Plan i provedba

akcijskog istraživanja u matematici

Mojca Kogoj

Sažetak

Mogućnost mjerenja životna je vještina i upotrebljavat će se u raznim situacijama tijekom života. Za dijete su važne usporedbe veličina, kao npr. tko ima dulju olovku, većeg medvjedića ili viši dvorac od pijeska. Adolescent će se usredotočiti na odjeću i veličine, utvrđivanje prikladnosti, razumijevanje sustava veličina i načina na koji će ih upotrebljavati, moći procijeniti odgovarajuću točnost i veličinu. Za odraslu osobu mjerne su vještine dobre u industriji u kojoj se upotrebljava točnost jasne kvalitete. Odrasli svoje vještine mjerenja upotrebljavaju kad planiraju kupnju za dom i procjenjuju kućanske predmete, kao što su zavjese, sagovi ili police, kako bi osigurali uspješnu kupnju.

Mjere nikada ne mogu biti točne. To je osnovno načelo mjerenja koje odrasli ne razumiju uvijek. Mjera je uvijek približna procjena i stupanj točnosti, koja je upotrjebljena, i najbliža je cijelom centimetru, njegovoj desetinki, stotinki ili tisućinki, što odražava ideju aproksimacije.

Za učinkovito mjerenje je kod djece potrebno postići vještine ocjenjivanja, odabir jedinica, uporabu mjernih instrumenata i provođenje mjerenja na odgovarajućoj razini preciznosti za određeni zadatak. Mjerenja uključuju brojeve i numeričke operacije u stvarnim situacijama.

Ključne riječi: mjerenje, numeričke operacije, vještina, matematički problem.

Uvod

Igra je ključni element u poučavanju male djece. Kroz igru istražuju socijalnu interakciju, uče preuzimati odgovornosti, raspravljati i dijeliti (Sheridan, 1977) te istražuju matematičke pojmove. Dječja je igra razvojna: individualna, paralelna i suradnička igra i obično se smatra sekvencijalnim razvojem (Bunker et al, 1982). Odrasli pomažu djeci kroz ove faze razvoja poticanjem sudjelovanja u planiranju što učiniti, ispunjavanju plana, raspravi o rezultatima, doprinoseći tako razumijevanju matematičkih pojmova i upotrebi matematičkih vještina u grupnim aktivnostima.

Sadržaji koji su posebno aktualni za rad na matematičkom području u vrtiću:

1. duljina – djeca jako vole mjeriti, uspoređivati, sortirati
2. vrijeme – slušaju bajke, razgovaraju o događajima (prošlim, sadašnjim…)
3. masa – bave se vaganjem, uspoređuju, dodaju…

1. Primjeri djelatnosti

Cilj: Dijete se upoznaje s vjerojatnošću događaja i upotrebljava izraze za opisivanje vjerojatnosti događaja, predviđa posljedice za zadane situacije, rješava matematičke probleme i generalizira (određuje pravilo).

1. Utvrđivanje stanja

Vodim djecu:

1. Imenujte predmete.
Djeca su odgovarala: krug, kocka i valjak. Kasnije smo došli do rješenja da su predmeti kugla, kocka i valjak. Razgovarali smo o onom što je okruglo, ravno.

2. Koji se predmeti kotrljaju? Djeca su znala da se valjak i kugla mogu kotrljati. Kocku pak moramo pogurati po manjoj kosini ako želimo da klizi: ne kotrlja se. Međutim, ako želimo da kocka brže klizi, moramo jače nagnuti kosinu da bude strmija.

3. Što biste učinili da se predmeti spuste po kosini? Znali su da moramo jače nagnuti kosinu. Što je više nagnemo, tijela su brža.

4. Što biste učinili da se predmeti lakše ili teže spuste po kosini? Lakše se spuštaju ako nagnemo kosinu, teže ako nešto stavimo na kosinu.

5. Što biste učinili da stvari odu što dalje? Stavili bi teret na njih.

S djecom gledamo materijal koji ćemo upotrijebiti i pritom ih ispitujem (kosina, vrste kosina, predmeti).

Zapisujem odgovore.

Klizi li kocka ili se kotrlja?

Analiza:
Djeca su sa zanimanjem pristupila aktivnosti, s veseljem su svi sudjelovali. Također su otkrili da pri spuštanju moramo kosinu spustiti na pod zbog označavanja jer je stol prekratak.

Pri provjeri sam otkrila da im je bliži od cilindra – usporedba valjka (asocijacije), bilo im je lakše uspoređivati s okruglim i ravnim i tako smo došli do zaključka da u ruci imam kocku, cilindar i kuglu. Znali su koja se tijela kotrljaju, a uz moju pomoć otkrili su da se kocka ne kotrlja, već klizi (kocku sam stavljala na kosinu i povećavala nagib kosine).

2. Pristup na temelju statusa

Tijek aktivnosti:

Postavljam kosinu, usput zapisujemo svoja otkrića.

a) Pokazujem djeci loptu, kocku i valjak.

● Uz pomoć pitanja provjeravam znanje djeteta.

Mijenjam:

• kosinu: pišem generalizaciju: „ne ide daleko”, „ide jako daleko”, „pada”, „ne miče se”;
• materijal na kosini;
• materijal geometrijskih tijela;
• težinu.

U samom planu aktivnosti morala sam imati jasnu predodžbu o tome kako ću je provesti jer bi predugo čekanje djeci odvratilo pažnju. Prvo sam, naravno, morala i djeci dati zaduženja. Odredili smo tko će gledati, zapisivati, ispuštati…

Sva su djeca htjela sudjelovati, pa je to bilo prijeko potrebno i za njih zanimljivije.

Prema planu sam prvo izabrala 3 kuglice iste veličine kojima sam mijenjala nagib kosine, materijal i težinu.

A) KUGLA

1) 3 kuglice iste veličine: mijenjam nagib kosine

• isti materijal
• različit nagib mijenjam 3 puta – mjerimo duljinu spusta
• ista težina

Generalizacija: najmanji nagib kosine „ide daleko”, veći nagib – „ide još dalje”, najveći nagib „ide jako daleko”.

Analiza: Pitala sam djecu što misle, što će se dogoditi ako spustim kuglu niz najmanji nagib, pa veći i najveći. Njihov zaključak je bio ispravan.

2) 3 kuglice iste veličine: mijenjam materijal na kosini

• različiti materijali na kosini (valoviti karton, krep papir, tkanina, aluminijska folija)
• isti nagib
• ista težina

Promijenila sam materijal na kosini.

Generalizacija: folija „ide daleko”, valoviti karton „ne ide daleko”, krep papir – „ide dalje”, roba „ide jako daleko”.

Analiza: Sada su njihovi zaključci bili malo manje točni. Međutim, neka su djeca pravilno razmišljala nakon što su opipala materijal. Otkrili smo da kuglica po kosini prekrivenoj valovitim kartonom ide kraće nego po kosini prekrivenoj folijom i tkaninom, a najduže ide niz kosinu koja je presvučena tkaninom i folijom. Zašto? Jer su glatke.

3) 3 kuglice iste veličine: mijenjam materijal na geometrijskim tijelima

• različiti materijali na geometrijskim tijelima (valoviti karton, krep papir, tkanina, aluminijska folija)
• isti nagib
• ista težina

Generalizacija: s aluminijskom folijom – „jako daleko”, s krep papirom – „daleko”, s valovitim kartonom – „nije daleko”, s robom – „daleko”.

Analiza: Djeca su zaključila da je rezultat isti kao pri mijenjanju materijala na kosini. U navedenom su slučaju bili u pravu. Međutim, otkrili smo da je brzina veća s tkaninom na kuglici, kao i s aluminijskom folijom, a s krep papirom je nešto manja. Najsporije je tijelo s valovitim kartonom.

4) 3 kuglice iste veličine: mijenjam težinu

• isti materijal
• isti nagib
• različita težina, težinu mijenjam dva puta

Generalizacija: težina 1 – „ne ide daleko”, težina 2 – „daleko”.

Analiza: Prvo sam na kuglice pričvrstila jednu pločicu mase das, zatim dvije kuglice – iste veličine. Prva se kotrljala manje od druge. Djeca su ispravno zaključila.

B) KOCKA

1) 3 kocke iste veličine: mijenjam nagib kosine

• isti materijal
• drugačiji nagib, nagib mijenjam 3 puta
• ista težina

Generalizacija: „ne pomiče se”, veći nagib – „pomiče se”, najviši nagib – „klizi, pada”.

Analiza: U slučaju kocke, djeca su znala da se ne kotrlja, već klizi, pa su zaključila da na manjoj kosini manje ili ništa, pri višem nagibu se pomicala, a pri najvišem je klizila – padala je. Rezultat je bio isti.

2) 3 kocke iste veličine: mijenjam materijal na kosini

• različiti materijali na kosini (valoviti karton, krep papir, tkanina, aluminijska folija)
• isti nagib
• ista težina

Generalizacija: „ne miče se”, „pada”.

Analiza: Pri promjeni materijala stvari su postajale još gore ili teže jer su različiti materijali otežavali klizanje, padanje kocke. Najbolje je klizila po aluminijskoj foliji, malo manje po tkanini, još manje po krep papiru, a gotovo ništa po valovitom kartonu.

3) 3 kocke iste veličine: mijenjam materijal na geometrijskim tijelima

• različiti materijali na geometrijskim tijelima (valoviti karton, krep papir, tkanina, aluminijska folija)
• isti nagib
• ista težina

Generalizacija: „ne pomiče se”

Analiza: U ovom smo zadatku otkrili da ako lijepimo različite materijale na tijela, ona se manje pomiču. Kod kocke je to bilo najočitije.

4) 3 kocke iste veličine: mijenjam težinu

• isti materijal na geometrijskim tijelima
• isti nagib
• različita težina, težinu mijenjam dva puta

Generalizacija: „brzo pada”, „sporije pada”.

Analiza: Čak i pri različitim težinama, kocka i dalje klizi, pada. Razlika je samo u brzini padanja. Što je teža, brže pada.

C) VALJAK

1) 3 jednako velika valjka: mijenjam kosinu

• isti materijal
• drugačiji nagib, nagib mijenjam 3 puta
• ista težina

Generalizacija: 1. nagib – „ide brzo”, nagib 2 – „ide brže”, nagib 3 – „ide vrlo brzo”.

Analiza: U ovom su zadatku djeca već točno znala da se valjak brže kotrlja pri većem nagibu nego pri manjem.

2) 3 valjka iste veličine: mijenjam materijal na kosini

• različiti materijali na kosini (valoviti karton, krep papir, tkanina, aluminijska folija)
• isti nagib
• ista težina

Generalizacija: valoviti karton – „ide polako i ne predaleko”, krep papir – „ide brže i dalje”, aluminijska folija – „ide još dalje”, tkanina – „ide sporije”.

Analiza: Pri promjeni materijala također nisu imali problema, zaključili su iz prethodnih zadataka.

3) 3 valjka iste veličine: mijenjam materijal na geometrijskim tijelima

• različiti materijali na geometrijskim tijelima (valoviti karton, krep papir, tkanina, aluminijska folija)
• isti nagib
• ista težina

Generalizacija: valoviti karton – „ne ide brzo ni daleko”, krep papir – „ide dalje”, tkanina – „ne ide daleko”, aluminijska folija – „ide jako daleko”.

Analiza: Također i s valjkom, različiti su materijali otežavali kotrljanje niz kosinu.

4 ) 3 jednako velika valjka: mijenjam težinu

• isti materijal na geometrijskim tijelima
• isti nagib
• različita težina, težinu mijenjam dva puta

Generalizacija: 1.težina – „ide daleko”, 2.težina – „ide dalje”.

Analiza: Nisu pogriješili ni oko težine. Lakši ide daleko, teži još dalje. Međutim, nema velike razlike.

Ono što primijetimo, zapisujemo, usput zabilježimo.

Usporedba između generalizacija i rezultata je sljedeća:

Kod kugle su svi znali da se kotrlja, ali su pogriješili pri različitim materijalima na kosini i kugli.

Otkrili smo da različiti materijali usporavaju tijelo ako su prilijepljeni na tijelo, a manje utječu isti materijali ako su na kosini. Na dužinu pada također utječu težina i nagib.

U slučaju kocke, djeca su to sasvim točno odredila jer se kocka ne kotrlja, već pada, klizi.

Na početku su djeca zaključivala manje pravilno, nakon nekoliko zadataka su već stekla dodatno iskustvo – sličnost valjak-kugla, pa su zaključili isto. Više iskustva donijelo im je više znanja, pa su surađivali s još većim veseljem.

Kad smo završili istraživanje, pregledali smo rezultate koje smo dobili i utvrdili da je većina djece donijela ispravne zaključke.

Djeca su sudjelovala s veseljem. Bilo je uključeno dvanaestero djece. Najoduševljeniji i najustrajniji su bili dječak i djevojčica, koji su cijelo vrijeme surađivali, dok su se ostali izmjenjivali. Međutim, primijetila sam da su spuštanja isprobavali tijekom igre (tračnice, vlak…).

● Kakve su poveznice i postoje li uopće

3. Utvrđivanje napretka ili primjena znanja u novim situacijama

• Tobogan – Što bi se dogodilo kad bismo na tobogan zalijepili različite materijale ili bi promijenili nagib? Zašto je na vodenom toboganu voda? Što radimo ako se niz tobogan želimo spuštati dulje ili brže?
• Klizanje niz brdo po snijegu – Kako bi se spustili brže i duže? Što bi se dogodilo da se kotrljamo? Što bi to olakšalo i ubrzalo – sanjke, bob…?
• klizanje po brdu – kotrljanje – bicikl
• klizanje po asfaltnom brijegu – na skateboardu, rolama

Eksperimentirajte u novim situacijama – dječak se spušta po toboganu s različitim materijalima.

Rezultat spuštanja.

Najdalje se spustio po krep papiru, malo manje na valovitom kartonu, još manje na tkanini, a najmanje na aluminijskoj foliji. Rezultati se razlikuju od tijela koja smo upotrebljavali, ali djeca su također naučila da daljina ne ovisi samo o težini, materijalima, kosini, različitim tijelima, već i o tome kako se dijete zna spustiti, kako se postaviti (glavom naprijed, s nogama naprijed…).

Druga su se djeca također pokušala spustiti s različitim materijalima – otkrili su da su različite težine i da neće doći jednako daleko.

Zašto tobogan ima vodu, djeca su odmah znala, iz iskustva su shvatili da tako idu brže.

Sutradan smo išli u gimnastičku dvoranu i zanimalo me je kako i koliko su djeca napredovala tijekom ovog istraživanja. Tijekom razgovora koji sam vodila saznala sam, kao što sam već napisala, da su djeca već stekla znanje o materijalu, kosini, u kasnijim eksperimentima jer su već bili precizniji, sigurni u svoje odgovore. Međutim, za njih je najzanimljiviji bio dio kada smo isprobali te tvrdnje, generalizacije, predviđanja i nalaze na toboganu u dvorani.

