školske knjižnice. Možda škola već ima mrežnu stranicu u sklopu koje se clip_image008zajedno s učenicima mogu uređivati učeničke vijesti. Danas postoje i besplatne aplikacije kao što je npr. Wix koje su vrlo jednostavne za upotrebu, a nude čitav niz mogućnosti za uređivanje web stranica.

Slika 3. Primjer naslovnice mrežne stranice školske knjižnice Željezničke tehničke škole Moravice izrađene pomoću alata Wix.com

Zaključak

Ovo su samo neki od primjera korištenja online alata koji rad u školskoj knjižnici mogu učiniti kvalitetnijim i zanimljivijim. Dobna skupina mladeži često predstavlja poseban izazov za školske knjižničare, no brojni primjeri iz prakse pokazuju da je moguće slijediti njihove zahtjeve i osuvremeniti rad u školskoj knjižnici. Za još bolje rezultate bit će potrebna sustavna edukacija školskih knjižničara, kvalitetna tehnička podrška koja će i korisnicima i zaposlenima omogućavati rad u digitalnom okruženju, te, naravno, suradnički odnosi koji će otvarati prostor za korelaciju i integraciju u nastavnom i izvannastavnom procesu.

Literatura:

  1. Bosančić, B. Online referentne usluge: pregled razvoja u teoriji i praksi. Vjesnik bibliotekara Hrvatske. 53,1(2010)
  2. Stipanov, J. Knjižnice i novi mediji. Vjesnik bibliotekara Hrvatske. 43, 4(2000)
  3. Web 2.0 i knjižnične usluge za mladež. // Smjernice za knjižnične usluge za mladež / uredila Ana Barbarić. Zagreb : Hrvatsko knjižničarsko društvo, 2009.

Bloomova taksonomija i digitalni alati

zeljka_tutek

Željka Tutek

Sažetak

Danas više nitko ne može zanemariti važnu ulogu digitalnih alata u učenju i poučavanju. Novozelandski nastavnik Andrew Churces 2008. godine objavio je “Bloomovu digitalnu taksonomiju” koja pruža izvrstan okvir za uključivanje novih aktivnosti u nastavu i pogled na mjesto koje web 2.0 alati u njoj imaju.

Ključne riječi: učenje, Bloomova taksonomija, digitalni alati, web 2.0

Uvod

Već više od pedeset godina nastavnici za definiranje ishoda učenja koriste najpoznatiju taksonomiju koju je predložio američki psiholog Benjamin Bloom sa svojim suradnicima. Bloomova taksonomija (Bloom i dr. 1956) u kognitivnoj domeni učenje razvrstava u šest temeljnih razina koje su hijerarhijski organizirane od nižih prema višim, zahtjevnijim: znanje, razumijevanje, primjena, analiza, sinteza i procjena. Svaka viša razina uključuje u sebi niže razine učenja. Najbolji nastavnici uvijek su vodili učenike ka što višoj razini taksonomije gdje god je to moguće.

Revidirana Bloomova taksonomija (Anderson i dr., 2001) objavljena je nakon šestogodišnjeg rada brojnog tima stručnjaka među kojima su bili i Bloomov učenik Lorin Anderson i njegov suradnik David Krathwohl: imenice koje su označavale razine zamijenili su glagolima, proširili su sintezu na stvaranje, promijenili redoslijed najviše dvije razine. I što je najvažnije, kognitivnu domenu učenja (znanja) proširili su tako da uključuje afektivnu (stavovi) i psihomotornu domenu učenja (vještine). Namjera im je bila Bloomovu taksonomiju prilagoditi nastavniku i učeniku 21. stoljeća.

BloomSlika 1. Bloomova originalna (1956) i revidirana (2000) taksonomija

Bloomova digitalna taksonomija

BloomDNastavnik i entuzijast Andrew Churces otišao je korak dalje kad je pokušao taksonomiju smjestiti u digitalno okruženje 21. stoljeća uključivanjem dodatnih mogućnosti učenja, što pružaju nove web 2.0 tehnologije. On je svaku razinu Bloomove taksonomije dopunio novim aktivnim glagolima i predložio pristup konkretnim digitalnim alatima. Posljednja inačica 3.01 Bloomove digitalne taksonomije dostupna je na njegovom blogu i wikiju Educational Origami (Churces, 2008a).

