Dan sigurnijeg interneta u OŠ Zrinskih i Frankopana Otočac

valentina_pajdakovic

Valentina Pajdaković

I ove školske godine u OŠ Zrinskih i Frankopana Otočac obilježili smo Dan sigurnijeg interneta. Za učenike 5.-8. razreda tim povodom organizirane su različite aktivnosti.

Za učenike 5. i 6. razreda organiziran je Kviz o sigurnosti na internetu u interaktivnoj učionici s tabletima. Međusobno su se natjecale ekipe od 3-4 predstavnika učenika pojedinog razrednog odjela. Kviz je pripremljen u alatu Kahoot, a pitanja su se uglavnom odnosila na pravila ponašanja na internetu te različite situacije koje se događaju u virtualnom prostoru u kojima je potrebno ispravno postupiti. Osim što je bilo zabavno, učenici su stekli i neka nova znanja.

Svi učenici 5.-8. razreda imali su mogućnost 4. i 5. veljače sudjelovati u online kvizu znanja o sigurnosti na internetu kojem su mogli pristupiti u školi i od kuće. Poveznica za sudjelovanje u kvizu učenicima je bila dostupna putem mrežnih stranica škole. Kviz je pripremljen u alatu Microsoft Forms a za sudjelovanje u Kvizu učenici su se prijavljivali svojim AAI@Edu.hr korisničkim identitetom.

Sljedeći dan proglasili smo pobjednike kviza. Rezultati najuspješnijih ekipa objavljeni su na oglasnoj ploči u školi. Ekipi učenika koja je postigla najbolji uspjeh te učeniku 5. razreda koji je postigao najbolji uspjeh na online kvizu dodijeljene su Diplome.

Nakon provedenih aktivnosti vidljivo je da su učenici puno više zainteresirani za grupne aktivnosti nego za individualno rješavanje online kviza iako su isti mogli rješavati i kod kuće te će se sljedeći put organizirati više ekipnih natjecanja.

U tjednu od 4.-8. veljače u svim razrednim odjelima na nastavi Informatike provedene su različite aktivnosti s učenicima.

S učenicima 5. razreda provedene su aktivnosti koje su uključivale korištenje više različitih online alata. Scenarij učenja učenicima je bio dostupan putem linoit ploče s kojom su se učenici već ranije koristili. Na početku sata učenici su dobili zadatak procijeniti svoje znanje o sigurnosti na internetu putem dijeljene ploče pripremljene u alatu Witeboard.

U sljedećoj aktivnosti učenici su radom u paru istraživali opasnosti interneta, a za to su se koristili dostupnim udžbenikom kurikuluma Pet za net i brošurom Sigurnije na internetu kao i ostalim dostupnim informacijama na internetu. Rezultate svojeg istraživanja zapisivali su u datoteku. Zajednički smo pogledali i komentirali video sadržaj ‘Child Focus ‘E-safety’ . Nakon toga učenici su u predloženom alatu za izradu umne mape (Popplet ili Bubble.us) izradili umnu mapu na istu temu. U ovom trenutku smo naglasili da neki mrežni servisi omogućuju rad bez prijave i registracije a neki zahtijevaju prijavu i da je to potrebno istražiti prije nego započnemo rad.

Nakon toga učenici su se zabavili uz online igru Imam dobru lozinku (Kurikulum Pet za net) kojom su se prisjetili ranije naučenog o dobrim i lošim lozinkama. Prisjetili smo se i što su to osobne informacije čitanjem i komentiranjem odabranog teksta Kurikuluma Pet za net (Modul_3_4_2) te koristili Kalkulator privatnosti (HAKOM) pomoću kojeg dobivamo procijenjenu informaciju o riziku kojem se izlažemo upisivanjem određenih osobnih informacija na internetu.

