Uloga škole kod usvajanja vrijednosti

Marjanca Šoško

Sažetak

Čini se da je u današnjem svijetu odgoj djece važniji i izazovniji nego ikad. U svijetu punom opasnosti, negativnih informacija, novih virusa, maski… čini se da su ljudi udaljeniji nego ikad, ali imaju sve veću želju i potrebu da budu jedni uz druge. Odrasli se svakodnevno susreću s novim izazovima i novim mjerama što zasigurno osjećaju i naša djeca koja to ne znaju pretočiti u riječi pa nam pokazuju na različite načine. Ako već nismo, sada itekako moramo biti svjesni koliko važnu ulogu ima škola u odgoju djece i održavanju njihovog pozitivnog pogleda na svijet i povjerenja u njega. U školi nastojimo osigurati ugodno okruženje u kojem učenici stječu nova znanja i vještine, a istodobno im se pruža mogućnost opuštanja i razonode. Stoga u nastavu uvodimo razne aktivnosti i sudjelujemo u projektima koji potiču razvoj pozitivnih vrijednosti jer su one vrlo važne za pojedinca i društvo u cjelini.

Ključne riječi: vrijednosti, učenje s ciljem usvajanja vrijednosti, kulturna i prirodna baština mjesta, Rastuća knjiga, Šumska škola.

Uvod

Škola u kojoj predajem područna je, mala i ugodna, a nalazi se u idiličnoj sredini, okružena livadama i šumama. Za sebe smatramo da smo obitelj, a velika prednost male škole je što se svi poznajemo; učitelji poznaju svako dijete po imenu i primjećuju kad je ono sretno ili tužno, a učenici poznaju sve učitelje i znaju da smo tu za njih. Učitelji svake godine pomno planiraju obrazovne ciljeve koje žele postići kod učenika, no svjesni smo da su osim obrazovnih vrlo važni i odgojni ciljevi te se u obrazovni proces trudimo svakodnevno uključiti i odgoj – ponekad planirano, ponekad spontano, ovisno o situaciji koja se dogodi u učionici, hodniku ili izvan škole.

Stoga prije početka nove školske godine pažljivo biramo aktivnosti i projekte kojima ćemo nadopuniti i oplemeniti svoj rad s učenicima. Želimo da učenici osobno rastu i pritom nikad ne zaborave na svoje bližnje i zajednicu u kojoj žive te da osvijeste da je svaki član zajednice izuzetno važan dio zajedničkog mozaika.

Različitim aktivnostima razvijamo vrijednosti poput vršnjačke i međugeneracijske suradnje, solidarnosti, tolerancije, očuvanja prirodne i kulturne baštine, brige o prirodi… Stoga u našoj školi rado sudjelujemo u projektima koji jačaju te vrijednosti. Tako smo se uključili u sveslovenski projekt Rastuća knjiga, a vrijednost smo prepoznali i u projektima Dani europske kulturne baštine i Šumska škola. U nastavku ću opisati sudjelovanje u ovim projektima.