Nakon svega ovoga, lako su shvatili gdje, kada, s čim se mogu spuštati, kotrljati se, padati…

Zaključak

Ovo akcijsko istraživanje bilo je uspješno. Uspješni su bili i sama provedba i rezultat istraživanja jer je cilj postignut. Štoviše, djeca su konkretno i postupno upoznavala pojmove, činjenice, predviđala i zaključivala jesu li njihova predviđanja točna, a također su odmah saznala i prave rezultate o kojima smo mogli ponovno razgovarati.

Literatura

1. Sheridan M., 1977, Play in Early Childhood: From Birth to Six Years, Založnik Routledge.

Razvijanje vještine čitanja kod učenika u osnovnoj školi

Mojca Pavlin

“Vještina čitanja znači razumijevanje pisanih tekstova, njihovo korištenje i razmišljanje o njima u svrhu postizanja vlastitih ciljeva, daljnjeg razvoja vlastitog znanja i potencijala te sudjelovanja u društvu.” (OECD)

U školskoj godini 2013./2014. naša škola se uključila u projekt “Vještina čitanja“ koji je implementiran od strane Zavoda za školstvo Republike Slovenije. U okviru projekta postavili smo si dva cilja:

• podići motivaciju i zanimanje učenika za čitanje
• poboljšanje tehnike čitanja i pisanja.

Kao članice tima, najprije smo prisustvovale seminaru „Razvijanje vještine čitanja kod učenika“ u organizaciji Zavoda za školstvo Republike Slovenije, gdje su nam učitelji i odgajatelji predstavili različite strategije čitanja i učenja koje su provodili s djecom u vrtićima i učenicima u školama.

Nakon viđenog, odnosno saslušanog te nakon što smo pročitale knjigu Sonje Pešjak pod naslovom “Strategije učenja čitanja”, suradnicima i suradnicama na pedagoškoj konferenciji predstavile smo projekt i naše postavljene ciljeve. U nastavku smo organizirali trodnevne radionice tijekom kojih smo izradili akcijske planove kojima smo nastojali kod učenika podići motivaciju i zanimanje za čitanje, a time i poboljšati tehniku čitanja i pisanja.

Plan provedbe na razini škole

Prioritet razvoja 1 – Poboljšati motivaciju i zanimanje za čitanje:

• kutci za čitanje u matičnim učionicama od 1. do 5. razreda te u učionicama slovenskog jezika na razini nastavnog predmeta
• mapa čitanja, tj. dnevnici čitanja
• čitanje književnih i popularnih tekstova preko školskog radija
• književno poslijepodne za učenike i roditelje
• književne zagonetke za učenike od 1. do 9. razreda po trogodišnjim razdobljima

Razvojni prioritet 2 – Poboljšati tehniku čitanja i pisanja te čitanja s razumijevanjem:

• glasno čitanje različitih tekstova iz udžbenika iz svih predmeta
• pregled bilježnica i radnih bilježnica jednom mjesečno na razrednoj razini i dvaput tijekom školske godine na predmetnoj razini

Tijekom školske godine u kojoj smo provodili projekt razvijanja vještine čitanja kod učenika, pripremale smo i provodile uzajamne hospitacije za članove učiteljskog vijeća, čime smo pokušale predstaviti određene strategije čitanja koje nastavnici mogu provoditi tijekom nastave i kojima možemo nastavu učiniti zanimljivijom, a određene sadržaje učenicima predstaviti na drugačiji, zanimljiviji način te im tako predstaviti sadržaje na način koji će im biti zorniji, sistematičniji i pomoću kojeg će brže zapamtiti obrazovne sadržaje. Slijedom toga, na taj bi način učenici bili uspješniji u usvajanju obrazovnih sadržaja, a time bi im se poboljšalo samopouzdanje i uspjeh u učenju.

U 1. VIO su usvajali i vježbali tehniku čitanja, izvodili vježbe za razvijanje brzine i percepcije čitanja, tražili nove riječi, spajali ih u rečenice, a učenici od 4. razreda nadalje iskušali su se i u potrazi za ključnim riječima (Paukova strategija, VŽN), vježbali čitanje s razumijevanjem, izrađivali misaone obrasce, prerađivali tekstove, tražili suštinu (u društvu, NIT), pri čemu su se pomagali konkretnim uputama o tome kako se suočiti s nepoznatim ili manje poznatim tekstom (izvođenje značenja iz teksta).

Tako smo u 4. i 5. razredu nove obrazovne sadržaje usvajali korištenjem različitih strategija čitanja i učenja prije, tijekom ili nakon čitanja određenog teksta.  

1. Strategije prije čitanja

Prethodno znanje možemo aktivirati na sljedeće načine:

• razgovorom
• oluja mogova i izradom konceptualne mreže (misaonog uzorka)
• upotrebom VLB strategije

Razgovorom o određenoj temi dolazimo do rezultata koji nam govore:

• što učenici već znaju o toj građi,
• ono što još ne znaju, a trebali bi znati ili gdje su rupe u njihovom predznanju
• koje pojmove učenici pogrešno razumiju, čak i ako su se već susreli s njima?

Oluja mozgova je jednostavna tehnika u kojoj učenici nabrajaju sve što znaju o nekoj temi ili pojmu. Svoje misli i riječi učenici mogu učenici zapisivati na komadu papira ili ploči pojedinačno, u parovima, u skupini ili čak na frontalni način. Učinkovita strategija koja se temelji na oluji mozgova jest STRATEGIJA PREDČITALAČKOG PLANA. Pomoću ove strategije učitelj priprema učenike npr. na čitanje teksta, gledanje filma, promatranje određene pojave.

1.korak:

Učitelj potiče učenike na raspravu o ključnim pojmovima koji se pojavljuju u tekstu. Rasprava se odvija u tri dijela:

POČETNE ASOCIJACIJE – učenici iznose sve ono za što smatraju da je vezano uz sadržaj teksta (Na što sve pomislite kada čujete riječ …?

RAZMIŠLJANJE O POČETNIM ASOCIJACIJAMA – učenici razmišljaju i nadopunjuju osnovnu početnu asocijaciju te obrazlažu svoje asocijacije

PREOBLIKOVANJE ZNANJA – učenici objašnjavaju jesu li promijenili svoje polazno mišljenje i vide li sada ključne pojmove drugačije2.korak:

Učitelj analizira odgovore učenika kako bi približno procijenio predznanje određenih učenika i sukladno tome planirao daljnji rad.

Ako nastavnik koristi OLUJU MOZGOVA ili prvi korak STRATEGIJE PREDČITALAČKOG PLANA, onda će u nastavku imati smisla s učenicima uređivati sve pojmove u POJMOVNU MREŽU (u obliku MISAONOG UZORKA).

Pojmovna mreža je strategija pomoću koje prikazujemo pojmove vezane uz određenu temu i veze između njih.

Na linijama koje međusobno povezuju pojmove navedeni su glagoli koji ukazuju na vrstu/ način povezivanja dva pojma.

Pojmovne mreže koje nastaju tijekom utvrđivanja predznanja možemo nakon obrade materije dopuniti novim konceptima i informacijama i prikazati ih u drugim bojama, kako bi učenici dobili dokaz o tome kako se kod određene materije njihovo znanje povećalo i proširilo.

Osim misaonog uzorka i pojmovne mreže, bitne podatke i informacije možemo uređivati i prikazivati i pomoću:

• hijerarhijske pojmovne mreže
• Vennovog dijagrama
• matrice uspoređivanja
• riblje kosti
• vremenskog slijeda
• slijeda događaja

Vennov dijagram

Radi se o dijagramu s dva kruga koji se djelomično preklapaju. Njime prikazujemo zajedničke značajke dva pojma, predmeta, dvije osobe ili događaja koje uspoređujemo, a zapisane su u dijelu koji se preklapa.

Matrica uspoređivanja

Iza složenog naziva krije se jednostavna tablica pomoću koje uspoređujemo dvije ili više jedinica prema različitim karakteristikama.

Riblja kost

Radi se o prikazu s najzabavnijim imenom. Taj naziv je dobio zbog oblika jer se radi o mreži koja se sastoji od “glavnog” pravca iz kojeg prema gore i prema dolje proizlaze linije (kao kod riblje kosti).

Vremenska traka

Prikaz vremena u obliku trake ili crte, često ga susrećemo u nastavnim predmetima povijesti i slovenskog jezika.

Redoslijed događaja

Prikaz redoslijeda događaja (na primjer, u knjizi koju moraš pročitati kod kuće) pomoću praznih okvira u koje zatim unosiš ključne riječi ili rečenice redoslijedom kako slijede.

2. Strategije tijekom čitanja

Dopunjavanje podataka koji nedostaju

Kod ove strategije učenici moraju obratiti pozornost na tekst kako bi znali koju riječ moraju unijeti.

Određivanje redoslijeda događanja u tekstu

Kod ove strategije učitelj najprije učenicima čita izvorni tekst, zatim im daje zadatak da rečenice, koje su pomiješali međusobno, slože u pravilnom redoslijedu.

Teža inačica je da učenik dobije samo pomiješane rečenice/dijelove teksta koje potom treba samostalno urediti kako bi dobio koherentan tekst.

Još je teža inačica da učenik dobije dva ili tri kraća teksta čije su rečenice međusobno pomiješane. Zadatak učenika je, da ih uredi na način, da rečenice iz istog teksta označi ili prepiše zajedno (Pečjak, Gradišar, 2012., str. 192 )

Primjer 1.

U naše doba pečemo kruh kod kuće samo u posebnim prigodama. U prašumi je vegetacija tako gusta da se čini neprohodnom. Vrlo rano ujutro krave su već spremne za mužnju. U ovoj velikoj šumi skriva se mnoštvo životinja. Muzu ih u štali, uglavnom strojno. Mi, pekari u velikim pekarnicama, svaki dan vam pečemo kruh i pecivo koji možete kupiti u trgovinama. Životinje koje žive u prašumi zaodjenute su u sve dugine boje. Nakon mužnje, krave odvode na livadu; tamo se hrane svježom i sočnom travom. Majmuni žive u krošnjama drveća.

Označavanje novih, još nepoznatih informacija

Učenici označavaju nepoznate informacije i traže njihovo objašnjenje. Kod ponovnog čitanja materije, one su izraženije, učenik se prisjeća objašnjenja, zbog čega te informacije može lakše zapamtiti.

Primjer 2.

Zemlja je velika kugla promjera približno 12 700 km. Najvjerojatnije je nastala iz oblaka prašine i plinova prije 4600 milijuna godina. Fosili svjedoče da suse oblici života pojavili prije 3500 milijuna godina. Prije nekih 2500 milijuna godina bili su maleni i jednostavni. Veći organizmi su se pojavili prije manje od jedne milijarde godina. Prije sto milijuna godina pojavili su se dinosauri.

Označavanje i zapisivanje bitnih informacija – strategija rubnih objašnjenja

Rubna objašnjenja su bilješke ili napomene napisane uz rub teksta, a služe za:

• objašnjenje novih riječi i izraza
• pitanja koja usmjeravaju pozornost učenika na određene dijelove i aspekte teksta
• ponovni opis teksta
• isticanje određenih točaka u tekstu

Pritom učitelj slijedi ove korake:

• čita tekst, objašnjava nove, nepoznate riječi (naglasak je na jasnoći teksta)
• piše rubna objašnjenja s vanjske strane teksta
• učenicima dijeli tekst s rubnim objašnjenjima i usmjerava ih na čitanje

Svrha rubnih objašnjenja je olakšati učenicima čitanje i učenje. Isto možemo olakšati objašnjavanjem teških pojmova, teških rečeničnih struktura, postavljanjem dodatnih pitanja (Pečjak, Gradišar, 2012., str. 196, 197)

3. Strategije nakon čitanja

Koristeći strategije nakon čitanja obično pokušavamo odrediti razinu razumijevanja i količine zapamćenog pročitanog teksta. Ove strategije prvenstveno služe za uređivanje pročitanog gradiva (suštine i važnih detalja) u obliku, koji olakšava razumijevanje i pamćenje pročitanog. Strategije nakon čitanja pomažu čitatelju urediti pročitano gradivo na način, da isto bude u skladu s postavljenim ciljem (S. Pečjak, A. Gradišar, 2012., str. 200 ).

Neke od čestih zajedničkih strategija poslije čitanja koje navode Pečjak i Gradišar su:

• odgovaranje na vlastita / pitanja učitelja; pitanja nakon čitanja posebno su namijenjena procjeni autorovih poruka u svrhu povezivanja sadržaja i pojedinačnih dijelova u jedinstvenu cjelinu te povezivanju novih informacija s predznanjem učenika
• traženje i određivanje bitnih informacija i detalja (traženje glavne ideje, bitnih rečenica, izvođenje bitne poruke iz ključnih riječi, određivanje važnih detalja, grafički prikazi – pojmovne mreže/misaoni obrasci , dijagrami, vremenska traka, slijed događaja)
• sažimanje sadržaja/bilješki (rubna objašnjenja, ključne riječi, sažeci, vlastite misli)
• kritičko čitanje tekstova; kritički čitatelj je istraživački čitatelj koji pročitano prosuđuje iz više aspekata (je li autor odabrao bitne misli i koliko je bio učinkovit u predstavljanju informacija)
• strategije čitanja grafičkih tekstova; grafički materijali koriste se zbog pojednostavljenja složenog gradiva i pretvaranja apstraktnog gradiva u konkretnije)
• strategije za proširenje vokabulara; kod čitanja nekog gradiva, ponekad nailazimo na rječnik sa strane teksta, u kojem su zapisana značenja manje poznatih riječi. Ovi rječnici predstavljaju jednu od najčešće korištenih strategija za proširenje vokabulara.

Kompleksne strategije čitanja predstavljaju kombinaciju različitih strategija i obuhvaćaju cijeli proces učenja tijekom jednog školskog sata.

Učenike vode prema procesu učenja čitanja, tj. od aktivnosti prije čitanja, preko aktivnosti tijekom čitanja i potom onih nakon čitanja, kako bi razumjeli i zapamtili nastavno gradivo.

One uključuju:

• strategiju VŽN
• metodu PV3P
• Paukovu strategiju
• recipročnu metodu poučavanja

1. Strategija VŽN

Prije čitanja:

Strategija uključuje četiri stupnja predčitanja, u kojima se popunjavaju prva dva stupca tablice V i Ž:

1. Oluja mozgova (Što već znamo? ); nastavnik zapisuje ključne riječi/rečenice u tablicu na školskoj ploči, učenici na komad papira ili u bilježnicu. Pitanja mogu nastajati već u drugom stupcu, npr. „Koje vrste padalina su opasne?“

2. Kategorizacija („Zašto su ove riječi napisane zajedno? Što im je zajedničko?“); ovaj rad može se povezati s oblikovanjem pojmovne mreže. Povezuju se podaci koji pripadaju zajedno.

3. Predviđanje („Što mislite, što će autor teksta posebno naglasiti?“ ); Tako se povećava zanimanje učenika.

4. Postavljanje pitanja („Što mislite da ćemo saznati iz teksta? Što još želite saznati?“ ); Pitanja upisujemo u drugi stupac tablice.