U sljedećoj aktivnosti upoznali smo se s pojmom elektroničkog nasilja te pravilima ponašanja na internetu pri čemu su učenici samostalno izučavali sadržaje kurikuluma Pet za net (Modul3_5_1, Modul 3_2_3) te rješavali online kviz Ponašanje na internetu. Pogledali smo i video sadržaj Cyberbullying prevencija nasilja na Internetu i društvenim mrežama uz raspravili o sadržaju.

Učenici su upoznali Internet bonton koji je dostupan na stranicama CARNet-a. Nakon toga svaki učenik je imao zadatak na linoit ploču upisati najmanje jedno pravilo pristojnog ponašanja na internetu. Svaku od provedenih aktivnosti zajedno smo komentirali i potkrijepili primjerima.

Posljednje aktivnosti odnosile su ne samorefleksiju nakon provedenih aktivnosti. Učenici su putem već spomenute dijeljene ploče ponovno procijenili svoje znanje o sigurnosti na internetu te procijenili svoje zalaganje i sudjelovanje u provedenim aktivnostima. Radove koje su učenici izradili tijekom sata u sklopu završnih aktivnosti učenici su pohranili na OneDrive, alat koji smo izabrali za izradu učeničkog e-portfolija.

Za domaću zadaću učenici su dobili zadatke koje se preporučuje izraditi zajedno s roditeljima: 10 pitanja o sigurnosti na internetu i Ja imam dobru lozinku, a ti ? (Kurikulum Pet za net).

Blok sat nastave informatike brzo je prošao, učenici su rado sudjelovali u svim ponuđenim aktivnostima kao i raspravi. Učenici su pozvani da i dalje proširuju svoja znanja o sigurnosti na internetu te dobili preporuku da i ubuduće koriste dodatne izvore znanja kao što su Kurikulum Sigurnih pet za sigurni net, Nacionalni CERT i Medijska pismenost. Provedbom opisanih aktivnosti ostvareni su obavezni odgojno-obrazovni ishodi predviđeni Kurikulumom nastave informatike te više međupredmetnih tema ,a koji se odnose na razvoj digitalnih i komunikacijskih kompetencija kao i osobni i socijalni razvoj pojedinca.

Dan sigurnijeg interneta u OŠ Zrinskih i Frankopana Otočac

valentina_pajdakovic

Valentina Pajdaković

I ove školske godine u OŠ Zrinskih i Frankopana Otočac obilježili smo Dan sigurnijeg interneta, ali na malo drugačiji način nego prethodnih godina. S obzirom da učenici svakodnevno za vrijeme školskih odmora koriste pametne telefone odlučila sam ih potaknuti da ih na zanimljiv način iskoriste za učenje o sigurnosti na internetu.

SSlika4ve aktivnosti započele su najavom i obavještavanjem učenika i njihovih razrednika o aktivnostima koje će se organizirati povodom Dana sigurnijeg interneta. Hodogram aktivnosti učenicima je bio dostupan na oglasnoj ploči i mrežnim stranicama škole. Glavna aktivnost koja se odvijala tijekom Dana sigurnijeg interneta bila je sudjelovanje u online kvizu znanja na temu sigurnosti na internetu koji je pripremljen za učenike 5.-8. razreda.

slika 2Da bi se učenici bolje pripremili i motivirali za rješavanje kviza pripremljena je zabavno-edukativna aktivnost koja je započela tjedan dana ranije. Na različitim lokacijama u školskim hodnicima postavljene su slike s QR kodovima. Sadržaj svakog QR koda bila je kratka lekcija o zlonamjernim programima i neželjenim pojavama na internetu kao i zaštiti računala. Tijekom pripremnih aktivnosti za sudjelovanje u kvizu učenici su imali zadatak pomoću nekog čitača QR kodova ( npr. i-nigma) pročitati sadržaj pojedine lekcije. Tijekom 5 radnih dana učenici su imali priliku sakupiti ukupno trinaest lekcija.