Projekt Rastuća knjiga – odgoj s ciljem usvajanja vrijednosti

U nastojanju da osnažimo vrijednosti, u matičnoj i područnoj školi odlučili smo se uključiti u sveslovenski projekt Rastuća knjiga koji se ubrzano širi i izvan granica naše zemlje. Ideja za projekt nastala je na prijelazu u novo tisućljeće kao zamisao i inicijativa za izgradnju slovenskog spomenika knjizi. Njezin idejni otac bivši je učenik naše matične škole, OŠ Šmihel Novo Mesto, dr. Janez Gabrijelčič. Zapisao je misao koja nas vodi kroz cijelu školsku godinu i kaže: „Neka ne prođe dan da ne učinimo nešto dobro za sebe, za svoje bližnje i za zajednicu.” Na početku provođenja projekta, u koji smo uključeni već šest godina, pozvali smo ga na predstavljanje i tada je zapalio iskru za širenje ideje i aktivno uključivanje svih zaposlenika. Stoga svake godine pomno planiramo aktivnosti kojima ostvarujemo jednu od glavnih ideja pokreta Rastuća knjiga, a to je promicanje knjige, čitanja i opće kulturnih vrijednosti koje omogućavaju osobni i kulturni rast, kako pojedinca, tako i društva u cjelini. Svake godine pomno planiramo svoje ciljeve i biramo aktivnosti kojima ćemo ostvariti zadano. Važno nam je u aktivnost uključiti i širu zajednicu te tako širiti vrijednosti i izvan škole. Ove školske godine odabrali smo temu Zdrav način života i postavili cilj da učenici osvijeste važnost prehrane i kretanja za zdravlje i vlastitu dobrobit. Budući da je epidemija jako negativno utjecala na naše zdravlje, svojim aktivnostima želimo dati pozitivan doprinos zdravom načinu života. Na kraju školske godine izdat ćemo knjižicu sa zdravim receptima i tjelesnim vježbama.

Svaki dan kad uđemo u naš obrazovni hram, naša djevojčica s knjigom podsjeti nas na sve navedene ciljeve i vrijednosti kojima treba težiti. Naime, ulaskom u projekt Rastuća knjiga raspisali smo likovni natječaj za učenike i obitelji na temu Djevojčica s knjigom, a potom je komisija odabrala najbolji rad. Taj nas rad u hodniku u predvorju odsad svako jutro podsjeća na važne vrijednosti, a naša djevojčica – kojoj smo po mjestu u kojem se nalazi naša škola dali ime Birčanka – svake godine poraste. Ispod nje stavimo postolje s tri bogate misli koje su doprinos članova naše zajednice (zaposlenika, učenika, roditelja ili mještana). Na kraju svake godine ponosno podignemo postolje ispod našeg kipa i sa zadovoljstvom utvrdimo da ulaganjem napora i ostvarivanjem zadanih ciljeva rastemo, povećavamo znanje i jačamo vrijednosti. Svojim djelovanjem i željom za izvrsnošću na svim područjima dokazujemo da odgovornim odnosom prema sebi i drugima, odnosom punim poštovanja, gradimo most dobrih odnosa u obitelji, školi i široj zajednici.

Slika 1. priredba povodom prve obljetnice Rastuće knjige OŠ Šmihel i Područne škole Birčna Vas

Projekt Dani europske kulturne baštine – vrijednosti za očuvanje naše baštine

U područnoj školi nastojimo povezati ciljeve projekta Rastuća knjiga s projektom Dani europske kulturne baštine, u koji smo uključeni već dugi niz godina, svjesni važnosti očuvanja kulturne i prirodne baštine našega kraja. Učenici s velikim zanimanjem otkrivaju znamenitosti u svojem kraju, uz pomoć roditelja, djedova, baka i ostalih mještana svake godine naučimo mnogo o baštini našega kraja, a učenici upoznaju koliko je važno sačuvati ovu bogatu riznicu za buduće generacije. Sve to uključujemo u naš obrazovni proces i vodimo brigu da učenici steknu znanja i vrijednosti za cijeli život koje će im omogućiti da cijene i poštuju prirodu, svoje bližnje i okruženje u kojem žive, a prije svega da budu zadovoljni onime što im je dano te da istodobno rastu. Tako smo upoznali i naučili narodne pjesme, plesove i igre, posjetili smo sekvoju koja raste u blizini naše škole, ruševine dvorca Ruperč Vrh, Uršenski beč – izvor vode u našemu mjestu, upoznali smo jela koja su pripremale naše bake i prabake… Svu ovu baštinu istražujemo s učenicima u suradnji s roditeljima, bakama, djedovima i mještanima, stvaramo na zadanu temu pa svoja saznanja i proizvode predstavljamo na priredbi za mještane. Znamenitosti potom svečano usvajamo i obećavamo da ćemo ih čuvati i posjećivati.