Tijekom čitanja – 5. čitanje; kraće tekstove čitamo u cijelosti, a duže dijelimo na smislene cjeline. Nakon svake jedinice razgovaramo kako bismo razjasnili nejasnoće i nove pojmove.

Nakon čitanja – 6. Pisanje odgovora, sažetaka („Što smo naučili?“ ); treći stupac može se nadopuniti pitanjem „Što još trebamo naučiti?“

Strategija VŽN s usmjerenim pitanjima

Ova metoda ima smisla ako učenici o određenoj temi već znaju mnogo, ali ih nastavnik želi usmjeriti na najvažnije aspekte sadržaja. Također pomaže učenicima s poremećajem pažnje i poteškoćama u učenju.

Za usmjerena pitanja biramo opća pitanja, koja su uobičajena na početku ili na kraju teksta. Stoga u tablicu možemo upisati kratka pitanja: Tko ?, Što ?, Gdje ?, Kada ?, Zašto?, Kako ?. Ova pitanja osiguravaju, da se tijekom strategije ne izgubi neki važan detalj.

Rad se izvodi frontalno sa svim razredima ili u skupinama, a tablica se može pisati na ploči, plakatima ili radnim listovima.

2. Metoda PV3P

Ovo je jedna od najučinkovitijih strategija učenja za obradu teksta.

Ima 5 razina:

– Preletjeti tekst (učenik pročita naslov i razmišlja o čemu će tekst govoriti; pregledava početak i kraj teksta kako bi vidio koliko široko je autor razradio ideje i misli; pozornost usmjerava na podnaslove, čime dobiva uvid u tekst i ključne riječi; pregledava slike, grafikone, slikovni materijal i čita natpise ispod njih; preleti sažetak, ako postoji).

– Pitati se (nakon što prelete tekst, učenici sastavljaju popis pitanja na koja bi željeli dobiti odgovor – pritom si pomažu naslovom, podnaslovima, prvom i posljednjom rečenicom, ilustracijama, .., a zatim slože rečenicu, o čemu će tekst vjerojatno govoriti – odrede si cilj čitanja, što bi željeli naučiti iz teksta). Svoja očekivanja zapisuju na komad papira.

Ovu fazu svaki učenik izvodi pojedinačno. Njihove misli, pojmove i riječi učitelj zatim zapisuje na ploču, udružuje ih u šire pojmovne kategorije , odnosno sklopove. Uz to eventualno objašnjavaju nove riječi. Nastaje pojmovna mreža kojoj se vraćaju po završetku 5. razine.

Pročitati (učenici pažljivo čitaju tekst; učitelj ih upozorava da pažljivo pročitaju uvodnu rečenicu, da nakon čitanja 1. odlomka sastave svoj popis pitanja, da prelete manje važne dijelove teksta (manja slova, bilješke ispod redaka, objašnjenja slikovnog i grafičkog materijala, ..) te da odmah bilježe nove, nepoznate riječi.

– Ponovno pregledati – nakon čitanja učenici najprije pokušavaju objasniti značenje novih, nepoznatih riječi, zatim ponovo čitaju tekst, pri čemu duže dijelove teksta dijele na manje jedinice, a tim dijelovima prilagođava suštinske točke kako bi ih zapamtio. Svrha ove razine je odabrati informacije koje učenik želi prenijeti iz kratkoročnog pamćenja u dugoročno. Pri tome mu pomažu pitanja:

„Koja je glavna misao, bitna poruka u ovom dijelu teksta?“
„Što je autor želio reći u ovom dijelu teksta?“
„Koja je ključna misao ili riječ u ovom dijelu teksta?“

Ova razina se ne može svladati samo čitanjem, već ju je potrebno vježbati, najprije pod vodstvom učitelja, a zatim samostalno.

-Izvješćivati – učenik govori o čemu se radi u tekstu, prezentira tekst na različite načine (odgovara na pitanja koja si je postavio na 2. razini, odgovara na pitanja učitelja, a mogu se odnositi na suštinu, detalje, slijed događaja, piše kratak sažetak/sažetak teksta).

3. Paukova strategija

Ova strategija pomaže učenicima tijekom samostalnog učenja iz udžbenika. Naglašava dvije aktivnosti tijekom procesa učenja, koje učenicima predstavljaju najveće poteškoće:

1. izbor suštinskih ideja i važnih detalja i
2. pamćenje tih informacija

Strategija je posebno prikladna za korištenje kod tekstova, koji sadrže mnogo detalja (npr. u biologiji, povijesti, geografiji…).

Strategija ima 4 koraka:

1. prvo čitanje
2. drugo čitanje i ispisivanje važnih detalja u lijevi stupac
3. popis ključnih riječi u desnom stupcu
4. ponavljanje

Prije čitanja teksta učenici uzimaju prazan list papira i podijele ga u dva stupca međusobno razdvojena crtom.

– U drugom čitanju biraju važne informacije i zapisuju ih u lijevi stupac. Oblik zapisa prilagođava se željama učenika, a još više karakteristikama teksta. Stoga zapis može biti u obliku sažetka, izvatka, bitnih rečenica ili učenici mogu zapisati ključne informacije s detaljima.

– Kada završe zapisivanje u lijevi stupac, vraćaju se na početak i u desni stupac upisuju samo najključnije riječi ili fraze. Zatim preklapaju list papira (ili prekrivaju njegovu lijevu stranu) i ponavljaju tekst pomoću desnog stupca. Ako to ne mogu učiniti, vraćaju se pogledom na lijevu stranu lista papira, gdje su informacije potpunije. Tijekom ponavljanja, naravno, mogu ustanoviti, kako neke informacije s lijeve ili desne strane trebaju nadopuniti informacijama iz izvornog teksta.

Kako naučiti učenike da koriste različite strategije čitanja/učenja?

1. Na prvoj razini učitelj pregledava strategiju zajedno s učenicima, zatim je koristi u praksi za obradu nekoliko tekstova.

2. U drugoj fazi učitelj dijeli učenike u manje skupine, pri čemu svakoj skupini određuje vođu. Vođa skupine preuzima ulogu učitelja i vodi obradu određenog teksta, a učitelj ima samo ulogu savjetnika.

3. U trećoj fazi svaki učenik pokušava tijekom obrade teksta koristiti strategiju koju je postupno upoznao.

Primjer 3. – Strategija PV3P

Prva i posljednja plovidba Titanika

Jedini brod kojeg su pri porinuću s ponosom krstili kao “nepotopivog”, potonuo je već na svom prvom putovanju. 15. travnja 1912. godine, dvanaest minuta iza dva sata ujutro, parobrod Titanic je potonuo u ledeno hladne vode Atlantskog oceana. Od 2224 putnika, utopilo se njih 1513.

U to vrijeme bio je to najsuvremeniji i najluksuznije opremljen brod na svijetu: s 270 metara dužine i jedanaest paluba predstavljao je čudo tehnike toga doba.

Titanic je 10. travnja isplovio iz engleske luke Southampton. Među putnicima udobne prve klase bilo je mnogo milijunaša i slavnih osoba iz britanskog i američkog visokog društva. Nekoliko metara ispod njih, u brodskom potpalublju, stotine siromašnih iseljenika putovalo je u znatno lošijim uvjetima, nadajući se da će u Americi početi živjeti novim životom.

Prva tri dana putovanja prošla su mirno, a četvrti dan brodski radio telegrafist primio je nekoliko uzastopnih poruka o plutajućim ledenim santama. Tako je i 14. travnja presreo je tri takve poruke, ali kako je imao pune ruke posla sa slanjem brzojava bogatih putnika, zaboravio je o tome obavijestiti kapetana broda.

Noću je kapetan Smith naredio dežurnoj posadi da obrati pozornost na moguće velike komade leda u moru. Dvadeset minuta prije ponoći, mornar Fleet je iz košare za izviđanje na glavnom jarbolu ugledao obris divovskog ledene sante. Prvi časnik Murdoch naredio je da brod okrenu oštro udesno, ali bilo je prekasno – u moćnom brodskom trupu nastao je raspor dužine devedeset metara. Voda je najprije preplavila kabine najsiromašnijih putnika. Radiotelegrafist je počeo odašiljati SOS signale, i to je bilo po prvi put da ih je koristio brod koji se našao u opasnosti.

Pet minuta iza ponoći, kapetan je naredio spuštanje čamaca za spašavanje u more. Putnici nisu znali da u 18 čamaca ima mjesta za najviše 1178 ljudi (a i to je bilo više od broja mjesta prema tadašnjim sigurnosnim propisima). U čamce za spašavanje prvo su se smjele ukrcati žene i djeca. Tijekom spašavanja prednost su imali bogatiji putnici. U pomorskoj katastrofi poginule su četiri putnice privilegiranog društvenog sloja, među njima tri samo zato što nisu željele napustiti svoje muževe. Od 272 žene koje su putovale u drugom i trećem razredu, spašeno je samo njih 96 jer su vrata koja su vodila u hodnik trećeg razreda bila zaključana kako siromašniji putnici ne bi mogli izlaziti na palubu.

Pozive za pomoć presrela je posada broda Carpathia koji je žurno stigao u pomoć. Pokupio je 711 preživjelih s Titanika i odvezao ih u New York.

(prilagođen tekst od: Kingston, J. i Lambret, D., 1988, Što znače brodovi, Ljubljana: DE-MK)

ZADACI!

1.Preleti tekst.
2.Sastavi misaoni uzorak o Titaniku. Napiši sve čega se sjetiš da si ikada čuo o ovom brodu.
3. Uz pomoć kolega sastavi nekoliko pitanja o Titaniku, na koja bi želio dobiti odgovor.
4. Što misliš, o čemu govori tekst?
5. Pažljivo pročitaj tekst, odmah označi i ispiši nepoznate riječi.

6. Po odlomcima ispiši bit svakog od njih.

1. odlomak ————– prva i posljednja plovidba Titanika
2. odlomak ————– potapanje Titanika
3. odlomak ————–___________________________
4. odlomak ————–____________________________
5. odlomak—————____________________________

7. Sada zajedno s kolegom iz razreda dopuni misaoni uzorak kojeg si sastavio u drugom zadatku.
8. Odgovori na pitanja koja si postavio u 3. zadatku. S tri zvjezdice označi pitanja na koja nisi pronašao odgovor u tekstu.
9. Posebno označi i koja predviđanja iz 4. zadatka su se pokazala kao točna, a koja nisu. Netočna predviđanja označi s tri zvjezdice.
10. Odgovori i na sljedeća pitanja:

• Kada i gdje se dogodila nesreća?
• Koliko je putnika preživjelo nesreću?
• Kako se zvao brod koji je prvi požurio pomoći putnicima Titanica?
• Navedi imena članova posade koji se spominju u tekstu.
• Koji su bili glavni uzroci nesreće?
• Na koje načine se moglo spriječiti toliki broj ljudskih žrtava?
• Kako bi objasnio sljedeći odlomak:

U pomorskoj katastrofi poginule su samo četiri putnice privilegiranog društvenog sloja, među njima tri samo zato što nisu željele napustiti svoje muževe. Od 272 žene koje su putovale u drugom i trećem razredu, spašeno je samo njih 96 jer su vrata koja su vodila u hodnik trećeg razreda bila zaključana kako siromašniji putnici ne bi mogli izlaziti na palubu.

_______________________________________________________________

_______________________________________________________________

_______________________________________________________________

Kod učenika od 1. do 5. razreda prvo smo proveli anketu o motivaciji za čitanje (Upitnik o motivaciji za čitanje za mlađe učenike – VBM-ml (Peklaj i Buick, 2003.), na temelju kojeg smo počeli provoditi različite strategije čitanja i učenja.
Analiza jednog od pitanja – AKO ČITAM NAGLAS, RAZUMIJEM ŠTO SAM PROČITAO

U svakoj trijadi učitelji su na aktivima odredili broj i oblik strategije čitanja i učenja. Tako su, primjerice, po završetku školske godine učenici 1. razreda usvojili misaoni uzorak, u 2. razredu su uz korištenje misaonog uzorka, nastavno gradivo obrađivali i pomoću Vennovog dijagrama, u 3. razredu su dodali metodu VŽN… Učenici su na taj način usvajali različite strategije čitanja/učenja, a kod pisanja domaće zadaće, tijekom čitanja ili učenja pomagali su se bilo kojom od njih.

Svim aktivnostima nabrojanim na početku, kod učenika smo poticali zanimanje za čitanje, a posljedično se poboljšalo i čitanje, što smo provjerili pomoću sljedećeg internog obrasca:

Procjena tehnike, ritma, preciznosti i izražajnosti čitanja
Izvor: Domitar., K. (2013). Razvijanje vještina predčitanja i početnog čitanja u učenika koji sporije stječe znanje. Ljubljana: Pedagoški fakultet.

U učionicama smo postavili police s knjigama koje su odgovarale dobi djece i koje su učenici mogli po želji pregledavati, čitati tijekom školskog odmora, ako su prije toga izvršili date zadatke, a mogli su ih i ponijeti kući, pročitati ih i potom vratiti u školu.

Organizirali smo poslijepodnevne pričaonice koje smo izvodili u matičnoj knjižnici ili u područnim školama. Pričaonice su vodile razrednice ili knjižničarka u matičnoj školi. Poslijepodnevne pričaonice su bile vrlo dobro posjećene, a obično su ih pohađali svi učenici, zajedno sa svojim roditeljima. Tijekom održavanja pričaonica, učenici bi čitali knjige, čitali jedni drugima, prepravljali ih, razgovarali o sadržaju,… Jednom prigodom smo na knjižnično poslijepodne pozvali i psića Glori i njezinu vlasnicu, gđu. Marinku Srebrnjak, članiceu udruge “Tačke pomagačke” .

Čitanje s psićem Glori

U školi smo organizirali interni literarni natječaj, kojim smo željeli privući učenike i potaknuti njihovu maštu. Tako sada učenici već nekoliko godina pišu pjesme, priče, razmišljaju o zadanoj temi, crtaju grafite, …Najzanimljivija literarna djela pregledava komisija, ocjenjuje ih, a učenike se nagrađuje praktičnim nagradama.

Svake godine organiziramo i knjižnički kviz. U sklopu sati knjižničko-informativnih znanja, učenicima u posjet dolazi knjižničarka, predstavlja im određeno prozno djelo, potom učenici odgovaraju na pitanja iz kviza koja se odnose na pisca i literarno djelo. Po završetku „Bralne značke“, pojedini učenici se za ispravno rješavanje pitanja iz kviza nagrađuju praktičnim nagradama.

Postoji još mnogo drugih načina pomoću kojih smo u našoj školi pokušali podići motivaciju učenika za čitanje i time posljedično poboljšati i njihov uspjeh u učenju , a prije svega poboljšati tehniku čitanja i pisanja.