Slika3Pojedini učenici ovom prilikom su se po prvi put susreli s tehnologijom QR kodova te im je ovakav način rada predstavljao jedan novi izazov. S obzirom da su lekcije skrivene u QR kodovima bile kratke i isključivo motivacijske, učenici su za proširivanje znanja upućeni na dodatne izvore kao što je Kurikulum Sigurnijih pet za sigurni net, Nacionalni CERT i dr. te su na satu razrednog odjela zajedno s razrednicima proširivali znanje o sigurnosti na internetu.

Kviz znanja pripremljen je u programu Microsoft Forms, a za prijavu na sustav učenici su Slika1koristili AAI@Edu.hr korisnički račun. Na mrežnim stranicama škole postavljena je i poveznica na Probni kviz kojim su učenici mogli testirati pristup sustavu Office365 putem različitih uređaja i na vrijeme riješiti eventualne tehničke poteškoće.

Poveznica za pristup kvizu znanja učenicima je bila dostupna na mrežnoj stranici škole na Dan sigurnijeg interneta, a učenici su imali mogućnost pristupiti kvizu u školi na nastavi informatike, ali i od kuće tijekom cijelog dana

Slika5Sljedeći dan proglasili smo pobjednike kviza. Imena učenika koji su ostvarili najbolje rezultate objavljena su na mrežnim stranicama škole, a svi učenici koji su sudjelovali u opisanim aktivnostima nagrađeni su odličnom ocjenom za uloženi trud.

Uključivanjem tehnologije u proces učenja učenje postaje zanimljivije. Osim ostvarenih ishoda učenja, pravilno osmišljene aktivnosti uz pomoć tehnologije doprinose razvoju digitalnih kompetencija učenika ali i proširuju vidike o mogućnostima primjene tehnologije u različite svrhe.

Online učenje u nastavi informatike u sedmom razredu

valentina_pajdakovic

Valentina Pajdaković

Sažetak

naslovnicaOnline tečaj može nastavni proces učiniti dinamičnijim i zanimljivijim. Izraditi tečaj nije jednostavno i zahtjeva puno pripreme i uloženog truda, a na kraju se ipak može dogoditi da tečaj ne daje pomak u kvaliteti nastavnog procesa. Zbog toga je prije uvođenja tečaja potrebno analizirati nastavni proces u kojem poučavamo i aktivnosti koje očekujemo od učenika. U nastavku pročitajte jedan primjer iz prakse.

Online učenje

Nastava nikad ne bi smjela biti dosadna i učenicima nezanimljiva. Češće izmjenjivanje metoda i oblika rada, uvođenje novih pristupa učenju i poučavanju, stavljanje učenika u različite situacije aktivnog odnosa prema nastavnim sadržajima neki su od načina na koje je moguće nastavu učiniti dinamičnom i zanimljivijom. Uvođenje sustava za učenje na daljinu u nastavu izazov je kako za učitelje, tako i za učenike koji su se ovom prilikom prvi put susreli s ovim načinom rada. Klasičnu nastavu u učionici informatike za učenike u osnovnoj školi nije moguće zamijeniti niti jednim drugim sistemom učenja i poučavanja, ali uz brojne prednosti klasična nastava ima i neke nedostatke i ograničenja.

Koji su razlozi zbog kojih u nastavni proces uvesti učenje na daljinu? Je li to potrebno i neophodno? Udovoljava li klasična nastava uz popratne sadržaje u tiskanom i digitalnom obliku svim zahtjevima nastavnog procesa? Uspijevamo li ostvariti ciljeve pojedine nastavne cjeline? Uspijevamo li nastavni proces individualizirati tako da bude primjeren svakom učeniku ili je primjeren samo „prosječnom“ učeniku? Uspijevamo li provesti proces praćenja, vrednovanja i ocjenjivanja učenika u potpunosti? Imamo li redovitu povratnu informaciju od svih učenika ili samo nekih? Udovoljavaju li klasični oblici i metode rada u učionici (koji su nam na raspolaganju) svim zahtjevima koje stavljamo pred sebe kao učitelje i svoje učenike? Zbog čega pojedini učenici ne uspijevaju svladati gradivo u onoj mjeri u kojoj oni sami žele i koliko mi od njih očekujemo? Imaju li neki učenici puno više interesa od ostalih, ali ih u okviru nastavnog rada nemamo vremena ni prostora u tome usmjeravati i pratiti?