Slika 2. Igračke nekad – izrada lutaka od prirodnih materijala

Slika 3. Jela naših djedova i baka – pogača, žganci i kupus       Slika 4. Posjet sekvoji u blizini naše škole

Slika 5. Izložba na kraju projekta Zapjevajmo u novi dan (Dani europske kulturne baštine)

Šumska škola – priroda kao naša učiteljica i velika vrijednost

Priroda je naše bogatstvo i ljudi toga postaju sve više svjesni. Priroda je vrlo važna i za učenike, a učitelji imaju ključnu ulogu da u njima probude osjećaj za prirodu i približe im njezinu vrijednost. U prirodi se učenici opuštaju, skupljaju novu snagu i puno su spremniji za učenje pa se i naša škola uključila u projekt Šumska škola koji potiče učenje i kretanje u prirodi. Čitanje na otvorenom, gdje učenici pronalaze svoj kutak i mir, učenicima je, primjerice, mnogo privlačnije od čitanja u učionici i nikad ne traje predugo. Učenici su vrlo motivirani za učenje na otvorenom jer se ono odvija kroz pokret i igru pa bolje i brže zapamte sadržaj. Šuma nam omogućava međupredmetno povezivanje nastavnih sadržaja pa gotovo uvijek u njoj provodimo nekoliko sati. U šumi s učenicima možemo ostvariti ciljeve svih nastavnih predmeta, a aktivnosti prilagoditi radu u prirodi i tako učenje učiniti još privlačnijim.

Slika 6. Učenje u šumi – upoznavanje proljetnica

Slika 7. Učenje u šumi – šetnja i upoznavanje proljetnica    Slika 8. Učenje u šumi – učenje brojeva

Zaključak

Cilj nam je da učenici izrastu u samostalne, zadovoljne i odgovorne pojedince koji će imati osjećaj za bližnje, odgovoran odnos prema prirodi i našoj baštini. Vjerujem da će nam to uspjeti zahvaljujući svim aktivnostima, trudu i međusobnoj suradnji. Kao što u jednoj od misli za postolje kaže gospođa Mateja Petric: „Lakše ide ruku pod ruku. Zajedno možemo sve.”

Literatura

1. Institut za šumsku pedagogiju, Mreža šumskih vrtića i škola (8. 4. 2022), https://www.gozdna-pedagogika.si/mreza-gozdnih-vrtcev-in-sol/
2. Rastuća knjiga (8. 4. 2022), http://rastocaknjiga.si/
3. Zavod za zaštitu kulturne baštine, Dani europske kulturne baštine i Tjedan kulturne baštine (8. 4. 2022), https://www.zvkds.si/sl/dekd/dekd-tkd

Vrijednosti u okruženju za učenje

Anja Jalsovec

Sažetak

Zadatak škole je osigurati sigurno i poticajno okruženje za učenje. Postizanje ovog cilja temelji se na sustavu vrijednosti. S ovog gledišta, biti učitelj izazovan je zadatak. Prenošenje znanja učenicima, ali istovremeno i obrazovna funkcija škole, povezana je s učiteljevom osobnošću. Vrijednosti koje su prava i istodobno dužnosti, temelj su obrazovnog procesa, ali i društva u cjelini. Naime, učenici oponašaju svog učitelja, baš kao što oponašaju roditelje kod kuće. Učitelj stoga mora biti dobar i uzoran primjer djeci. Škola kao cjelokupna organizacija ima veoma važnu ulogu u oblikovanju vrijednosti mlađih generacija koje će izrasti u neovisne, odgovorne i poštovane pojedince. U svom radu posebno opisujem neke primjere prakse uključivanja vrijednosti u nastavu u razredu.

Ključne riječi: vrijednosti, razredna klima, suradnja, sigurnost.