Planirali smo i organizirali diskusije u manjim skupinama tijekom kojih je svaki učenik predstavio svoju najdražu knjigu. Tako su prepričavali sadržaj pročitane knjige, a mnogi učenici su predstavljenu knjigu potom i pročitali.

Nakon nekoliko godina uvođenja strategije čitanja i učenja u nastavu i redovitim obavljanjem svih gore opisanih aktivnosti, postigli smo vrlo ohrabrujuće rezultate. Smatramo da su se kvaliteta i tehnika čitanja i pisanja poboljšali, a učenike više zanimaju knjige, budući da je posjet knjižnici veći. Zbog korištenja različitih strategija čitanja i učenja u nastavi, učenje kod kuće postalo je lakše, budući da su učenici dobili alat za uspješno učenje, a posljedično smo i poboljšali uspješnost njihova učenja.

Postoji izreka koja kaže, da put do znanja počinje okretanjem stranice. Zato nemojte čekati, okrenite prvu stranicu što je prije moguće…

Poboljšajmo čitanje

Veronika Matjašič

Sažetak

Čitanje. Sa sigurnošću možemo reći da je ovo vještina koja zahtijeva od učenika puno vježbe, vremena i podrške od roditelja i škole. Neki roditelji se mogu pohvaliti da ni sami ne znaju kada je njihovo dijete naučilo ovu vještinu, dok drugi provode sa svojim djetetom puno vremena i ulažu puno energije, pa možda s napretkom čak i nisu zadovoljni.

U svakom slučaju, suglasni smo u uvjerenju da je ovo vještina koja je neophodna za život. Osobno vjerujem da odgoj dobrog čitatelja počinje vrlo rano, mnogo prije nego što dijete ulazi u svijet školskih klupa.

U prvim godinama osnovne škole učenici razvijaju osnovne vještine kao što su čitanje i pisanje. Jednom riječju možemo reći da se djeca opismenjavaju. Zašto? Jednostavno, da znaju pisati i čitati. (Kavkler, 1991.) Naš cilj je postići da se pročitani tekst također razumije. Čak i više od toga, želimo da djeca samoinicijativno koriste tiskanu riječ i čitaju sa zadovoljstvom.

Ključne riječi: čitanje, vještina, vježbe za poboljšanje čitanja

1. Uvod

Kao savjetnica u školi, često se susrećem s učenicima koji imaju opće ili specifične poteškoće u učenju. Budući da mnogi od njih imaju poteškoće u učenju zbog problema s čitanjem, odlučila sam učenicima četvrtog razreda ponuditi radionice za čitanje.

Pri projektiranju radionica uzela sam u obzir zajednička obilježja uključenih učenika:

• čitanje nisu voljeli i nisu u čitanju uživali,
• njihova tehnika čitanja bila je nepotpuna,
• učenici nisu imali razvijeno razumijevanje čitanog teksta,
• uključeni učenici nisu bili pripadnici djece s teškoćama u području čitanja i pisanja.

Stalno mi se postavljalo pitanje, kako da učenicima približim čitanje kao nešto lijepo (a ne samo kao nešto što je potrebno), ako niti jedna od njih ne voli čitati i vježbe čitanja doživljava kao najgoru noćnu moru?

Odlučila sam da za prve sate otkažem vježbe s kojima bi učenici poboljšali čitanje, te da ih namijenim tome da učenicima približim čitanje kao nešto lijepo.

Prve sate sam posvetila istraživanju njihovog djetinjstva i bajkama koje su pronašle mjesto u njihovom domu. Donijeli su knjige koje su voljeli slušati ili koje bi željeli čitati. Primijetila sam da učenici vole slušati bajke i žele da ih netko čita. Mnogi učenici su izvijestili da su im roditelji često čitali, ali od kada sami mogu čitati, više to ne rade.

Nakon nekoliko sati obojenih bajkama, obavijestila sam učenike o svrsi naših sastanaka – poboljšanje čitanja. Na moje iznenađenje, nisu izrazili nezadovoljstvo, samo su bili zabrinuti da im ja više neću čitati. Izrazili su želju da odaberu dulju knjigu koju bih ja pročitala kroz poglavlja. Uvažila sam njihovu želju, jer sam vidjela u njoj mogućnost da ih dalje motiviram.

Budući da sam ih htjela motivirati za čitanje kod kuće, dogovorili smo se da na svakom sastanku mogu reći koju knjigu ili bajku su pročitali i da to obnovimo.

U planiranju naših sastanaka bio mi je od velike pomoć priručnik Sonje Pečjak pod naslovom “Kako do boljeg čitanja”. U radu sam koristila metode i tehnike za poboljšanje učinkovitosti čitanja iz navedenog priručnika.

2. Radionice čitanja

I počeli smo s ozbiljnim radom. Sat smo obično započinjali pripovijedanjem jednog od učenika o sadržaju koje je pročitao kod kuće. U početku sam ja imala tu ulogu. Namjerno sam izabrala knjige za koje sam znala da će im se po sadržaju dopasti.

Kada bih završila s pripovijedanjem, uvijek sam učenike izazvala tvrdnjom da u knjižnici ima puno knjiga koje čekaju na policama da ih pročitaju. Budući da ih ovo nije pretjerano oduševilo za čitanje kod kuće, predložila sam da izvučemo nekoga tko će s nama sljedeći sat podijeliti što je pročitao i da bi zadatak bio lakši, otišli smo zajedno u školsku knjižnicu i odabrali knjigu. Taj je pristup je doveo do čitanja u kućnom okruženju. Čak i više od toga, također su naučili vještinu javnog pripovijedanja jer su podijelili sadržaj s nama.

Glavni dio sata bio je posvećen vježbama za poboljšanje čitanja, a zaključili smo ga s mojim čitanjem knjige (po njihovom izboru) iz zbirke Pet prijatelja spisateljice Enid Blyton.

2.1 Sklopovi vježbi (Pečjak, 1996):

a. Vježbe za percepciju, podijeljene u dvije skupine:

• Vježbe za razvoj percepcije u najširem smislu

S ovim vježbama željela sam postići da učenici slijede određenu liniju, jer ta sposobnost ima veliku važnost također u čitanju.

Primjer: Što prije preleti nacrtan uzorak od prvog lika do posljednjeg.

• Vježbe za razvoj vizualnog i slušnog razlikovanja

Sposobnost vizualne i slušne percepcije i razlikovanja vrlo je važna u procesu opismenjavanja. Razvili smo sposobnost razlikovanja pojedinačnih slova i njihovih pripadajućih glasova.

Primjer vizualnog razlikovanja: Riječ lijevo skrivena je između pet riječi s desne strane. Pokušaj je pronaći što je prije moguće i podcrtaj je!

stol                drvo       stolica       sol         krevet          stol

Primjer zvučnog razlikovanja: Pročitat ću riječ. Dobro je zapamtite. Potom ću pročitati još pet sličnih riječi. Među njima je skrivena riječ koju sam prvo pročitala. Kad je čuješ, klimni glavom.

stol                drvo       stolica       sol         krevet          stol

b. Vježbe za širenje vidnog polja

Postupno smo napredovali od tehnike čitanja pojedinih riječi do tehnike čitanja grupa riječi. Napravili smo čitačke kartice (10,5 x 7,5 cm), u sredini je bio otvor, širine 1 cm i dužine 4 cm.

Primjer: Riječi su napisane u stupcima. Čitačka kartica je postavljena na prvu riječ u prvom stupcu tako da se riječ u trenutku prikaže u otvoru. Pokušaj je pročitati s jednim pogledom. Zatim, pomoću kartice, otkrij drugu riječ u prvom stupcu, pokušaj je pročitati s jednim pogledom, skoči do treće riječi u prvom stupcu i tako dalje. Kada završiš s prvim stupcem, pročitaj drugi i treći stupac na isti način.

svjetlo      stol              škola
otac          dućan          more
drvo         staklo          noć

c. Vježbe skokovitog čitanja

Pokušali smo učvrstiti širinu vidnog polja s vježbama skokovitog čitanja.

Primjer: S jednim pogledom pročitaj prvu riječ u prvom stupcu, skoči pogledom na prvu riječ u drugom stupcu, pročitaj je s jednim pogledom, a zatim skoči na prvu riječ u trećem stupcu i pročitaj se s jednim pogledom. Tako nastavi do kraja. Važan je tempo.

d. Vježbe za razvijanje razumijevanja pročitanog teksta

Kao glavni cilj ovog sklopa odlučila sam da pokušamo poboljšati vokabular i tako pridonijeti boljem razumijevanju. Razumijevanje pročitanog teksta provjeravali smo s ponavljanjem, odgovaranjem na pitanja, zadacima dopunjavanja itd.

e. Vježbe za koncentraciju tijekom čitanja

Učili smo se usredotočiti pozornost na tekst. Ove vježbe su učenici sa zadovoljstvom provodili i natjecali se.

Primjer: Zaokruži sve parne brojeve (one koji su djeljivi sa 2). Radi brzo!

          258            352           477            891            356           589
          587            222           111            873            468           980

3. Zaključak

Zajedničkim snagama smo uspjeli postići da su radionice za čitanje bile raznovrsne i unatoč teškom radu zanimljive. Učenici su sa zadovoljstvom dolazili i naposljetku saželi da bi im trebao nastavni predmet, koji bi se zvao Učenje čitanja. Moram priznati da se slažem s njima. U okviru samostalnog učenja predmeta bi imali više vremena da učenicima približimo čitanje kao nešto zabavno i to je svakako najbolja uputa za dobar uspjeh

Literatura

1. Kavkler, M. in sodelavke (1991): Brati, pisati, računati. Murska Sobota: Pomurska založba.
2. Pečjak, S. (1996): Kako do boljšega branja: tehnike in metode za izboljšanje bralne učinkovitosti. Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo.

Dani medijske pismenosti

Marina Mirković

Medijska pismenost jedna je od ključnih vještina za život u 21. stoljeću, potrebna djeci i odraslima, kako bi znali medije koristiti za svoje i opće dobro. Sa željom da što više djece dobije priliku upoznati se s osnovama medijske pismenosti, Agencija za elektroničke medije i Ured UNICEF-a za Hrvatsku, pod pokroviteljstvom Ministarstva kulture i Ministarstva znanosti i obrazovanja, u suradnji s brojnim partnerima i medijskim kućama pokrenuli su Dane medijske pismenosti. Od 19. do 21. travnja 2018. godine, ali i tijekom cijele druge polovice travnja pa i početkom svibnja odvijale su se  brojne aktivnosti i događanja kojima je cilj bio informirati i educirati djecu, roditelje, nastavnike i odgojitelje o toj važnoj temi i vještini. U Tehničkoj školi, Požega priključili smo se kroz brojne aktivnosti ovom obilježavanju i edukacijama.

Kroz nastavu računalstva učenici su obilježili Dane medijske pismenosti te jedan nastavni sat posvetili rješavanju pripremljenih zadataka i kvizova sa portala medijskapismenost.hr te time sudjelovali u medijskom opismenjavanju djece u hrvatskim školama.

Prilog 1 – priručnik s nastavnim materijalima za sat medijske pismenosti u srednjoj školi

Tehničku školu u Požegi 26. travnja 2018. godine posjetili su glavni urednici i voditelji medijskih kuća: Radio Vallis Aurea, Kronika Požeško-slavonska i Soundset Požega.

Soundset Požega, županijski radio Požega predstavila je gospođa Danijela Oroz, voditeljica programa. Radio Vallis Aurea predstavio je glavni urednik, gospodin Slavenko Čuljak (bivši učenik Tehničke škole). O Kronici Požeško-slavonskoj, koja je tjednik i ima web izdanje, govorio je glavni urednik, gospodin Vladimir Protić. Ove medijske kuće imaju manji broj djelatnika i žao im je što se nitko od njih ne bavi istraživačkim novinarstvom kao oblikom novinarstva čijim objavljivanjima prethodi dugotrajno, detaljno i sveobuhvatno istraživanje.

Gosti su učenicima prenijeli svoja iskustva u radu. Prisjetili su se svojih prvih članaka i komentara. Gospodin Protić prvi članak napisao je kao srednjoškolac. Slavenko Čuljak je nakon srednje škole krenuo s radom na radiju.

Slika 1, Slika 2, Slika 3, Slika 4, Slika 5: Susret učenika Tehničke škole u Požegi s glavnim urednicima i voditeljima požeških medija

Gosti su posvetili pažnju temi nastavnih materijala za učenike od 1. do 4. razreda srednje škole a to su lažne vijesti i dezinformacije u medijima. Riječ je o vrlo aktualnoj temi koja u posljednje vrijeme privlači osobito veliku pozornost stručnjaka, ali i šire javnosti. Cilj je lažnih vijesti, koje se zapravo zasnivaju na nepostojećim ili iskrivljenim „činjenicama“, zavaravanje i manipuliranje publikom. Mediji i suvremene informacijske i komunikacijske tehnologije samo su olakšale i ubrzale dijeljenje takvih informacija pa su i posljedice dalekosežnije.

Učenici su priznali da rijetko slušaju radio i čitaju tiskane novine. Sve događaje i vijesti prate putem internetskih portala odnosno društvenih mreža.  

U zajedničkom druženju u kojem su sudjelovali učenici 2.b i 2.e razrednog odjela prisjetili smo se i starog „Požeškog lista“, a gospodin Protić je svima prisutnima podijelio najnovije tiskano izdanje Kronike Požeško-slavonske.

Obilježavajući Dane medijske pismenosti, učenici Tehničke škole 8. i 9. svibnja 2018. godine posjetili su požeške medijske kuće: Radio Soundset Požega, Radio Vallis Aurea i Kroniku Požeško-slavonsku. U posjetu, za vrijeme nastave računalstva, sudjelovali su učenici 1.e, 1.f i 2.e razrednog odjela, članovi INFO kluba Tehničke škole te profesori Davor Ljubić, Hrvoje Mikolčević i Marina Mirković. Bilo je uzbudljivo ući u moderan tonski studio kao  i vidjeti razne uređaje koji pomažu u tisku brojnih sadržaja.

Radio Soundset Požega je najstariji radio naše Požeško – slavonske županije. Slušateljima pruža informacije, zabavu i glazbu kroz pažljivo posložen program kojeg osmišljavaju i vode tri djelatnika. U radu koriste suvremenu opremu odnosno digitalni program koji slaže glazbu i pomaže u vođenju rasporeda emisija. Učenike je s poslom voditelja programa upoznala gospođa Danijela Oroz uz pomoć gospodina Mladena Topića.

Slika 6, Slika 7, Slika 8: Posjet učenika Radiju Soundset Požega

Radio Vallis Aurea djeluje od 1994. godine, a Slavenko Čuljak, glavni urednik, radi na njemu od početka i učenicima je bio domaćin u predstavljanju njihova rada. Opremljeni su najkvalitetnijim broadcast uređajima te slušateljima i klijentima pružaju vrhunsku uslugu. Automatizacijom i modernizacijom programa postali su jedan od najmodernijih radija u Slavoniji. Novi suvremeni tonski studio privukao je pažnju učenika. RVA ima 6 djelatnika i timskim radom ostvaruju zadatke potrebne za neometani rad programa: vijesti, snimanja uživo, reklamni spotovi, glazba. Uskoro slave svoj 24. rođendan uz koncert u gradu. Poželimo im još mnogo uspješnih godina u eteru!