Slika 2. Bloomova digitalna taksonomija (Churces, 2008a)

Churces (Churces, 2008b) detaljno tumači digitalne aktivnosti. Slijedi njegovo tumačenje za dvije najviše i stoga najzanimljivije razine.

Procijeniti:
komentirati blog/vlog i reflektirati se – konstruktivnu kritiku i osobnu refleksiju često olakšava korištenje blogova i videoblogova. Da bi učenik komentirao i odgovorio na postove treba procijeniti materijal u kontekstu i izraziti svoje mišljenje.
postaviti post – postavljati poruke na blogove, u forumskim raspravama, tematskim raspravama. To su postali elementi svakodnevne aktivnosti učenika. Dobro postavljeni postovi kao i komentari nisu jednostavni kratki odgovori već su strukturirani i tako oblikovani da daju procjenu teme ili ideje.
moderirati – odnosi se na visoku razinu procjene u kojoj moderator treba biti u stanju procijeniti post ili komentar iz različitih perspektiva, utvrditi njegovu vrijednost, važnost i prikladnost.
surađivati i umrežiti se – Suradnja je sve važnija značajka obrazovanja. U svijetu sve više usmjerenom na komunikaciju, suradnja koja vodi do kolektivne inteligencije njen je ključni oblik. Učinkovita suradnja uključuje procjenu snage i sposobnosti sudionika i procjenu njihovog doprinosa. Umreženost je značajka suradnje, kontaktiranja i komuniciranja među osobama povezanim na internetu.
(alfa i beta) testirati – Ispitivanje aplikacija, procesa i postupaka ključni je element u razvoju bilo kojeg alata. Da bi netko uspješno obavio testiranje, treba biti u stanju analizirati namjenu alata ili procesa, što je njegova ispravna funkcija i procijeniti kako trenutno funkcionira.

Stvoriti:
programirati – bilo da stvaraju vlastite aplikacije, programske makronaredbe ili razvijaju igre ili multimedijske aplikacije unutar strukturiranih okruženja, učenici slijedeći konkretna pravila stvaraju vlastite programe koji odgovaraju njihovim potrebama i ciljevima.
snimiti film, animirati, izraditi videozapis ili audiovizualni zapis, miksati, izraditi remiks – to se odnosi na širokodostupne brojne multimedijalne sadržaje i alate za njihovo uređivanje. Učenici često snimaju, izrađuju, miksaju i preoblikuju multimedijalne sadržaje i tako stvaraju nove uratke.
režirati i producirati – izrazito stvaralačke aktivnosti, jer od učenika zahtijeva viziju, razumijevanje dijelova i njihovo oblikovanje u skladan uradak.
objavljivati – bilo putem interneta ili iz računala u kući, objavljivanje tekstova, multimedijalnih i digitalnih formata značajno je prisutno. Opet to zahtijeva široko sagledavanje, ne samo onog što je vezano uz sadržaj koji se objavljuje nego i uz postupak objavljivanja i same izrade. S objavljivanjem je povezano i vođenje videoblogova i blogova kao i uređivanje wikija – stvaranje, dodavanje i izmjena sadržaja wikija. Tu pripada i izrada meshup-ova.

Ako želimo koristiti tehnologiju tako da ona unaprjeđuje nastavu – prvo treba jasno odrediti što želimo postići, a onda odabrati digitalni alat koji postizanje tog cilja može najbolje podržati. No čije oduševljenje webom 2.0 ne bi zastalo bar nakratko pogledom na Go2Web20 podugački popis alata i aplikacija koje postoje? Kako ih saclip_image004gledati i prilagoditi nastavi? Odabir „najboljeg“ alata može biti pun izazova i može odnijeti mnogo vremena. Curches je izradio i predloške za mnoge alate koji mogu voditi nastavnika. Inspirirana njegovim radom, Kathy Schrock je za svaku razinu taksonomije odabrala šest digitalnih aktivnosti i povezala ih s logotipom aplikacije za Android koja je omogućava.