1. Uvod

Vrijednosti. Naš unutarnji glas koji nas usmjerava i vodi kroz život. Važna smjernica na kojoj se temelji sigurno i poticajno okruženje za učenje. U takvom školskom okruženju i klimi učenici će se osjećati dobro i mogu biti uspješni. Način na koji motiviramo učenike, uključujemo ih u školski proces, kako ih potičemo, kakva je naša komunikacija s njima, sve je to određeno vrijednostima učitelja. Kao učitelji, tim vrijednostima osiguravamo da se učenici osjećaju sigurno, kako emocionalno tako i socijalno. Škola mora podržavati i temeljiti se na važnim ljudskim vrijednostima, kao što su: prijateljstvo, pomoć/solidarnost, zdravlje, sloboda, otvorenost, suradnja, hrabrost, mudrost, poštovanje, neovisnost… Način na koji spomenute vrijednosti možemo posebno uključiti u proces učenja na razini razreda, predstaviti ću vam u nastavku teksta…

2. Središnji dio

Djeci svakog mjeseca predstavljam jednu od vrijednosti. Uvodim je pjesmom, tražeći u knjigama priče koje se odnose na određenu vrijednost. Razgovaram s učenicima o vrijednosti, razmišljamo koliko nam ona znači. Pokušavam je približiti što bliže učenicima. Objesim list s napisanom vrijednošću i zadacima na vidljivo mjesto u učionici. Također tražim društvene igre povezane s vrijednošću, uvrštavam ih u kurikulum, te vodim računa i o interdisciplinarnim vezama. Cijeli mjesec radimo u duhu određene vrijednosti. Djeca to trebaju osjetiti i usvojiti. Također roditeljima predstavljam projekt vrijednosti na prvom roditeljskom sastanku. Sudjelovanje s njima donosi još veće plodove, pogotovo, ako kod kuće i oni sami poštuju i ističu određene vrijednosti. Roditelje uključujem u sam rad projekta, a njihov doprinos razrednim vrijednostima također je dobrodošao.

Moramo shvatiti da su vrijednosti različite i da svima znače nešto drugačije. Svaki pojedinac cijeni i poštuje određene vrijednosti. Potičem učenike da razmisle koje im vrijednosti znače puno te ih usmjeravam u prikupljanju vlastitih vrijednosti sljedećim pitanjima:

1. Što je važno u vašem životu?
2. Što želite duboko u sebi?
3. Zbog čega vam srce jače kuca?
4. Kakav prijatelj želiš biti?
5. Kakvog prijatelja želite sa sobom?

Hoće li put do vrijednosti uvijek biti ugodan?

O tome razgovaramo i s učenicima. Postizanje svih ovih vrijednosti odvijat će se s ugodnim i neugodnim osjećajima. Kroz prihvaćanje i doživljavanje vrijednosti koje nam znače u životu, prate nas različite emocije i različiti valovi osjećaja.

Učenici sami razmišljaju o posljednjoj vrijednosti. Pronalaze vrijednost koja im puno znači. Povezuju ga s pričom, ljudima, događajima. Predstavljaju je prijateljima iz razreda te o tome razgovaraju kod kuće. Učenici mogu pripremiti plakat, pronaći knjige čija je poruka vezana uz određenu vrijednost, crtati stripove itd. Razmišljanje i rad na temu odabrane vrijednosti učenicima bi trebala predstavljati ugodne trenutke, koji potiču i pozitivne emocije.

Primjer iz moje prakse:

Predstavljam vam primjer predstavljanja jedne od vrlina u učionici.

Vrlina mjeseca rujna: PRIJATELJSTVO

„Ako imate prijatelja sa sobom, nijedno putovanje nije predugo.“ (Japanska poslovica)

• Razmislite tko je vaš prijatelj i koje su njegove osobine.
• Nacrtajte ključ dobrog prijateljstva. Napiši na njemu kakvog prijatelja želiš.
• Pronađite knjigu o prijateljstvu u knjižnici, pročitajte je i predstavite prijateljima iz razreda.
• Napišite kakav ste prijatelj.