Slika 9, Slika 10, Slika 11: Posjet učenika Radiju Vallis Aurea, Požega

Projekt «Kronika» požeško-slavonska, neovisni tjednik na području županije Požeško-slavonske pokrenut je 2001. godine. Bili smo u posjetu dok se završavala priprema za tisak 818. broja u kojem su objavljena i dva članka vezana za našu školu. Tjednik Kronika Požeško-slavonska koja ima tiskano i web izdanje kronološki prati sva zbivanja na cijelom području Požeštine od političkih, gospodarskih, poljoprivrednih, kulturnih i sportskih djelatnosti. Nju priprema obiteljska tvrtka u kojoj je zaposleno 6 članova obitelji Protić. Glavni urednik je gospodin Vladimir Protić. Kroz obilazak tvrtke vodili su nas  grafički urednici Lana Protić Malbašić i Alen Protić.

U okviru njihove Agencije za marketing i izdavaštvo “Kruna”, nude oglašavanje i reklamiranje obrta, poduzeća ili djelatnosti. Pružaju mogućnost oglašavanja na jumbo tablama raspoređenim na lokacijama u Požeštini, kao i oglašavanja u internet izdanju „Kronike“ u obliku bannera. Vidjeli smo izradu naljepnica, ali i pripreme tiska na majicama za maturante. U tome im pomažu brojni uređaji, svaki sa svojom posebnom ulogom u tiskarskoj proizvodnji. Veliku pažnju posvećuju tradicionalnim običajima Slavonije te su osnovali Udrugu za baštinu, kulturu i turizam „Požeški čuvari baštine“ Požega koja kroz brojne manifestacije popularizira stare običaje, obrte i jela. Budući da je 2018. Europska godina kulturne baštine, nadamo se nekom zajedničkom događanju.

Slika 12, Slika 13, Slika 14, Slika 15, Slika 16: Posjet učenika Agenciji za marketing i izdavaštvo “Kruna“, Požega

Gospodin Slavenko Čuljak istaknuo je međusobnu suradnju ovih medijskih kuća, unatoč poslovnoj konkurenciji. Drago nam je što su učenici mogli uvidjeti važnost suradnje u kreiranju i stvaranju sadržaja. Posebno nas veseli što se ovi mediji brinu i objavljuju o događanjima i uspjesima u našoj školi. Hvala im što su nam omogućili ove posjete.

Vjerujemo da ćemo idućih školskih godina u daljnjoj suradnji razviti zanimljive projekte iz medijske pismenosti.

Podjetništvo v srednjih šolah kot izziv sedanjosti in prihodnosti

Entrepreneurship in secondary school as a challenge of the present and the future

Robert Bertoncelj

Povzetek

Strategija Evropa 2020 temelji na zmanjšanju brezposelnosti in boljšemu življenju, na pametni in trajnostni rasti s ciljem oblikovanja novih delovnih mest. Te zahteve je mogoče izpolniti le, če imamo inovativne, dobro izobražene in podjetniško razmišljujoče državljane, ki so sposobni radovedno in inovativno razmišljati in se prilagajati trenutnim izzivom, s katerimi se soočajo.

Mladi, ki so pripravljeni in sposobni, da postanejo podjetniki in uspešno razvijajo svoje gospodarske ali socialne povezave, bodo postali inovatorji v širših organizacijah, v katerih bodo delali.

Podjetniško izobraževanje je bistvenega pomena ne le za oblikovanje miselnosti mladih, ampak tudi za zagotavljanje znanja in spretnosti, ki so ključnega pomena za razvoj podjetniške kulture.

Ključne besede: trajnostno, inovativno, podjetništvo, veščine

Abstract

European Strategy 2020 is based on a decreased unemployment rate and better life as well as smart and sustainable growth with a goal to create new jobs. These criteria can only be met if we have innovative, well-educated and business targeted citizens, who are able to think out of the box and adapt to the challenges which they are faced with.

Young people who are prepared and able to become entrepreneurs, and are successful in creating their economic and social networks, are going to become innovators in a wide variety of companies where they will be working.

Entrepreneurship education is essential not only for the formation of the mind –set of young people but also for providing knowledge and skills which are crucial for the development of the entrepreneurship culture.

Key words: sustainable, innovative, entrepreneurship,, skills

Uvod

Na Šolskem centru Kranj ustvarjamo in prenašamo znanje, ki našim dijakom omogoča uspešno vključevanje v globalno okolje. Zaposleni smo zvesti vrednotam šole, ki so delavnost, strokovnost, odgovornost, inovativnost, etičnost, sodelovanje, poštenost, pozitivna naravnanost ter skrb za okolje.

Pozabljamo pa na veščine, ki so zelo pomembne v nadaljnjem življenju mladostnika in bi omogočile drugačen pristop in vizijo v prihodnost. Tukaj mislim predvsem na podjetniške veščine, ki jih do sedaj niso poznali oziroma jih poznajo v manjši meri.

Šola bi morala z uvajanjem podjetniške miselnosti in izvedbo določenih projektov stimulirati in na ta način doseči še kakovostnejši pedagoški proces, saj bi izboljšanje kompetenc učitelja na področju podjetništva pripomoglo k povezovanju učne snovi s primeri iz prakse. Dragocene bodo tudi nove izkušnje, ki jih bo učitelj pridobil v podjetju, saj bo s tem obogatil svoj odnos do učencev in kolegov v kolektivu.

Pomemben vidik v prihodnosti poleg obveznega in strokovnega izobraževanja pa je tudi vpeljevanje podjetniške miselnosti, ki je gonilo bodočega napredka in blagostanja tako posameznika kot celotne družbe. V luči tega dejstva sva s kolegom razmišljala o možnostih pilotnega vpeljevanja podjetniške miselnosti v srednješolskem izobraževanju oziroma kot začetek nekaj novega.

V tej smeri sem začel razmišljati v tej smeri, ko sem lansko leto pri podjetju Meteor d.o.o., v programu DPKU opravljal izobraževanje na praksi (dvig poklicnih kompetenc učitelja).

Z delom v podjetju Meteor d.o.o. sem pričel v petek 1. septembra 2017. Prvi delavni dan se je pričel z seznanitvijo delavnega okolja in delavnih nalog.

V razgovoru z lastnikom podjetja sva opredelila moje delavne naloge in prednostne usmeritve pri nadaljnjem razvoju podjetja, kar je bil za mene velik izziv na področju trženja, informatike in podjetništva. Njegova želja je bila, da poskušam pridobiti nove turistične aranžmaje, kateri bi vključevali novo pridobitev podjetja, in sicer avtobusno prikolico za 45 koles.

Pri načrtovanem usposabljanju sem imel v mislih tudi idejo, kako bi omenjeno prikolico vključil v šolski proces kot del šolskega programa (Projektni teden). Pri tem me je vodila misel, kako bi z osvojitvijo novih kompetenc na področju informatike (izdelava internetne strani v WordPressu) in podjetništva vključil nova znanja v izobraževalni program kot del odprtega kurikuluma. Do sedaj tega v učnem načrtu še nikoli ni bilo, zato bom predlagal uveljavitev novega modula, ki bi vseboval nove veščine in bi izobraževanje postavil na višjo raven.

V času strokovnega usposabljanja sem bil navzoč kot spremljevalec turističnih aranžmajev z namenom spoznati ustroj delovanja turistične agencije in spoznati stranke ter njihova razmišljanja o izpeljavi še boljše turistične ponudbe. Pri tem sem s fotografiranjem pridobil slikovni material (fotografije), katere sem kasneje uporabil pri promociji turističnih aranžmajev. Slikovni material je bilo potrebno obdelati z ustreznimi programi, s katerimi sem se prvič srečal (Photoshop). V podjetju so bili vešči v obdelavi digitalnih fotografij, tako da mi je bilo učenje z novim orodjem olajšano.

Turistične ponudbe je bilo potrebno marketinško obdelati in jih objaviti na medijih kot so internetna stran in facebook. Ravno zato je bilo potrebno narediti internetno stran, ki bo omogočala večjo prepoznavnost podjetja in posledično večjo zasedenost omenjene avtobusne prikolice in ostalih storitev.

Podjetnika definirajo osebnostne lastnosti, veščine in poslovna znanja. Vsega tega pa se ne da naučiti le iz knjig, podjetnike je treba vzgajati že od mladih nog. V Sloveniji se ta miselnost počasi prebija tudi v šole. Podjetništvo je mnogo več od ustanovitve in vodenja podjetja, je odnos do življenja, način, kako razvijamo in uresničujemo svoje ideje na vseh področjih.

Uspešnega podjetnika definirajo osebnostne lastnosti, veščine in poslovna znanja. Vsega tega pa se ne da naučiti le iz knjig, podjetnike je treba vzgajati od malega.

Zaključek

Mnogo je k razvoju podjetnosti pripomogel internet s svojo dostopnostjo znanja, informacij in globalizacije, ki je razrahljal meje med državami, verami in če hočete nazadnjaškimi prepričanji.

Če bomo mladim ponudili podjetniško prakso, bodo mladi znali tudi sami ustvarjati poslovne priložnosti in postali tudi bolj zaposljivi, saj podjetja že dolgo ne zanima več, iz katere šole prihaja kandidat, ampak kaj v resnici zna, koliko je samoiniciativen, prodoren …

Če želimo biti ustvarjalni, moramo ustvarjalnost spodbujati. Sistematično bi morali vzgajati učitelje, da od mladih pričakujejo več. V podjetništvu je namreč ključno vprašanje, ali znamo izkoristiti to, kar smo se naučili. Ali znamo znanje uporabiti, ga vnovčiti, drugače povedano prodati. Nemalokrat so dijaki s svojimi idejami in znanjem naredili izjemen izdelek ali storitev, ki pa je niso znali vnovčiti oziroma o tem niso niti pomislili. Malo je profesorjev, vodilnih delavcev na šolah, ki podjetništvo razumejo in ki bi ga uvajali v program. Podjetništva se ne da učiti v teoriji, podjetništvo se lahko učimo izključno v praksi.

In kako to narediti? Tako da mlade pošljemo na teren, pri čemer pa mora mlada oseba vedeti, kaj želi doseči, imeti mora podjetniško miselnost, moramo jih naučiti podjetnega pogleda na svet, podjetniških veščin, kako presoditi podjetniško idejo. Moramo jih vreči v vodo, da bodo svoje ideje in znanje preizkusili v praksi.

Po drugi strani moramo vzpostaviti dialog med gospodarstvom in šolstvom, da bi skupaj našli rešitev, kako že v učnem procesu vzpostaviti okolje, ki bo spodbujalo razvoj podjetnosti. Šole bi morale postati bolj odprte in dovzetne do podjetnikov, da bi svoje znanje in izkušnje prenašali v šolsko okolje. Na ta način bi zagotavljali pridobivanja kompetenc mladim in sodelujočim v učnih procesih v srednjih šolah, ki so ključne za ustvarjalne in podjetne posameznike.

Literatura

Razvoj podjetniške naravnanosti in spretnosti v EU

Plesne igre

Lidija Abramič

1. Uvod

Učenci v nižjih razredih osnovne šole pridobivajo motorične spretnosti in gibalne sposobnosti preko učenja z gibanjem, zato med urami športa in glasbene umetnosti pogosto poteka korelacija, kjer je veliko ustvarjalnega gibanja in plesa. Včasih del pouka poteka v razredu, včasih pa učne vsebine usvajajo na šolskem igrišču, odvisno od vremenskih razmer. Ker tudi sama rada plešem, sem velikokrat pri pouku plesala ali gibalno poustvarjala z njimi in tako so zadrego pred nastopanjem ali plesom v parih premagali tudi najbolj zadržani učenci. Opazila sem, da učenci med šolskimi odmori, ko poslušajo glasbo znanih otroških pesmic, samoiniciativno podoživljajo čustvena stanja in sproščeno zaplešejo.

2. Plesne igre pri športu

V drugem razredu poteka učenje plesa preko gibanja posameznih delov telesa in celotnega telesa. Z različnimi nalogami nihanja, valovanja, kroženja ali padanja učenci posnemajo predmete, živali, rastline ali pravljične junake. Ob različnih zvrsteh glasbe ali ritmični spremljavi izražajo svoje občutke in razpoloženja. Pri tem lahko uporabljajo različne predmete ali drobna orodja. Enostavne ritme ponazarjajo s ploskanjem in preprostim gibanjem. Pomembno je, da ob tem učimo otroke pravilnega dihanja in sproščanja.

Pri izvajanju plesnih dejavnosti sledimo naslednjim učnim ciljem:

• ponazarjajo gibanja ob notranjih in zunanjih spodbudah,
• obvladajo gibanje na mestu in v prostoru z menjavanjem smeri v enostavnem in sestavljenem ritmu,
• poznajo osnove nekaterih plesnih tehnik.

2.1 Sence

Učenje plesnih gibov lahko poteka z ustvarjalnim gibom ob lepem vremenu na šolskem igrišču. Učenci se najprej gibajo sami in opazujejo svojo senco ter ji poskušajo uiti. Ob tej nalogi so spoznali, da se senc ne morejo znebiti, zato so bili pri izvajanju plesnih gibov zelo ustvarjalni. Pri naslednji dejavnosti so si poiskali par in se postavili drug za drugim. Prvi je izvajal plesne gibe, drugi pa je bil njegova senca in mu sledil v vseh gibih čim bolj natančno. V plesnih predstavah so bile bolj izvirne punce in so z ustvarjanjem mojstrovin gibov rok, nog in telesa res uživale. Dečki so sence bolj izkoristili za tekanje, obračanje, valjanje …, a v igri so uživali prav vsi.

Slika 1, 2: Sence

2.2 Račji ples

Pri družabnem plesu Račji ples si je vsak otrok poiskal svoj par in se prijel za roke, nato pa so se pari razdelili v dve vrsti. Na glasbo so prestopili z noge na nogo ter se pri tem zibali v kolenih. Na prvo dobo so vsi naredili korak v isto smer, na drugo pa so pristavili nogo, vendar niso prenesli teže nanjo. Isto so ponovili še v nasprotno smer. Na znak učitelja je pol skupine dvignilo roke, ostala polovica pa je šla skozi predor. Ustvarjanje plesnih gibov jim je bilo všeč in so pri delu zelo uživali.

Slika 3, 4: Račji ples

3. Plesne igre pri glasbeni umetnosti

Pri učenju gibalno-plesnih iger učitelj izbira vokalne, instrumentalne in vokalno-instrumentalne skladbe različnih oblik, žanrov in zvrsti. Učenci gibalno poustvarjajo in izražajo svoja doživetja in zaznave glasbenih elementov ob petju, ritmični izreki ali poslušanju glasbe. Svoja glasbena doživetja izražajo z gibanjem in plesom ob različnih glasbenih vsebinah. V prvem vzgojno-izobraževalnem obdobju izvajajo rajalne igre, plese ter slovenske ljudske plese in plese drugih kultur ter narodov.

