U Finsku s “Korakom do škole budućnosti”

vesna_mikulic

Vesna Mikulić

Učiteljice OŠ Strahoninec Vesna Mikulić i Dijana Pasarić u sklopu projekta K1 „Korak do 1škole budućnosti“ svoje su stručno usavršavanje imale priliku provesti u Finskoj.
Osnovni ciljevi samog projekta jesu unaprjeđenje ključnih kompetencija i vještina nastavnika i učenika kroz cjeloživotno učenje, modernizacija i internacionalizacija škole kroz interkulturalizam, poboljšanje kvalitete škole, nastave, metoda rada te zdrav život djelatnika i učenika.
Tečaj na kojemu su učiteljice sudjelovale odvijao se u finskom gradu Joensuu, a tema je bila „Nova okruženja učenja“ („New Learning Environments“). Bio je koncipiran u nekoliko tematskih područja – finski obrazovni sustav, ICT – utjecaji i mogućnosti ICT-a u obrazovanju, posjet osnovnim i srednjim školama, znanstveni festival „SciFest“ te izlet u nacionalni park Koli.
Finski obrazovni sustav jedan je od najboljih u svijetu, o čemu govore i brojni pokazatelji. 2Poanta uspjeha sažima se u rečenici: svatko ima pravo na obrazovanje. Sve su finske škole javne, te se smatra da su jednako dobre. Osnovno školovanje je obavezno i besplatno za sve učenike, besplatni su i udžbenici, pribor, hrana, prijevoz, školarine. Profesori i učitelji vrlo su cijenjena zanimanja, s plaćom 3000 – 4000 eura mjesečno. Školska godina broji 190 radnih dana. Osnovna škola traje 9 godina, a tjedno učenici imaju od 19 do maksimalno 30 sati.

Jedan cijeli dan bio je u znaku ICT-a te odličnih predavanja Mrs Mari Petrelius, 3pedagogical ICT coordinator, o utjecaju i mogućnostima ICT-a u obrazovanju. Koordinatorica je stavila naglasak na kompetencije učenika u poznavanju ICT-a te našu mogućnost da to iskoristimo. Motivirala nas je da njihova znanja koristimo u edukaciji kako bismo učenike pripremili za njihovu budućnost jer „tehnologija je tehnologija samo za one koji ju ne koriste, za ostale je normalno okruženje“. Upoznali smo i aktivno primjenjivali neke već poznate i neke nove alate kojima možemo unaprijediti našu edukaciju, kao što su Kahoot, Padlet, Todaysmeet, Answergarden, Bitly…

Namještaj je u potpunosti fleksibilan i prilagođen potrebama predmeta. Zanimljiv nam je i podatak da se u odabiru stolica odluka ipak prepustila učenicima.

„Povjerenje je temelj svega.“ Rečenica je to koju smo čule u mnogim školama koj4e smo posjetile. Posjetile smo novoizgrađenu osnovnu školu Karhunmäki primary school. Pri samom ulasku ostale smo fascinirane. Teško je riječima prepričati što sve nova škola u Finskoj ima i kako to izgleda. Naše se oduševljenje ne temelji samo na novome dizajniranom namještanju, kao ni na prepunim kabinetima opreme. Ono što nas je posebno oduševilo jest funkcionalnost te škole. O načinima na koje je dizajnirana te kako je gradnja škole usklađena s njihovim novim kurikulumom pričao nam je ravnatelj škole Timo Nykänen. Sav je namještaj u školi mobilan, fotelje, stolice, klupe, sve je na kotačima kako bi u kratkom roku učenici i učitelji 5mogli mijenjati prostor u kojemu rade. Čak su i zidovi između učionica drveni i mobilni da bi se učionice mogle spojiti u veliki prostor u kojemu učenici iz različitih razreda mogu korelirati. Škola nema hodnike, prostor koji bismo mogli nazvati hodnicima ispunjen je manjim stolovima i foteljama koje također mogu služiti kao prostor za učenje.