3. Zaključak

Zadatak učitelja je približiti vrijednosti djeci. Učitelj mora voditi brigu o tome da se učenici u učionici osjećaju sigurno i poštovano. Vrijednosti su ključne za ovaj zadatak. Prvo i najvažnije, učitelj mora biti uzor, koji već ima oblikovan vlastiti sustav vrijednosti. Važno je da ih svi u razredu usvoje i djeluju na temelju odabranih vrijednosti. Učitelj treba osigurati da se učenici međusobno poštuju, pomažu jedni drugima, surađuju i izrastu u poštene, ljude s principom i poštovane ljude. Učitelj bi trebao u svoj razred donijeti vrijednosti koje poštuje i smatra važnima u životu. Tako će pomoći učenicima na putu razvoja u odgovorne odrasle pojedince, koji poštuju sve ljude koji ih okružuju i s kojima se susreću.

4. Literatura

1. Kranjc, T., Drolc, A., Nose Pogačnik, Š., Pevec, M., Slivar, B., Uranjek, J. Weilguny, M. (2019). Varno in spodbudno učno okolje. Ljubljana: Šola za ravnatelje.
2. Šinkovec, S., (2017). Vzgojni načrt v šoli – Spodbujanje celostnega razvoja osebnosti učencev. Ljubljana: Jutro d.o.o. in Inštitut Franca Pedička.

Rješavanje na nenasilan način

Već najmlađe odgajajmo i usađujmo im vrijednosti, koje su najvažnije za društvo i život, koje želimo i sami

Arlena Bosnar Krajnc

Uzorak ponašanja

U prezentaciji i evaluaciji slučaja iz prakse želim prikazati, kako je bitno da smo svjesni, da se već mališani susreću s različitim vrstama nasilja, što jako utječe na njihov daljnji razvoj i život. Dandanas je puno ljute (bijesne, revoltirane) djece i mladih, koji se, kad se suočavaju sa svakodnevnim konfliktima, često poslužuju nasiljem.

Svaka škola bi morala učenike učiti vještini razgovora, sudjelovanja, izražavanja mišljenja, sprečavanja i rješavanja konflikata na nenasilan način. Pritom je iznimno bitan uzorak ponašanja, kojeg posreduju i razvijaju nastavnici. Slijedeće je razvijanje osjećaja pripadnosti odnosno povezanosti s vršnjacima te poticanje sudjelovanja i uzimanja u obzir različitosti.

Medijacija

Medijacijom, koju u školi izvodimo već niz godina, učenike s pomoći vršnjaka medijatora učimo, kako se primiti rješavanja međusobnih sporova, što ne pomaže samo uklanjanju trenutnih konflikata među njima, već ih uči i socijalnim vještinama i nenasilnog rješavanja konflikata. Medijator je osoba, koja je osposobljena za vođenje procesa medijacije – pomaže sudjelujućima u procesu, da konstruktivno izraze probleme, želje i potrebe i aktivno sudjeluju kod traženja rješenja. Medijator je neutralan i brine za proces, a glede sadržaja se ne svrstava. Uz brzo i zadovoljavajuće rješenje medijacija doprinosi poboljšanju odnosa i sudjelovanja između zavađenih strana, umanjuje mogućnost zaoštravanja sporova ubuduće i doprinosi razvijanju učinkovitih oblika sprečavanja in razrješavanja teškoća i nesuglasja. Medijacijom se doduše poslužuju učenici 2. i 3. trijade, ali na takav ili sličan način pristupamo rješavanju teškoća i konflikata već i u 1. razredu.

Razgovor o različitosti

S učenicima dosta razgovaramo o prijateljstvu, o odnosima između ljudi, kako rješavati sporove i konflikte.