Pri glasbeni umetnosti sledimo naslednjim učnim ciljem:

• ustvarjalno izražajo glasbena doživetja in predstave v likovni, besedni in gibalni komunikaciji,
• ob petju, ritmični izreki in/ali poslušanju glasbe se gibajo,
• plešejo ljudske plese,
• izmislijo si skupinski ples na poznano ljudsko pesem.

3.1 Ustvarjanje na temo Čuk se je oženil

Pri glasbeni umetnosti so se učenci naučili ljudsko pesmico Čuk se je oženil. Potem so se razdelili v dve skupini in na to melodijo gibalno poustvarjali ter samostojno sestavili plesno igro, ki so ga predstavili sošolcem. Sestavljanje skupin je potekalo z ljudsko izštevanko An ban, pet podgan. Sestavljeni skupini sta si poiskali v razredu svoj prostor za ustvarjanje.

Opazila sem, da so v skupinah kar deževale ideje in vsak posameznik je želel s plesnimi gibi in pojasnili kar najbolje prispevati k skupnemu cilju. Njihove ideje so bile izvirne in pri delu so se zabavali. Poudarjali so ritem, vrteli so se v krogu in na poudarjene dobe ploskali. Bili so zelo usklajeni. Učenci, ki obiskujejo plesne vaje, so pripomogli, da so bili nekateri plesni liki zahtevnejši. Pri naslednjih urah so plesne korake še izboljšali in svojo plesno ustvarjalnost podoživeli še z učenci iz paralelnega razreda.

Slika 5, 6: Sestavljanje plesne igre Čuk se je oženil

4. Zaključek

S plesnimi igrami so si učenci razvijali občutek za disciplino, obvladovanje lastnega telesa in posameznih delov telesa, ritem in prostor. Razvijali so psihomotorične sposobnosti in spretnosti. Učenci so radi plesali in pri plesu pridobivali na samozavesti. Plesne igre so jim nudile možnost za navezovanje stikov, burile so jim domišljijo, predvsem pa pripomogle, da so razvijali ustvarjalnost in se ob tem dobro počutili.

Viri

1. Ministrstvo za šolstvo in šport, Športna vzgoja, pridobljeno 28. 9. 2017.
2. Ministrstvo za šolstvo in šport, Glasbena vzgoja, pridobljeno 28. 9. 2017.

Učimo se matematiko skozi igro

Lidija Abramič

1. Uvod

V prvem razredu učenci pri matematiki usvajajo veliko matematičnih vsebin preko igre. Na igriv in prijeten način jim moramo ustvariti primerne situacije ter jim vzbuditi radovednost, ustvarjalnost, spretnosti in druge vrline, ki jim bodo v pomoč pri računanju in utrjevanju matematičnih pojmov. Z različnimi dejavnostmi, ki potekajo »izven« šolskih klopi, pripomoremo, da se poveča zanimanje in zavzetost za učenje. Učenci bodo z učenjem preko matematičnih iger bolj sodelovali, dosegali boljše rezultate in ne bodo imeli občutka, da se učijo. Učitelji pri igri otroka opazujemo in učencem pomagamo razširiti matematično znanje. Omogočiti jim moramo, da pridejo sami do spoznanja, ali je njihova rešitev pravilna ali ne.

2. Računske operacije in njihove lastnosti

V prvem razredu se učenci ob koncu šolskega leta naučijo seštevati in odštevati v množici naravnih števil do 20 skupaj s številom 0. S prehodom čez desetico računajo s konkretnimi pripomočki in s štetjem. Na konkretni ravni znajo pojasniti zakon o zamenjavi pri seštevanju in ob različnih dejavnostih spoznajo, da sta seštevanje in odštevanje nasprotni računski operaciji. Prvošolci znajo uporabiti računske operacije pri reševanju problemov ter vedo, da je število 0 razlika med dvema enakim številoma. Večino učenja poteka izkustveno, s konkretnimi pomagali.

2.1 Utrjevanje seštevanja in odštevanja do 20 preko igre

Pred utrjevanjem seštevanja in odštevanja na učnem listu, smo v razredu izvedli matematično dejavnost: Najdi par. Na kartončke smo napisali števila od 1 do 20. Vsak učenec si je po lastni želji izbral kartonček, na katerem je bila zapisana ena številka do 20.

Slika 1. Učenci izberejo kartonček s številko

Nato smo na tablo zapisali eno število (npr. 20). To število je bilo rezultat – vsota, ki so ga morali učenci s števili na njihovih kartončkih sestaviti skupaj s sošolcem. Npr.: učenec s številko 3 je poiskal učenca s številko 17 in skupaj sta tvorila vsoto 20. Nastalo je več parov učencev s skupnim rezultatom 20. Vsak par je povedal svoj račun in ga zapisal na tablo. Naloga je postala težja, ko so učenci sestavljali račun iz treh seštevancev.

Slika 2. Sestavljanje parov s seštevanci

Pri utrjevanju odštevanja smo na tablo zapisali razliko, npr. 7. Učenci so ravno tako sestavljali pare, le da so pri odštevanju imeli več težav kot pri seštevanju. Učenci, ki so bili boljši matematiki, so si pomagali tako, da so od njihovega števila, ki je bilo večje od razlike, odšteli razliko in tako hitro poklicali učenca, ki je imel izračunano številko. Učenci, ki so imeli na kartončku zapisano številko manjšo od razlike, so lahko le čakali, da jih je kdo poklical. En učenec pa se je znašel tako, da je svojemu številu prištel razliko in hitro poklical učenca z dobljenim rezultatom. Najdeni pari so povedali račun in ga zapisali na tablo. Račune so potem učenci prepisali v zvezek.

2.2 Odziv učencev

V pričakovanju nove matematične igrice so vsi učenci pozorno poslušali navodila, potrebna za izpeljavo te naloge. Z zanimanjem sem jih opazovala, ko so izbirali števila. V njih je bilo čutiti nemir, kajti hoteli so čim prej sestaviti svoj račun. Igra je bila tako napeta, da so z zanimanjem komaj čakali na nov rezultat. Če je bilo le mogoče, so sestavljali tudi račune s tremi seštevanci in bili na svoje spretno računanje prav ponosni. Spretni računarji so hitreje poiskali svoj par in pomagali učencem, ki ga še niso dobili. Ker učenci niso hoteli ostati brez para, so se med seboj kar klicali »Kje si trojka, pridi k meni!«, ali »Jaz potrebujem šestico, kje si število šest?«. Ker jih je igra zelo pritegnila, smo s tovrstnim načinom dela računali celo uro, učni list pa je ostal prazen. Izpolnili so ga za domačo nalogo. Zanimivo je bilo poslušati komentarje otrok tudi kasneje, saj so šteli, koliko krat so poiskali par in s kom so bili v paru, s kom so se držali največkrat … Dejavnost Najdi par smo se igrali tudi naslednje dni.

3. Zaključek

Učenci morajo v prvem razredu začutiti, da je učenje matematike koristno, zabavno in prijetno. Igra je za otroka način učenja in ga pozitivno motivira. Skozi matematično igro razvijajo logično mišljenje in sprejmejo matematiko na drugačen, bolj ustvarjalen način. S pozitivnimi izkušnjami, ki jih pridobijo, bodo postali bolj samozavestni in uspešnejši. Napredovali in dosegali bodo boljše rezultate tudi učno šibkejši učenci. Razgibane ure, kjer učenci z ustvarjalnim in aktivnim načinom dela usvajajo učne cilje, kar prehitro minejo.

Literatura

Predmetna skupina Amalija Žakelj …[et al]. (2011). Učni načrt. Program osnovna šola. Matematika. Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport: Zavod RS za šolstvo.

Programiranje 2D igara u aplikaciji Construct 2

Zoran Hercigonja

Sažetak

Programiranje uvijek predstavlja izazov samo po sebi, no još je veći izazov udružiti znanja i vještine iz različitih područja u jedan gotov proizvod kao što je video igra. U radu učenici su isprogramirali kompleksan scenarij igre preko alata za grafičko programiranje. Spajanjem različitih znanja u samom procesu formalnog učenja kao i znanja stečenih samoreguliranim učenjem te informalnim učenjem, zajednički su izradili scenarij igre i pretvorili taj scenarij u jezik kodova to jest naredbi. Uspješno su prilagodili i preveli semantiku govornog jezika scenarija u scenarij grafičke igre. Rad izvještava o rezultatima, preprekama, izazovima s kojima su se učenici suočili te kreativnim rješenjima.

Ključne riječi: Construct 2, Igra, Grafičko programiranje, Vještina, Scenarij igre

Uvod

Construct 2 je vrlo jednostavna i ne zahtjevna komercijalna aplikacija za kreiranje i dizajniranje dvodimenzionalnih igara. Ne zahtijeva klasično kodiranje, nego kodiranj putem odabira grafičkih ikona [2] Ikone se razvrstavaju tehnikom pritisni–povuci (drag and drop). Dostupan je kao besplatna download verzija sa stranice u probnom roku korištenja od trideset dana (30). Dostupan je u više komercijalnih inačica. Ukoliko se koristi za osobnu upotrebu, cijena iznosi 129.99$ dolara. Za poslovnu upotrebu, cijena iznosi 429.99$ dolara. Naravno u cijenu su ubrojene i nadogradnje te mogućnost za distribuciju igara[2]. Kompatibilan je za rad u više operacijskih sustava: Windows, Mac OS.

Slika 1. Construct 2 glavno sučelje

Sučelje Construct 2 aplikacije, je vrlo intuitivno i jednostavno za korištenje. Sastoji se od nekoliko dijelova. S lijeve strane, nalazi se Properties sa svim podacim o pojedinom objektu ili pozadini.Podaci su vezani uz veličinu, posebne efekte, animacije i slično. Odmah do njega, nalazi se tab za dizajniranje objekata i pozadine. Objekti se mogu vlastoručno nacrtati i dizajnirati, ali se mogu preuzeti u obliku slike. Isto vrijedi za pozadinu. Do taba za kreiranje osnovnih objekta i pozadine, nalazi se takozvani Eveent Sheet koji služi kao editor za programiranje igre. S krajnje desne strane, nalaze se slojevi za rad. Na svaki sloj, moguće je uključiti pojedinačne objekte ili stvoriti novu pozadinu.

Slika 2. Dodavanje osnovnih animacija

Postupak programiranja započinje odabirom ključnih objekata, dizajnom isith te dodjeljivanjem pojedinačnih akcija. Isto vrijedi i za pozadinu.Svaki element igre, moguće je smjestiti na vlastiti sloj čime se olakšava rad.

Slika 3. Određivanje odvijanja akcija

Nakon dizajniranja i animiranja objekata, potrebno je u Eveent Sheet programski odrediti redoslijed odvijanja akcija. Kada je to određeno, pozivanjem naredbe Run Layouti koja se nalazi na samom vrhu sučelja aplikacije, pokreće se kreirana igra.

Radionica-grafičko programiranje igara

U radionici programiranja igara je sudjelovao kombinirani razredni odjel s učenicima 1, 2, 3, 4 razreda Druge gimnazije Varaždin, ukupno 10 učenika. Radionica je provedena u ukupno 14 sati izborne nastave informatike. Od tih 14 sati šest sati je otpalo na učenje programiranja u programskom sučelju Construct 2 zatim osmišljavanje scenarija i naposlijetku odabira osnovnih grafičkih elemenata koji su uključeni u samu igru.

Temeljni grafički oblici igre

Valja naglasiti da su osnovni objekti korišteni u igri dodatno oblikovani pomoću alata za oblikovanje slika Gimp 2.6.10. Izvorno su preuzeti s internetskih izvora, a dodatno su oblikovani za potrebe programiranja računalne igre. Dakle objekti koji su se koristili za programiranje igara su bili sljedeći, a koje su odabrali učenici su:

1. Pozadina sa uzorkom svemira:

Osnovne postavke:

Slika pozadine je preuzeta s interneta, ali je učeničkom intervencijom i inicijativom, pretvorena u crnu pozadinu s crvenim točkicama.

U originalu točkice su bile bijele boje. Pozadina je statičkog karaktera i prekrivala je velik dio radnog prostora alata Construct 2.

Rubovi te slike pozadine su programski u svojstvima ograničeni kao rubovi unutar kojih se sadržavaju svi objekti igre. To znači se ni jedna objekt nije mogao kretati izvan slike pozadine.

2. Crveni svemirski brod kojim upravlja igrač:

Osnovne postavke:

Brod je imao dvije funkcionalosti. Mogao se pomicati samo u dva smjera po x-osi koordinatnog sustava: dakle –x i +x os. Osim toga brod je trebao moći ispaliti dva hica prilikom svakog pritiska lijeve tipke miša.

 

3. Zelena laserska zraka, kao simbol ispaljenog projektila

 Osnovne postavke: 

U izvorniku kao projektil je bila uzeta slika metka s interneta. No učenici su zajedničkom odlukom, odlučili da to bude laserska zraka izrađena u Gimp-u.

Lasersku zraku je u scenariju igre trebalo udvostručiti što znači da prilikom lijevog klika miša, brod ispaljuje dvije paralelne laserske zrake. Zrake kao objekt ugrađen na objekt svemirskog broda, trebale su pratiti brod po osi x u oba smjera. Isto tako kada laserska zraka bude ispaljena i pogodi nepriajteljski objekt, treba nestati.

U slučaju da promaši neprijateljski objekt, zraka u sudaru s rubom pozadinske slike nestaje. Dakle trebalo je isprogramirati nekoliko efekata zrake.

4. Neprijateljski objekti

Osnovne postavke:

Slike neprijateljskih objekata su preuzete s interneta. Učenici su sami donijeli odluku o dizajnu i broju neprijateljskih objekata.

Funkcionalnosti neprijateljskih objekata su bile sljedeće: nasumično pojavljivanje objekata unutar rubova pozadinske slike. Objekti su se mogli kretati samo po y- osi u negativnom smjeru. Ukoliko je neki od neprijateljskog objekta bio pogođen zelenom laserskom zrakom, trebao je nestati. Dakle efekt nestajanja se trebao stvoriti u trenutku doticaja zrake s tim objektom. U trenutku kada bi objekt nestao na jednome mjstu, paralelno s tim se trebao pojaviti na drugom mjestu. Ako je nepriajteljski objekt dotaknuo rub pozadinske slike, nestao je i paralelno se stvorio na nekom drugom mjestu unutar rubova pozadinske slike.

Svaki puta kada bi laserska zraka pogodila neprijateljski objekt, osim što bi nestao, pojavila bi se simulacija eksplozije koja je postignuta podešenim svojstvom unutar Construct 2 aplikacije.

S druge strane u doticaju s igračevim svemirskim brodom, trebao je izazvati efekt nestajanja igračevog broda.