6Iako smo svi ostale bez riječi kada smo pogledale učionicu prepunu instrumenata, najzanimljiviji nam je ipak bio podatak da u njoj nema klupa jer učenici na satu glazbe ne čitaju i ne pišu, već pjevaju, sviraju i plešu. Oprema za tehničku kulturu izgleda kao da ste ušli u trgovinu s alatima.

Iako imaju najbolju školu u Finskoj, učenici osnovne škole provode gotovo trećinu svojeg 7boravka u školi vani na zraku, čija je temperatura trenutno oko nule. Nakon svakih 45 minuta rada svi izlaze van na odmor od 15 minuta i tako tijekom cijelog dana. Odmor za ručak traje 45 minuta. Druga škola koju smo posjetile jest srednja škola Lyseo secondary school at Koskikatu u samom centr8u grada. Građena je prije deset godina za učenike srednje škole, u samoj školi postoji više prostorija za odmor jer starije generacije učenika ne izlaze iz nje. U školama učenici s posebnim potrebama rade u manjim skupinama i nisu integrirani u razrede.

9Svi predavači koji su nam govorili o školstvu u Finskoj naglašavaju da je za odlično obrazovanje i dobar odgoj potrebno povjerenje. Između učenika, učitelja i roditelja, te ističu da to nije samo mrtvo slovo na papiru, oni to u svojim školama uistinu žive. Potvrda o uistinu pravom povjerenju u poučavanju jest i podatak da u Finskoj ne postoji inspekcija.

1011

Detalji se nalaze u blogu projekta K1 naše Škole.

OŠ Strahoninec u mjesecu sigurnijeg interneta

vesna_mikulic

Vesna Mikulić

Iako je veljača bogata raznolikim aktivnostima i obilježavanjima, u Osnovnoj školi Strahoninec ona je ovu godinu prepoznata i kao Mjesec sigurnog interneta – u skladu s 20170217_143249projektom koji provode učiteljica Informatike Vesna Mikulić i pedagoginja Monika Zorčec.

Projekt je namijenjen svim učenicima od petog do osmog razreda, s ciljem osvješćivanja svih prednosti i nedostataka interneta te sigurnog korištenja.

U tu svrhu najprije je provedena anketa među učenicima putem alata G20170217_143208oogle obrasci, čiji će se rezultati prezentirati i javno objaviti. Svaki je učenik putem poveznice odgovorio na dvadeset pitanja, a nakon završetka ankete došli smo do zanimljivih saznanja o navikama naših učenika u 20170217_143240internetskom svijetu. Primjerice, 99 % učenika koristi internet u obrazovne svrhe, oko 70 % učenika ne provodi više od dva sata za računalom, 43 % učenika nema stalnu kontrolu od strane roditelja, nadalje, 86 % učenika ima Facebook-profil, a čak 11 % i lažan, 57 % učenika imalo je ružna iskustva s internetom u smislu zlobnih komentara, pristupa nepoznatih ljudi, neželjenih stranica, virusa, 41 % učenika sebe smatra ovisnim o internetu, dok 55% učenika smatra svoje prijatelje ovisnima o internetu.

20170217_143223Na satovima Informatike provedene su radionice, a na satovima razrednika razgovaralo se o dobrim i lošim stranama interneta te su izrađeni plakati koji su kasnije izloženi.

U petom razredu osvrnuli smo se na same opasnosti, sigurnost u korištenju interneta te smo odigrali nekoliko obrazovnih igrica portala Pet za net. U šestom razredu osvrnuli smo se na 20170217_143231komunikaciju na internetu, dok smo se u sedmom i osmom razredu usredotočili na ovisnosti o internetu, računalnim igrama te upravljanju svojim vremenom. Učenici su izradili kvizove o sigurnosti na internetu pomoću akata Kahoot te odgovarali na svoja pitanja.

Vjerujemo da smo zajedničkim trudom postigli zadani cilj, ili se barem približiti istomu, te da će Mjesec sigurnog interneta prerasti u cijelu godinu savjesnog korištenja svih vrsta informatičkih tehnologija.