Učenici su pričali o prijateljima, koje imaju u razredu, i o prijateljima van razreda. Razgovarali smo, kako znamo, da je netko tvoj najbolji prijatelj, što mi napravimo za prijatelje a što oni za nas. Ponekad se naravno i suprotstavimo jedni drugima i utvrđivali smo, koji je najbolji način za pomirenje. Razgovor se nanio na priču Ivo traži prijatelja.

Ciljevi:

• da uz slušanje priče razmišljaju o prijateljstvu in različitosti
• da spoznaju, što znači biti i imati dobrog prijatelja
• biti svjesni, da smo između sebe različiti i prihvaćati različitost,
• biti svjesni, da je potrebno nesuglasice rješavati na način, koji je prihvatljiv

Priča

Djeca su sjela u krug, na jastuke i slušala priču Ivo traži prijatelja. Nakon čitanja smo priču prepričali. Priča govori o dječaku Ivu, koji je za rođendan dobio loptu, ali se nije imao s kim igrati. Shvati, da si mora potražiti prijatelja. Sretne pticu sjenicu, miša, pčelicu, bubamaru i slona. i Ivo im je pomogao kod njihovih problema. Na kraju je pomogao još i krijesnici, koja nije svjetlila i Ivo ju je očistio, da je lampica opet zasvijetlila. Kad dođe kući zaplače, jer nema nijednog prijatelja. Životinje ga čuju, požure k njemu i tješe ga. Životinje ga pitaju zašto plače, a Ivo kaže, da zato što nema prijatelja.

Popričamo o odnosima u našem razredu. Potaknem učenike, da progovore o svojim teškoćama, nevoljama, ako ih imaju i, ako žele o tome progovoriti. Razgovor nastavljamo temom o različitosti, po čemu smo drugačiji ( boja kose, naočale, pjege, težina, učne sposobnosti, različite etničke pripadnosti, društveni status…). Razgovarali smo i o tome, kako jako možemo nekoga uvrijediti, ako zbijamo šale o njemu, kakve posljedice mogu biti za onoga, tko je povrijeđen.

Igre

Igra Atomići: učenici trče i kad učitelj vikne broj od 2 do 5, uhvate se za ruke tako, da čine skupine učenika u određenom broju.

Deka: učenici imaju zatvorene oči i jednoga sakrijemo pod deku. Ostali učenici moraju utvrditi, tko je pod dekom bez da se taj javlja.

Stolac s moje desne je prazan: učenici u krugu sjede na stolcima a, jedan stolac ostane prazan. Učenik, koji je lijevo od praznog stolca kaže: “Stolac s moje desne je prazan, želim, da na njega sjedne….”.

Pohvala učenika: sjedimo na jastucima u krugu i dodajemo si lopticu. Kad učenik dobije loptu, učenik, koji mu je loptu dodao kaže nekoliko njegovih dobrih osobina. Počinjemo riječima Sviđaš mi se, jer…..”.

Drvo prijateljstva

Odlučili smo, izraditi drvo prijateljstva, da se kod mogućih teškoća uvijek sjetimo na to, da smo unatoč svemu svi prijatelji in da si v problemima moramo pomagati. Učenici su napravili cvijetiće iz papira, na njih nacrtali svoje prijatelje, a neki su znali i nešto lijepo napisati. Iz tvrdog papira smo napravili stablo i krošnju, a na njih nalijepili naljepili cvijetiće. Još smo izrezali i zelene listiće i zalijepili ih na grane. Drvo smo postavili ispred razreda, da ga svi vide i tu će ostati cijele godine.

Vrijednosti

Vrijednosti naše škole su POŠTOVANJE, TOLERANCIJA, ZNANJE. Vrlo je važno, da već najmlađe odgajamo i usađujemo im vrijednosti, koje su najvažnije za društvo i život, koje želimo i sami, a sami ih i poštujemo.

Učenicima je taj dan bilo izuzetno lijepo, a i sad primjećujem da ih je dirnulo, budući da su između sebe vrlo prijazni, pomažu si, a i kod sporova brzo dolazimo do rješenja. Naučili su vrijednosti naše škole i njihovo značenje, jer je vrlo bitno da su i naši najmlađi svjesni značenja tih riječi.