5. Oznaka kraja igre

Osnovne postavke:

Planirano je da oznaka kraja bude samo u obliku tekstualnog prikaza „Game Over“. No učenici potaknuti retro igrama, odlučili su se za dizajn oznake kraja igre u retro stilu. Oznaka je napravljena u Gimpu.

Oznaka je trebala biti povezana s objektom broda igrača i neprijateljskog objekta. Sudarom broda igrača i neprijateljskog objekta, iskače oznaka za kraj igre i igra se zamrzne.

Scenarij igre

Dogovoreni scenarij igre, sadržavao je sljedeće postavke. Igra je trebala nalikovati igri „Chicken Invasion“ samo s drugim elemenima. Dakle moraju postojati neprijateljski objekti u obliku svemirskih brodova koji se nasumično pojavljuju unutar slike pozadine. Njihovo kretanje je ograničeno od gornjeg ruba prema dolje točnije od pozitivne y-osi prema negativnoj. Brzina gibanja je postavljena na srednju brzinu. Zatim postoji glavni objekt kojim upravlja igrač. No igračev svemirski brod kreće se samo lijevo-desno po pozitivnoj i negativnoj x-osi ne prelazeći rubobe slike pozadine. Brod mora moći ispaljivati projektile odnosno laserske zrake u neprijateljske objekte. Laserske zrake su duplicirane i istovremeno se lansiraju prilikom pritiska lijeve tipke miša. Sudarom laserske zrake i nepriajteljskog objekta, postiže se efekt nestajanja nepriajteljskog objekta i nasumične pojave istog na nekom drugom mjestu. Zraka u sudaru s brodom treba nestati. Kod sudara zrake i broda, treba se pojaviti efekt eksplozije koja s vremenom iščezava. U slučaju sudara broda igraa i neprijateljskog broda, brod igrača se pozicionira na mjestu gdje je zadešen sudarom i iskače poruka o kraju igre.

Postupak rada i poteškoće u razvijanju igre

Iako sama struktura igre ne izgelda osobito kompleksna. Bez obzira na izgled, zadavala je mnogo problema, posebice kada se radilo o uskalđivanju dva ili više objekata igre.

Slika 4. Prikaz programirane sturkture igre

Na samom početku, trebalo je u programski editor unijeti sve potrebne elemente i sliku pozadine razvući po cijelom ekranu. To je bio najlakši dio koji je bez problema odrađen.Drugi dio se ticao broda igrača i podrazumijevao je odabir upravljača u obliku miša i određivanje osi po kojoj će se brod gibati. Brzinu nije trebalo odrediti, jer je određena manevrom miša.

 
Slika 5. Pozicioniranje temeljnih objekata

Početne vrijednosti je trebalo podesiti i nad laserskom zrakomi neprijateljskim brodom. Oba su usmjerena u smjeru y- osi, samo što je svki od objekata imao određeno kretanje u jednom dijelu osi y. Nakon toga, bilo je potrebno testirati brzinu gibanja objekata po y- osi. Tu se utrošilo malo više vremena zbog testiranaj i određivanja željene brzine gibanja.

 
Slika 6. Dodavanje funkcionalnosti objektima

Drug korak je bio posebno problematičan, a ticao se usklađivanja kretanja dviju laserskih zraka. Naime problem je bio u tome što se zrake nisu istovremeno ispaljivale nakon lijevog klika miša. Događalo se to da jejedna zraka bila ispaljivana prerano, a druga prekasno. Idući problem je bio prekalpanje zraka. Učenici su dugo određivali razmak između zraka dok nisu došli do optimalne udaljenosti po x – osi od 10 piksela. Događalo se to da se pri svakom pomaku broda igrača, jedna od zraka zalijepila za drugu. Problem je bio u tome što u modu za obradu slika zrake nije bila pravilno postavljena na brod. Bilo je potrebno sidro slike zrake postaviti na vrh broda igrača.No i taj je problem efikasno riješen.

 
Slika 7. Određivanje nasumičnog pojavljivanja neprijateljskih objekata

Ovaj dio vezan az problematiku određivanaj pojavljivanja pojedinog neprijateljskog objekta je riješen vrlo jednostavno. U Construct 2 postoji naredba random kojom se određuje nasumično pojavljivanje objekata. Uz tu naredbu, potrebno je bilo odrediti i učestalost pojavljivanja. Učestalost je postavljena na 3 iz razloga što su vrijednosti veće od 3 predstavljale poteškoću za igrača. Svaka vrijednost veća od 3 značila je i veći broj nepriajteljskih brodova. To je dovodilo do toga da nije bilo moguće izbjegavati te brodove i igrač je neprestano gubio igru.

Slika 8. Uređivanje odnosa objekata igre

Posljednji, a najtži dio je podrazumijevao usklađivanje radnji četiri različita tipa objekata. Najprije je trebalo odrediti akciju koja će se zbiti u slučaju sudara laserske zrake i nepriajteljskog broda. Učenicima je ovaj koncept bio dosta otežavajući pa je bilo potrebno intervenirati ponavljanjem if-else uvjetovanja, ovdje pretvorenog u naredbu collision. Dakle kada su se dva objekta sudarila, oba su morala nestati, u suprotnom nepriajteljski brod se kretao dalje po osi y kao i laserska zraka samo u različitim smjerovima. Uz to, bilo je potrebno uključiti još jedno if-else uvjetovanje.

Slika 9. Gotova igra u Construct 2

Dakle u igrici je stvoreno ugniježđeno grananje. Grananje je glasilo: kada se objekti sudare, moraju nestati i ako se sudare, pojavljuje se efekt eksplozije. Zatim eksplozija nestaje kada igrač ponovno pritisne lijevu tipku miša. Kod ovog grananja, bilo je ptorebno ponovno raditi dijagrame tijeka na ploči. Naravno učenici 4 razreda su poučavali učenike ostalih razreda pomoću dijagrama tijeka. Njima je zbog vieš iskustva u programiranja taj koncept ugniježđenog if-else uvjetovanja bio jasan. Kada je razjašnjen taj koncept, više nije bilo problema s poslejdnjim dijelom kreiranja igre. Isti koncept samo s drugim objektima,bio je primijenjen nad brodom igrača, neprijateljskim brod i poruci o završetku igre. Dakle u ugniježđeni if su ušli sljedeći uvjeti: kada se objekti sudare, zaustavi igru; kada je igra zaustavljena, ispiši poruku o kraju igre.

Zaključak

Nakon utrošenih 14 sati rada na kreiranju računalne igre, učenici su dobili jasniju predodžbu o tome koliko je bilo koji koncept programiranja intelektualno zahtjevan te koliko procedura i apstrakcija zahtijeva, prije nego je vidljivo ostvaren kroz neki scenarij igre. Naravno učenici su upotrijebili mnogo znanja ne samo iz područja logike i programiranja, nego i iz područja grafičkog dizajna. Ovaj vid kreiranja igara, omogućio im je jedan način kreativnog izražavanja. Učenici su dobili uvid u svoje sposobnosti i propuste. Sada imaju jasniji fokus za daljnje usavršavanje i rad na sebi. Ova radionica je iziskivala dosta iscrpnog rada i izučavanja. Učenici su prošli cijeli postupak nastajanja programa. Uspješno su spojili sve bitne koncepte programiranja u jedan. Krenuvši od scenarija to jest pseudokoda programa, preko dijagrama tijeka pa sve do gotovih konstrukcija pomoću naredbi alata Construct 2. Radionica programiranja igara je imala pozitivna utjecaj na stvaranje pozitivnog stava prema radu te bila glavni izvor motivacije i nadahnuća za učenike koji su imali potrebu kreativno se izraziti u tom području.

Literatura

1. Programiranje igara [pritupano 22.01.2017.]
2. Construct 2 službena stranica [pristupano 22.01.2017.]

Ni rolanje ne ide bez IKT !

Marlena Bogdanović

Kako naučiti novu vještinu, steći nova znanja iz područja o kojem gotovo ništa ne znaš? Većina bi mojih vršnjaka u tom slučaju otišla u knjižaru i kupila knjigu ili CD. Možda bi se raspitali i saznali da u susjedstvu živi osoba koja tu i tamo daje instrukcije baš o onome što nas zanima.

Sve su te metode dobre i pohvalne, ali imaju i jednu bitnu manu: izbor naslova u knjižarama ili knjižnicama, osobito iz područja koja nisu općepopularna, zaista je ograničen, a financijska sredstva koja treba uložiti u nabavku knjiga ili plaćanje instruktora nisu zanemariva. Osim toga, postoje i vještine koje se teško mogu naučiti čitajući, a ni „instruktoru iz susjedstva“ nije lako provjeriti „reference“.

Srećom, 21. stoljeće nudi još jednu mogućnost: učenje putem Mreže Svih Mreža, uz gotovo beskonačan izbor autora i sadržaja koji se mogu odabrati.

I tako su mali tučepski učenici, polaznici Lanterninih aktivnosti „Rastimo uz pokret“ imali priliku učiti od najboljih, te naučiti rolati uz pomoć sadržaja na interetu!

Jednom kada čvrsto odlučite usvojiti novu vještinu, ništa vas ne može spriječiti! Na internetu možete pronaći brojne videomaterijale, pokazati ih učenicima, motivirati ih prikazom vještina najuspješnijih na planetu. To je i odlična prilika da im još jednom pokažemo kako se upornost uvijek isplati i kako je, za odlučnog pojedinca, samo nebo granica!

Pretražujući Internet saznali smo da je rolanje sport koji aktivira gotovo sve mišićne skupine, a može pomoći i u mentalnoj relaksaciji, te usporiti osjećaj starenja. To je aerobna aktivnost koja pruža izvrsnu priliku da se uz sport i mentalno opustimo. Također se poboljšava izdržljivost i opća kondicija, jača kardiovaskularni i respiratorni sustav, a sve to bez posebnog opterećivanja kralježnice i drugih zglobova, posebno koljena i skočnog zgloba, zbog čega je jako dobro i za ljude koji s istima imaju bilo kakvih problema. Tijekom rolanja, noge gurate u stranu, čime se posebno jačaju bočni mišići stražnjice, što nije slučaj kod trčanja.

Dolazak ljepših, proljetnih dana je bio još jedan razlog zbog kojega smo se bacili na detaljnije pretraživanje, te našli brojne filmiće sa uputama za apsolutne početnike, kakvi smo svi redom i bili!

Prije nabavke opreme i početka obuke potražili smo savjete na interetu, a tamo ih zaista ima napretek! Evo par vrlo zanimljivih i korisnih članaka:

• Dnevne novine 24sata
• Portal za cijelu obitelj

Kako bi se polaznici Škole rolanja na pravi način i postepeno uveli u „kotrljajući“ svijet, trebalo je metodički pripremiti i pravilno dozirati sadržaje obzirom na nivo znanja polaznika. I tu su opet u pomoć priskočili materijali sa interneta i zahvaljujući velikom izboru gotovih priprema za sate rolanja (jedan od primjera), pripremili smo zgodan program za naše učenike kojim počinjemo od osnova:

• Upoznavanje sa rolama i zaštitnom opremom
• Održavanje ravnoteže i stabilnosti (treninzi na strunjačicama/travi)
• Održavanje pravilnog položaja tijela i kako pasti bez posljedica
• Osnovni oblici kretanja naprijed i zaustavljanje (obije noge)
• Mijenjanje pravca, kretanje unatrag
• Slalom, savladavanje prepreka
• Prometna pravila, pravila rolanja u grupama – izlazak na šetnicu

Savjeta nikad dosta! Na interetu možete pronaći brojne materijale, a naši učenici najviše vole videa! Pregledali smo ih jako puno, komentirali ih i uspoređivali. Najviše su nas se dojmili:

• Savjeti Ashe Kirkiby,
• 15 savjeta Janike Konrada, Robina Hofmanna i Sebastiana Fischera,
• Savjeti za početnike Kris Fondran,
• Powerslide za djecu
• Djevojčica koja nam je svima oduzela dah: Svjetsko prvenstvo 2014 u Parizu

Učenicima je posebno jak motiv bila i činjenica da je i njihova učiteljica, u 5. desetljeću svog života kupila role i štitnike, prevladala strah od pada te uz svoj laptop, korak po korak, savladala ovu prezabavnu vještinu!

Škola rolanja se održava svake srijede na igralištu pored OŠ Tučepi i učenici je obožavaju! Uz samu vještinu rolanja usvajaju i zdrave prehrambene navike (na treninge se nosi samo voda i voćka), šire svoj krug prijatelja, razvijaju svoje samopouzdanje i uče kako se iza svakog pada treba dignuti i nastaviti dalje!

Zahvaljujući internetu naši su dječaci vidjeli da i nije baš istina da se rolanjem bave samo djevojčice, te da ima jako puno dječaka i odraslih muškaraca koji su pravi virtuozi u ovom sportu.

Tučepi nude prekrasne uvjete za bavljenje svim vrstama „outdoor“ aktivnosti, osobito rolanjem, pa bi nam bilo izuzetno drago kada bismo mogli pronaći još sličnih udruga, pa tako steći nove prijatelje iz Hrvatske ali i šire koji vole isto što i mi: modernu tehnologiju i rekreaciju na svježem morskom zraku!

Možda bi, na samom kraju ovog članka trebalo još jednom podcrtati kako Internet nudi gotovo beskonačan izbor video materijala koji su se za sada pokazali kao najuspješnije obrazovno sredstvo. Izbor autora/učitelja različitog nivoa znanja i sposobnosti poučavanja, ponuda videosadržaja različite kvalitete te mogućnost usporedbe i selekcije, razvija kritičko mišljenje kod djece, otvara im nove vidike i daje uvid u spoznaje do kojih bi teško sami mogli doći .

Uzimajući u obzir sve navedeno, ali i iskustva iz drugih obrazovnih područja (npr. već opjevane matematičke poduke Tonija Miluna), neminovno se postavlja pitanje: preuzimaju li „virtualni učitelji“ obrazovni „teren“ i mora li se svakodnevno dolaziti u školu slušati i gledati uvijek istog učitelja, a kako bi se na najbolji i najkvalitetniji način usvojila nova znanja i vještine?

Pustni projekti Osnovne šole Markovci

Šola in pust

Nataša Lačen

Ob svoji osnovni izobraževalni nalogi šola tudi vzgaja, krepi človekovo osebnost in spodbuja ustvarjalnost. Spodbuja razvoj pozitivnih osebnostnih lastnosti, izvirne ustvarjalne ideje, fleksibilnost in pripravljenost za timsko delo, sprejemanje drugačnosti in drugačnega mišljenja, vse to pa pripomore pri šolskem delu in v življenju nasploh in učencem omogoča celosten razvoj.

En od načinov za doseganje širine učencev je tudi projektno učno delo, s katerim učenci dodatno razvijajo sposobnosti in znanja. Z učenci naše šole vsako leto znova izvedemo projekt Pust, s katerim se pustno soboto uspešno predstavimo bližnji in daljni okolici. Vsako leto znova pustni motiv predstavlja nov izziv, ob katerem se pokažejo ustvarjalne ideje učencev predvsem pa skupinski duh in pripadnost tradiciji in kraju.