Koji su glavni nedostatci i problemi u nastavnom procesu s učenicima koje poučavamo? U kojim elementima su moguća poboljšanja?

Možda kvaliteta nastave zadovoljava u potpunosti, ali su učenici zasićeni ponuđenim oblicima rada. Možda nove generacije učenika od nas očekuju i neki drugačiji pristup, a da mi učitelji nismo toga svjesni ili to nismo uočili?

Prije nego što krenemo s uvođenjem učenja na daljinu, treba pokušati odgovoriti na ova i slična pitanja. Tečaj koji planiramo izraditi treba biti oblikovan tako da, osim što će za naše učenike predstavljati nešto novo i drugačije, otklanja i neke nedostatke klasične nastave. Tečaj koji bi bio isključivo demonstracija novih mogućnosti, a ne nudi drugačije metodičko oblikovanje sadržaja, ne opravdava svoju svrhu.

Za izradu online tečaja izabrala sam nastavnu cjelinu tecajRješavanje problema i programiranje (MSW Logo) u sedmom razredu. Razlozi zbog kojih sam se odlučila izraditi tečaj su brojni, a ovdje navodim neke od njih. Način na koji su nastavni sadržaji programiranja predstavljeni u udžbeniku nije primjeren mogućnostima i predznanju većeg broja učenika koje poučavam, a isto se odnosi i na zadatke u vježbenici. Pojedini su učenici vrlo spori u zapisivanju bilješki s nastave, a bilješke su često netočne i nepotpune. Bilješke se ponekad i izgube zbog izgubljenog ili oštećenog prijenosnog medija. I jedno i drugo učenici ponekad navode kao razlog zbog kojeg se nisu kvalitetno pripremili za provjeru znanja. Učenici koji često izostaju, zbog specifičnosti nastavnih sadržaja koji se nadovezuju na prethodno gradivo, teško se mogu uključiti u rad na sljedećem nastavnom satu. Za primijetiti je da su učenici koji teže usvajaju sadržaje programiranja na nastavi uglavnom pasivni i trebaju stalnu podršku učitelja. Zbog nedostatka vremena nije moguće na svakom nastavnom satu dobiti povratnu informaciju o razini usvojenosti gradiva s prošlog nastavnog sata i o napredovanju svakog pojedinog učenika, a time i motiviranost učenika za redovito učenje pada. U okviru učioničkog rada iz istog razloga nije moguće detaljnije pregledati domaći uradak svakog učenika i ukazati na pogreške. Razlog loše pripremljenosti za provjeru znanja koji učenici navode je i nedostatak pitanja za uvježbavanje s ponuđenim točnim odgovorima, zbog čega motivacija učenika za učenje također pada.

Sve navedene situacije mogu se u određenoj mjeri otkloniti uvođenjem i dobrom organizacijom online tečaja koji će biti potpora i nadopuna klasičnoj učioničkoj nastavi u onim elementima koji su učenicima potrebni za uspješno svladavanje nastavnih sadržaja te dodatni poticaj za rad i aktivan odnos prema nastavnim sadržajima na nastavi i kod kuće.

Unutar sustava Moodle dostupan je velik broj izvora i alata za oblikovanje sadržaja i aktivnosti za učenike. Za razradu nastavnih sadržaja po nastavnim temama koristila sam mogućnost izrade poglavlja s podpoglavljima (“Book“). Aktivnosti koje su dostupne učenicima za uvježbavanje gradiva su Zadaće, Testovi i Igre. Struktura tečaja prikazana je na priloženoj slici.