Literatura

1. Helmut H. Erb; (prevedla Jana Ambrožič), Nasilje v šoli in kako se mu lahko zoperstaviš, Radovljica: Didakta (2004)

Pedagoške vrijednosti eTwinning projekata

Arjana Blažić

O eTwinning projektima i eTwinning konferencijama već smo pisali na stranicama Pogleda, a mnogi od nas aktivno sudjeluju u radu ove velike europske zajednice nastavnika i učenika.

Jedna od aktivnosti na portalu etwinning, u kojoj nastavnici rado sudjeluju kako bi unaprijedili svoje znanje jesu tzv. mrežne edukacije (Learning Event).

Mrežne edukacije su kratki intenzivni online tečajevi o raznim temama. Prijava na mrežnu edukaciju otvorena je svim prijavljenim eTwinning nastavnicima, otprilike tjedan dana prije početka događanja. Provodi ih nastavnik-stručnjak, a sudionici se aktivno uključuju u rad i diskusije koje se odvijaju asinkrono i sinkrono.

Do sada sam sudjelovala u nekoliko mrežnih edukacija, što me potaklo da pokrenem i svoju vlastitu. Zajedno s belgijskim kolegom Bartom Verswijvelom s kojim već duže vrijeme surađujem u različitim projektima online i offline, osmislila sam mrežnu edukaciju pod službenim nazivom Pedagoške vrijednosti etwinning projekata. Neslužbeni naziv naše edukacije bio je Obrazovna Odiseja kojom smo 157 prijavljenih nastavnika poveli na plovidbu morem ogromnog broja web 2.0 alata, te zajedno s njima naučili kako napraviti čvrsti pedagoški okvir za eTwinning projekte i koristiti web alate za poučavanje  vještina 21. stoljeća:

• kritičko mišljenje i rješavanje problema
• suradnju
• vrednovanje i samousmjerenost
• aktivno građanstvo.

Naša je plovidba službeno trajala od 28.02 – 9.03.2013. Plovili smo morem brojnih alata, pdf dokumenata, video isječaka i bezbrojnih postova na forumima. Nastavnici su vrlo aktivno sudjelovali u radu te rado i na vrijeme izvršavali zadatke koje smo za njih pripremili. Tako smo, npr. samo u dva dana prikupili više od 300 objava na Forumu o razvoju kritičkog mišljenja u kojima su sudionici opisali svoja iskustva i primjere dobre prakse. Svoju školu i grad predstavili su na Thinglink mapi ovdje i ovdje. Na LinoIt ploči nastavnici su podijelili više od 150 citata i poslovica o učenju u 21. stoljeću. Na Padlet ploči podijelili su više od 70 pjesama o moru na različitim jezicima koje su svakodnevno pratile naš zajednički rad. Zajednički smo kreirali projektnu “čeklistu” za provjeru vrijednosti projekata koje namjeravamo pokrenuti. Svi su zadaci bili asinkroni, tako da je svatko mogao raditi svojim tempom. Dva događanja su se odvijala u realnom vremenu: na uvodnom webinaru predstavili smo sve dijelove i zadatke naše mrežne edukacije, a na završnom TeachMeet susretu sudionici su imali priliku predstaviti svoje projekte u kratkim trominutnim prezentacijama.

Mrežna edukacija završila je 9. ožujka, no sudionici su izrazili želju da nastave s radom, suradnjom  i razmjenom ideja, projekata i iskustava i nakon službenog završetka. Stoga će Obrazovna Odiseja ostati zauvijek otvorena za učenje svim sudionicima edukacije.

Nakon zavšetka edukacije, Bart i ja smo predstavili našu Obrazovnu Odiseju na godišnjoj eTwinning konferenciji koja se od 14-18.03. održala u Lisabonu. Održali smo dvije radionice te dobili brojne pohvale za naš rad.