Uvod

Osnovno šolo Markovci obiskuje 307 učencev, ki prihajajo iz devetih okoliških vasi. Učenci in delavci šole smo že vsa leta del tradicionalnega Fašenka v Markovcih, saj se zavedamo, da so pust in z njim povezane norčije del našega kraja že od nekdaj in samo z vzgajanjem mlajših generacij bo tako tudi ostalo. Tradicionalne etnografske maske, ki se prenašajo iz generacije na generacijo, bodo samo tako ostale del kraja in ljudi, ki tukaj živijo.

V času pusta je delo v šoli pustno obarvano. Pustna sobota je za vse nas zelo pomemben delovni dan, saj s sodelovanjem dokazujemo pripadnost kraju, v katerem živimo, in tradiciji, za katero skupaj s starši skrbimo.

V pustni povorki šolniki sodelujemo že vse od njenih začetkov, pred tem pa smo se udeleževali pustne povorke v Ptuju.

Prva leta je vsak razred predstavljal svojo temo – bili smo vse od pravljičnih junakov, do turistov v Afriki, duhcev, dojenčkov, mačk, zdravnikov in seveda obveznih tradicionalnih likov picekov in vil. Ideje za posamezne maske so nastajale v razredih med učenci, ki so jih potem pod vodstvom učitelja pri likovnem pouku, razrednih urah ali na pustnih delavnicah tudi izvedli. Predstavitev na pustni povorki je bila pisana in zelo raznolika, vendar zaradi številnih tem ni dosegala tako velikega učinka kot danes, ko smo se tematsko poenotili in se z enotno temo predstavi tudi do 200 učencev.

Strašila      

Ker želimo biti vsako leto atraktivni in s svojo masko pokazati širši okolici, da nam ni vseeno, o tematiki odločamo že mesece prej. Naša izbira je odvisna od trenutnih zanimivosti, ki se dogajajo v bližnji ali daljni okolici. Ko po temeljitem razmisleku končno sprejmemo odločitev, pa se pravo delo šele začne.

Utrinek s pustnega plesa v šolski telovadnici

Levčki in žirafe                                               Snežaki

Maske izdelajo učenci s pomočjo učiteljev in staršev na pustnih delavnicah, pri likovnem pouku in pri likovnem krožku. Ker smo izobraževalna ustanova, učence tudi ekološko ozaveščamo. Največ uporabljamo odpadnega papirja, kartona in odpadne plastične embalaže. Velikokrat nam z različnimi materiali in znanjem priskočijo na pomoč tudi starši in okoliški obrtniki. Dela je veliko, vendar so tudi pričakovanja velika in ves trud je poplačan ob sami predstavitvi na povorki, ko slišimo pohvalne in spodbudne besede.

Ustvarjalna delavnica: Maske                 Pustna delavnica: Korant

VITAMINČKI

Prva skupna maska je bila VITAMINČKI, kjer so posamezni razredi zastopali določeno vrsto sadja: limone, hruške, pomaranče, slive, grozdje,…. Veliko smo se pogovarjali o vrstah sadja in zelenjave in o pomenu vitaminov za naše dobro počutje in zdravje.

Slika 7. Vitaminčki: Pomaranče iz 3. razreda

Vse od Zabovc pa do občine so otroci našemljeni v sadeže poplesavali po cesti in prepevali: Vitaminčki smo, veselo skačemo, lahkih nog, naokrog! Vitaminčki smo, zdravje nosimo, da bolezni več ne bo!…

Učenici 5. a – Grozdje

Imenitno smo se zabavali, pa še nekaj smo se naučili!

NOVA TELOVADNICA

Polni pričakovanj smo na pustni povorki leta 2006 predstavili našo NOVO TELOVADNICO, ki smo jo nestrpno pričakovali in na katero smo bili sila ponosni. Skupine posameznih razredov so predstavljale električarje, zidarje, pleskarje, žoge, športne copate in športnike – vse kar potrebujemo za moderno telovadnico in športno življenje v njej. Tudi tokrat smo peli: Telovadnico že zidamo, zidamo…

Telovadnico že zidamo, zidamo, …

SLOVENSKI EVRO KOVANCI

Ko smo leta 2007 prevzeli skupno evropsko valuto evre, smo bili SLOVENSKI EVRO KOVANCI – vse od centov pa do dveh evrov, z evropsko zastavico in zlatim klobučkom. Porabili smo veliko kartona in bleščečih barv, prav vsi učenci pa so vedeli, da je na kovancu za en evro Primož Trubar, na tistem za dva evra pa France Prešeren. Učitelji in delavci šole smo evro kovance ponosno spremljali kot bankirji s poslovnimi kovčki polnimi nove valute.

5. razred: Kovanci za dva evra

MARKOVSKO JEZERO

Občina Markovci leži ob največjem umetnem jezeru v Sloveniji, zato smo se naslednje leto lotili obširnega projekta MARKOVSKO JEZERO, s katerim smo poskušali obiskovalcem pokazati, kaj vse bi se lahko dogajalo na Markovškem jezeru. S to temo smo želeli ljudem sporočiti, da bi morali jezero in prostor okrog njega izkoristiti tako, kot to delajo drugod po svetu.

Na jezeru, ki je dovolj veliko, imamo prostor vsi: labodi, za svojo mirno plovbo, del jezerske obale in staro strugo Drave bi lahko namenili ribičem, da bi namakali svoje trnke, drugi del obale bi lahko spremenili v kopališče, kjer bi imeli prostor kopalci in nam ne bi bilo potrebno hoditi na morje, saj bi imeli morje kar doma! Ker pa je gladina jezera dovolj velika, bi lahko naredili tudi čolnarno z majhnimi čolnički (seveda na vesla), ki bi prevažali radovedne turiste in zaljubljene parčke – kot v Benetkah! Tako bi jezero, ki je za zdaj neizkoriščeno, ZAŽIVELO!

Priprave na pustovanje so se v šoli začele že kakšen mesec prej. Ure likovnega pouka in razrednih ur so bile namenjene izdelovanju pustnih kostumov, transparentov in učenju pesmice: Mi tudi imamo morje,… ki nas je spremljala med povorko. Melodijo smo si sposodili od Čukov, besedilo pa smo spesnili kar sami.

MARKOVSKO JEZERO

»Mi tudi imamo morje, na Dravi kar doma, ponuja nam prav vse, za vse prostora je.

Jezero je kot morje, pred nosom nam leži, kopalci, čolni, ribe, ptice – uživajmo ga vsi!«

 

Učenci prvih in drugih razredov so skupaj s starši in učitelji na likovnih delavnicah izdelovali labodja krila, šivali kapice, izdelovali kljune in barvali vrteks – vodo. Predstavljali so namreč labode na jezeru. Majhni beli labodi so bili v modrini jezerske vode prav veseli gospodinj (mamic in učiteljic), ki so jih med povorko hranile. Prav nič jih niso motili čolnarji (markovška mornarica), saj je veslanje ekološko sprejemljivo. Tudi mornarji so si svoje čolne, majice, kapice in vesla izdelali sami. Ribiči so doma pobrali ribiške pribore in izdelali ribe velikanke, kopalci pa so na sebe navlekli komplet poletne garderobe (zvečer je morda kakšna mama pogrešala kopalni plašč!).

Markovska mornarica

ZVONČKI

Naslednje leto je cesto od Zabovc do Markovc preplavilo več kot 140 ZVONČKOV. Na pragu je bila pomlad, bil je prekrasen sončen dan in znanilci pomladi smo pokukali na plan. Pred tem smo na pustnih delavnicah – tehniškem dnevu – iz laminatne podloge in odrezane plastenke naredili kape – zvončke, zelene PVC vreče pa so predstavljale liste in steblo. Ker je bilo veliko barvanja in rezanja so učencem prve triade pomagali tudi starši. Skupaj smo ustvarjali, se družili in kar sproti odkrivali izboljšave in boljše ideje. Pravo timsko delo, kjer so skupaj ustvarjale cele družine.

Zvončki

Zvončki (zajednička)

VALENTINOVI SRČKI

Kot naročeno je bila naslednja povorka ravno na valentinovo. Kaj drugega bi lahko bili, če ne VALENTINOVI SRČKI? Dnevi pred pustom so bili obarvani v rdeče – naše roke, tla, ponekod so v šoli tudi stene izdajale, katera barva je glavna ob dnevu zaljubljencev! V šoli smo zbirali karton, iz katerega smo potem izrezali srca in jih pobarvali. Imeli smo se lepo, ko smo hodili za velikim srcem z napisom: Ko zima ohladi srce, Valentin v njem znova plamen prižge!

Valentinovi srčki

SVETI MARKO NIŽE PTUJA

Pust je čas, ko lahko obujamo legende. S predstavitvijo Sveti Marko niže Ptuja marca 2011, smo širši okolici povedali, kdo je bil sveti Marko, po katerem je naša občina tudi dobila ime. Predstavili smo KMETE, SLIKARJE NA STEKLO, KOŠARJE, ZIDARJE in PISARJE, saj je sveti Marko njihov zavetnik.

Učenci so v okviru tehniškega dne pripravili skice, šablone in načrte za izvedbo posamezne pustne maske in nato po razredih masko tudi izdelali. Leva, predstavitvene panoje in opremo vozila je izdelala skupina učencev pri likovnem krožku.

Učenci so se s projektnim učnim delom podrobneje seznanili z legendo svojega kraja, razvijali so svoje ideje in ročne spretnosti, krepili svojo samozavest in samostojnost in v sproščenem vzdušju kritično razmišljali.

Lev, spremljevalec svetega Marka, pa še danes krasi in čuva šolsko jedilnico.

Sveti Marko s svojim levom pozdravlja obiskovalce “20. Fašenka”

Na tradicionalnem pustnem sprevodu smo obiskovalce poučili, za koga vse je pomemben sv. Marko, hkrati pa smo s ponosom korantom pomagali preganjati zimo.

ČAROVNIK IZ OZA

Fašenk leta 2012 je bil pisan in barvit, saj smo se predstavili s skupinsko masko ČAROVNIK IZ OZA. Posamezni razredi so predstavljali določeno deželo, ki so jo obiskali Doroty, Lev, Pločevinko in Strašilo: Na poti v gozd, Dežela mezinčkov, Pri čarovnici, Mesto Oz in Pri čarovniku. Projekt je bil razdeljen na božični in pustni del, zato smo začeli z aktivnostmi že novembra. Že decembra smo v okviru projekta pripravili božično novoletno prireditev z naslovom Čarovnik iz Oza, nato pa smo do pusta celotno predstavitev še dopolnili in nadgradili.

Utrinki s pustne povorke

 

Dežela mezinčkov

V sončnem sobotnem dopoldnevu smo ponosno korakali za pisano mavrico, glasno prepevali in se mastili s slastnimi krofi, ki jih gospodinje postrežejo na mizah pred svojimi domovi.

Utrinek iz božićno-novoletne prireditve: Doroty pri Carovnici

Utrinek iz božično-novoletne prireditve: Doroty v deželi Mezinčkov

Ena od skupin je po izbrani melodiji priredila besedilo pesmi, ki smo jo peli med povorko, izdelali smo kostume glavnih likov, ki so nastopali na čelu skupine, vsaka skupina pa je bila opremljena tudi z napovednim transparentom. Obiskovalcem pustne povorke smo delili certifikate za srčnost in pogum in lističe z glavno sporočilno mislijo: PAMET, POGUM IN DOBRO SRCE V ŽIVLJENJU POMEMBNI SO LE.

Šolski novinarji so spremljali predpustne aktivnosti v šoli in na tradicionalnem pustnem sprevodu skozi vasi občine Markovci in vse pridno beležili in fotografirali.

SNEŽINKE

Naslednje leto je bila zima dolga in mrzla in zavlekla se je že krepko v pomlad. Po dveh pisanih in živahnih pustih smo se tokrat preobrazili v nežne bele snežinke, ki smo jih izdelali s pomočjo staršev na pustnih delavnicah. V mrzlem sobotnem popoldnevu smo poplesavali in prepevali:

Bele snežinke zvezdice bele,
padamo, padamo tiho z neba.
Bele snežinke nosimo sanje,
sanje in misel na zlato pomlad.

Kljub hladu smo se veselili skorajšnje pomladi.

Snežinke

5. razred: Bele snežinke

VESOLJCI

Leta 2013 smo se podali v vesolje. Med pustno razpoloženimi obiskovalci je pristala vesoljska odprava 150 učencev OŠ Markovci z raketo na čelu. Med njimi so krožile zvezde in bitja s tujih planetov. Veliko truda smo vložili v izdelavo kaširanih naglavnih čelad »skafandrov«,  jeklenke s kisikom pa so bile iz odpadnih plastenk.

DARILA

Zadnji pust je bil ravno včasu pomladnih praznikov – 8. marca in ob valentinovem. Ker se takrat obdarujemo, smo se našemili v darila. Vsak izmed učencev si je priskrbel veliko kartonasto škatlo, ki jo je po svoji zamisli in s pomočjo domišljije spremenil v domiselno darilo. Pisane parade daril se bi razveselil celo Božiček!

 

PUSTNA ZABAVA

Šolski pust pa ni omejen le na pustno povorko. Ob pustnih torkih imamo v šolski telovadnici PLES, kjer se pretvarjamo, da smo to, kar v resnici nismo. Na koncu najlepše maske tudi nagradimo, veseli »maškori« pa popoldne nadaljujejo pohajkovanje od hiše do hiše, kjer pobirajo darove »za debelo repo«.

Utrinek s pustne zabave v šolski telovadnici:
Zajčica in najbolj izvirna maska hobotnica

Leta 2011 nas je na šolski pustni zabavi obiskal tudi karnevalski princ

PICEKI IN VILE

V sami pustni povorki pa se vedno predstavijo tudi tradicionalni pustni liki Markovc: vile, piceki in seveda korant. Ko so učenci v 4. razredu, ne sodelujejo v skupinski maski, ampak popravijo in dopolnijo tradicionalna oblačila: piceki na koničaste klobuke prilepijo manjkajoče trakove in popravijo »picekovo palico s kurjo glavo«, dekleta pa pošijejo bela oblačila in popravijo zlate krone. V sami pustni povorki ju spremljata gospodar in gospodinja – učitelja. Učenke preoblečene v vile plešejo in pojejo domačinom, za njimi pa piceki kljuvajo po dvoriščih in gospodinji želijo dobro nesnost pernatih živali. Oboji so nekoč v dar dobivali jajca, danes pa predvsem denar in sladkarije.

Na ta način šolniki poskrbimo, da je vsak učenec vsaj enkrat maskiran tudi v tradicionalno masko.

Vsi, otroci, učitelji in starši, smo z vsakim FAŠENKOM bogatejši za izkušnjo več, zraven pa se še imenitno zabavamo! Veseli smo, da lahko prispevamo svoj delež k ohranjanju tako bogate in pisane kulturne dediščine in z njo povezanih običajev.