struktura1struktura2

Učenici su bolje motivirani za učenje kad vjeruju da mogu uspjeti, a tečaj koji nudi raznolike načine rada na sadržaju to omogućava. Materijali za učenje su primjereniji učenicima i lako vjezbadostupni u svakom trenutku. Olakšano je zadavanje domaćih zadaća i pregled učeničkih radova, a učenici mogu zatražiti dodatno pojašnjenje komunikacijom unutar sustava. Moguća je redovita povratna informacija o razini usvojenosti znanja (za učitelja, ali i za sve učenike). Individualnim radom na testovima za uvježbavanje koji nude trenutnu povratnu informaciju moguće je postići aktivan odnos svih učenika prema nastavnim sadržajima i napredovanje vlastitim tempom. Omogućena je i suradnja učenika prilikom učenja.

Osim toga, učenici se ovim načinom rada upoznaju s novim tehnologijama i oblicima učenja koji su za njih dosad bili nepoznati, a koji su široko primjenjivi izvan okvira obvezne nastave. I na kraju, ne manje važno, učenici su vidjeli svrhu autentifikacije korisnika prilikom rada na sustavu i potrebu odgovornog pristupa radu.

Učenici su posebno dobro prihvatili vježbe za uvježbavanje gradiva u adaptivnom oblikuzadatak koje omogućuju da odmah nakon izbora odgovora dobiju povratnu informaciju o točnosti odgovora, mogućnost ponovnog odgovaranja i ponavljanja vježbe u neograničenom broju pokušaja. Aktivnost svih učenika na nastavnom satu na ovaj je način vidno porasla, što je dalo i znatno bolje rezultate. Učenici koji se teže snalaze s rješavanjem zadataka pokazali su znatan interes za igranje igrica kao što su Vješala i Milijunaš koje služe za ponavljanje i uvježbavanje osnovnih naredbi, i na nastavnom satu i kod kuće. Marljivijim učenicima više se svidjela mogućnost predaje domaćih uradaka i dobivanje povratne informacije i prije sljedećeg nastavnog sata.

milijunasvjesalo

Ovakvim načinom rada svi su učenici proveli znatno više vremena u aktivnom odnosu prema nastavnim sadržajima nego što bi to bio slučaj isključivo klasičnim načinom rada, što opravdava svrhu korištenja tečaja u nastavnom procesu.

Sjećam se vremena kad smo nastavu informatike izvodili bez LCD projektora. Danas više nitko ne može niti zamisliti kako bi izgledao sat informatike bez ovog nastavnog pomagala. Danas još uvijek mogu zamisliti nastavu bez potpore u obliku online tečaja, ali isto tako vjerujem da će uskoro doći vrijeme kad će se većina učitelja pitati kako smo ranije mogli raditi bez toga.

„Sigurniji internet“ u nastavi informatike šestog razreda

valentina_pajdakovic

Valentina Pajdaković

Sažetak rada:

Obveza svakog učitelja informatike jest poučiti učenike pravilima ponašanja na internetu i upoznati ih s opasnostima s kojima se susreću korisnici interneta. U članku možete pročitati kako se ovi vrlo opširni sadržaji mogu uspješno uključiti u ostale nastavne teme informatike u šestom razredu.

Razrada:

Organizirati i provesti različite aktivnosti u razrednom odjelu i u školi povodom Dana sigurnijeg interneta obveza je svakog učitelja informatike, ali i razrednika i stručno-razvojne službe koja djeluje u školi. Informacije koje učenicima tom prilikom pružamo dovoljne su da učenike potaknemo na razmišljanje i motiviramo za daljnje proučavanje sadržaja koji ukazuju na opasnosti s kojima se možemo suočiti na internetu, ali ne i sveobuhvatne. Kod učenika je potrebno razvijati svijest o potrebi stalnog obavještavanja o opasnostima koje prijete neobaviještenim i neiskusnim korisnicima interneta.