Slika 3. Digitalni alati za Android

Slično je napravila i za iPad. Na njenoj mrežnoj stranici (Schrock, 2011) grafički prikazi su živi i vode na mrežnu stranicu aplikacija. Najnoviji joj je grafički prikaz isključivo s Google aplikacijama.

Samantha Penney (Penney, 2010) slično je digitalnu Bloomovu taksonomiju prikazala u obliku piramide i povezala s aplikacijama za koje je koristeći Go2Web20 i Cool Tools for Schools ocijenila da su najbolji odabir.

clip_image006Slika 4. Bloomova digitalna piramida

Michael Fisher (Fisher, 2009) u piramidu je smjestio alate s liste 25 najboljih (25 Tools – A Toolbox for Learning Professionals 2009) kakvu svake godine objavljuje Centre for Learning and Performance Technologies (C4LPT) na osnovi ankete u kojoj sudjeluje više stotina profesionalaca koji se širom svijeta bave obrazovanjem.

Kelly Tenkerley objavila je na blogu maštovite prikaze Bloomove digitalne taksonomije u obliku pauna (Tenkerley, 2010), rascvjetanog stabla, kišobrana i igračke vrtivjetra.

Zbog višefunkcionalnosti alata potrebna je detaljna analiza. Kao uzor može poslužiti izvrsno oblikovan Moodle Tool Guide for Teachers (Seltzinger, 2010) koji je nedavno preveden i kod nas. Za taj LMS, koji je i prošle godine zauzeo visoko deseto mjesto na C4LPT listi najboljih, svi moduli su ocijenjeni i prema razinama Bloomove taksonomije.

Zaključak

Kao što je i “izvorna grupa uvijek gledala na taksonomiju kao djelo koje se razvija, koje nije gotovo ni konačno” (Anderson i dr., 2001), tako ni digitalna taksonomija nikad neće biti dovršena, jer će se neki od digitalnih alata koje sad koristimo prestati koristiti, a pojavljivat će se uvijek novi čije ćemo mogućnosti trebati prilagoditi učenju. No bez obzira na to, Churcesov rad je izvrsno ishodište za sve nastavnike koje kroz zbunjujuće velik broj mogućnosti digitalnog svijeta danas vodi isto pitanje „kako unaprijediti učenje?“, kao i nekad Blooma (Bloom i dr., 1971).

Literatura

Anderson, L. W., Krathwohl, D. R., Airasian, P.W., Cruikshank, K.A., Mayer, R.E., Pintrich, P.R., Raths, J. i Wittrock, M.C.(2001): A Taxonomy for Learning, Teaching, and Assessing: A Revision of Bloom’s Taxonomy of Educational Objectives. Allyn & Bacon, MA (Pearson Education Group). Boston.

Bloom, B. S., Engelhart, M. D., Furst, E. J., Hill, W. H. i Krathwohl, D. R. (1956). Taxonomy of Educational Objectives: The Classification of Educational Goals: Handbook I: Cognitive Domain. Longmans, Green. New York

Bloom, B. S., Hastings, J.T. i Madaus, G.F. (1971): Handbook on formative and summative evaluation of student learning. McGraw-Hill. New York,

Churches, A. (2008a): Bloom’s Digital Taxonomy. Pristupljeno 27.2.2012.

Churches, A. (2008b): Bloom’s Taxonomy blooms digitaly. Tech & Learning. Pristupljeno 27.2.2012.

Fisher M. (2009): Visual Bloom’s. Pristupljeno 27.2.2012.

Penney S. (2010): Bloom’s Digital Taxonomy Pyramid. Pristupljeno 27.2.2012.

Schrock K. (2011): Bloomin’ apps. Pristupljeno 27.2.2012.

Seltzinger J.(2010): Moodle Tool Guide for Teachers (Vodič kroz Moodle za nastavnike). Pristupljeno 27.2.2012.

Tenkely K. (2010): Bloomin’ Digital Peacock. Pristupljeno 27.2.2012.