Kada je riječ o temi „Sigurniji Internet“, sadržaji o kojima bi učenike trebalo obavijestiti su vrlo opsežni stoga predlažem da se nastavni sadržaji informatike organiziraju na način da se ova tematika uključi unutar propisanih nastavnih tema informatike kroz dulji vremenski period kako bi učenici osjetili važnost tih sadržaja i iste redovito ponavljali. U nastavku dajem prijedlog organizacije i metodičke razrade nastavnih sadržaja informatike u šestom razredu kako sam ih ja ostvarivala prošle školske godine.

Projekt „Sigurniji internet“ provela sam s učenicima kroz nekoliko faza koje uključuju radovi u wordunastavne sadržaje iz cjelina Obrada teksta, Internet i Multimediji, koje sam u nastavnom planu i programu šestog razreda planirala upravo tim redoslijedom (u razdoblju od siječnja do svibnja). Nakon što su učenici ovladali programom za obradu teksta, obnovili i proširili znanja potrebna za pronalaženje sadržaja na internetu te dobili osnovne informacije o opasnostima interneta, uslijedila je prva faza projekta koja je imala za cilj stvoriti i oblikovati tekstualni dokument sa slikama, koji detaljnije opisuje određenu opasnost interneta ili način zaštite, te istu predstaviti u razrednom odjelu. Najuspješniji radovi izloženi su na panou u školskom hodniku povodom Dana sigurnijeg interneta. Detaljni opis aktivnosti u projektu prikazan je u priloženom dokumentu.

Za domaću zadaću učenici su dobili zadatak pripremljeni tekst preoblikovati u oblik intervjua da bi bio prikladan za snimanje radioemisije (što su učenici izradili uz pomoć pano1učiteljice hrvatskog jezika). Nakon uspješne provedbe prve faze projekta, na sljedećem nastavnom satu učenici su naučili koristiti program za snimanje audiozapisa (Audacity). To su znanja koja su potrebna za provođenje druge faze projekta – snimanje radioemisije prema prethodno pripremljenom tekstualnom predlošku u formi intervjua (rad u paru). Nakon izrade i montaže audiodatoteka, uslijedilo je zajedničko slušanje svih radioemisija. Učenici su također dobili mogućnost da u suradnji s razrednikom svoje radove predstave ostalim učenicima na satu razrednog odjela, jer određeni broj učenika nije uključen u nastavu informatike.

Treća faza projekta uslijedila je nakon što su učenici naučili rukovati kamerom i nakon što su ovladali postupkom izrade videouratka. Cilj treće faze projekta bio je stvoriti videouradak informativnog karaktera u kojem će učenici predstaviti znanja o pravilima ponašanja na internetu koja su stekli u prethodnim fazama projekta, a ujedno o tome poučiti i druge učenike u razredu. Zajedničkim radom dogovoreno je koja su to pravila ponašanja koja bi trebali znati svi učenici koji se koriste internetom (što su učenici pripremili koristeći informacije dostupne na portalima koje su koristili u dosadašnjem radu na projektu), podijeljene su uloge i krenulo je snimanje. Detaljan opis aktivnosti u ovoj fazi projekta također je opisan u priloženom dokumentu. Nakon montaže filma najuspješniji radovi prikazani su ostalim učenicima na satu razrednog odjela, kao i roditeljima na roditeljskom sastanku svakog razrednog odjela koji je sudjelovao u projektu.

Zaključak:

Glavna prednost ovakvog pristupa nastavnim sadržajima jest izravni kontakt učenika sa sadržajima koji govore o pravilima ponašanja i opasnostima na internetu, tijekom dužeg vremenskog razdoblja, što doprinosi kvaliteti usvojenog znanja učenika. Sudjelovanjem u projektu učenici su naučili koristiti internet za sakupljanje informacija i proširivanje znanja, obraditi i oblikovati informacije u traženi oblik, uspješno raditi i komunicirati u paru i u timu te poštivati prava autora i izvođača. Ovakvim načinom rada kod učenika razvijamo vještinu povezivanja nastavnih sadržaja, svijest o potrebi pravilnog i odgovornog korištenja usluge interneta kao i osjećaj odgovornosti za vlastite postupke.