Učitelj na jedan dan

urska_zajc

Urška Zajc

Sažetak

Učitelj se u svom radu susreće s različitim učenicima. Neki od njih bez mnogo truda postižu više standarde znanja i u stanju su učiniti mnogo više od savladavanja redovnog nastavnog gradiva. Drugi učenici uz mnogo uloženog truda s naporom slijede osnovne zahtjeve za prelazak u viši razred. Njima se općenito posvećuje mnogo pažnje, dok za one koji mogu dati više od sebe ponestane vremena. Pred ovu djecu treba postavljati izazove koje mogu savladati, ali ne olako. U ovom članku želim opisati kako sam provela projekt „Učitelj na jedan dan”.

Pet sam učenika pozvala da odaberu temu iz jednog od predmeta u četvrtom razredu. Satove smo planirali zajedno, vodila sam ih u osmišljavanju pripreme za nastavni sat, pomagala im savjetima u izradi potrebnih nastavnih materijala, kao i pri izvođenju sata. Na kraju smo njihov rad ocijenili. Učenici su ovaj zadatak prepoznali kao novi izazov. Shvatili su ga vrlo ozbiljno i pritom doživjeli uspjeh.

Ključne riječi: darovitost, podučavanje, učitelj, priprema za nastavu, izazov.

Uvod

Što je darovitost? To je sposobnost brzog stjecanja potrebnog znanja bez većeg napora, vještina za dobro obavljanje kakve aktivnosti (SSKJ – Rječnik slovenskog književnog jezika, 1985).

Definicija darovitosti mijenjala se kroz povijest. U početku je bila ograničena na inteligenciju (Žagar i dr.). Međutim, Torrance (1962, prema Žagar i dr.) tvrdi kako bismo tako izgubili čak 75% nadarene djece koja ostvaruju visoke rezultate na testovima kreativnosti. Juriševič (2012) također navodi suvremene međunarodne studije koje ukazuju na trend u definiranju darovitosti koji se kreće od isključivo intelektualnih sposobnosti prema onim širim, neintelektualnim varijablama. Kao što je pomoć potrebna učenicima s teškoćama, tako je i nadarenoj djeci potrebno ponuditi poticaje za ostvarenje njihove darovitosti (Juriševič, 2012). Do 1996. daroviti su učenici u članku 11. Zakona o osnovnoj školi definirani kao skupina učenika s posebnim potrebama (Zakon o osnovni šoli, 1996). Međutim, 2011. ovaj zakon već odvaja nadarene učenike od ostalih učenika s posebnim potrebama (Zakon o osnovni šoli, 2011).

Tijek projekta

Učenicima sam predstavila ideju da svatko od njih postane učitelj za jedan školski sat. Željela sam da odaberu predmet koji vole i koji im ide od ruke. Zato sam im predložila da predmet odaberu sami. Nakon što su učenici odlučili koji će predmet odabrati, uslijedio je detaljniji individualni razgovor. Sami su odabrali temu, a ja sam im objasnila što bi otprilike tijekom sata trebali činiti i što bi učenici na kraju sata trebali znati. Potaknula sam ih da koriste što više konkretnih ilustracija te zabavnih i zanimljivih aktivnosti. Izuzev toga, imali su slobodne ruke. Napomenula sam im da ću odgovoriti na sva pitanja koja budu imali.

slika 1Lovro je odabrao temu iz matematike: „Množenje višekratnika brojeva 10, 100 i 1000”. Upozorila sam ga na neke detalje u pogledu gradiva. Rekao mi je da je pripremio praktičnu igru u parovima. Sat je započeo tako što je na ploči napisao naslov. Zatim je zapisivao primjere i prozivao učenike. Računali su skupa, a Lovro je zapisivao na ploču.

Zadatke je izmišljao u hodu. Bio je prilično nesiguran i griješio je u zapisivanju. Na redu je bila igra u parovima u kojoj su učenici množili dva broja. Umnošci su bili prilično veliki brojevi pa ih neki učenici nisu mogli napamet izračunati. Nakon igre dao im je upute za rješavanje zadataka iz udžbenika, koje je potom pregledao. Zadatke je kod kuće riješio sam, ali ih je zaboravio donijeti u školu. Zato sam mu dala svoj udžbenik s rješenjima. Nakon sata priznao je kako je imao tremu, ali je istodobno toliko želio nastupiti, da je trema na kraju nestala. Činilo mu se da mu je računanje na ploči išlo dobro, ali da je učenicima možda mogao dati bolje upute. Iako se za sat dobro pripremio, zaključio je da je podučavanje zahtjevan zadatak. Vjeruje da su učenici savladali ono što ih je želio naučiti jer su ga pratili. Kaže da su učenici lijepo sudjelovali na satu i da su ga slušali.

Luka je također odabrao matematiku: „Pisano množenje dvoznamenkastih brojeva”. slika 2Vrlo smo se detaljno dogovorili o tijeku sata. Naglasila sam kako je važno da učenicima na početku sata pokaže praktičan primjer. Zatim bi prešli na zapisivanje računa. Luka se nije držao dogovora. Isprva je bio nervozan i cijeli je sat govorio vrlo tiho pa sam ga u jednom trenutku opomenula da govori glasnije. Odmah je počeo pisati po ploči, izostavljajući primjer s kockicama. Kad sam shvatila što namjerava, prekinula sam ga i podsjetila što smo dogovorili da će učiniti na početku. Potom su zajedno postavili kockice, ali učenici nakon zapisivanja računa nisu razumjeli postupak.

Uskočila sam i objasnila im korake na praktičnom prikazu s kockicama. Zatim je primjere zapisao na ploču i učenici su u tome sudjelovali. Slijedio je samostalan rad. Tijekom samostalnog rada pomagala sam učeniku s teškoćama u učenju. Luka je pregledao rješenja i učenike kod kojih je pronašao pogreške uputio da ih isprave. Od Luke sam očekivala strukturiraniji i razrađeniji sat jer smo se prethodno o cjelokupnom izvođenju detaljno dogovorili. Kaže da mu je bilo malo neugodno, ali se kasnije navikao. Misli da se za sat mogao bolje pripremiti jer sam ga morao često popravljati. Smatra da su učenici naučili što je želio, jer su nakon toga neki od njih brzo riješili zadatke. Primjećuje da su ga učenici slušali, sudjelovali na satu i lijepo radili.

Izak je odabrao prirodoslovnu temu o magnetima. Učenici su već s prethodnog sata slika 3znali da magnet privlači željezo. Za ovaj su sat morali donijeti različite magnete. Izak je za sat bio pripremljen. Za vrijeme sata cijelo je vrijeme kod sebe imao listove s bilješkama. Međutim, bio je vrlo nesiguran, neprestano je sve provjeravao. Najprije su razgovarali o magnetima i pročitali gradivo iz udžbenika. Nakon toga učenici su radili u grupi ispitujući snagu magneta te su na kraju prezentirali rad skupine.

Izak je bio pripremljen, ali cijelo je vrijeme trebao poticaj. Kaže da je u početku bio nervozan, a potom se smirio. Misli da su ga učenici slušali i da su naučili što je želio, jer nitko nije spomenuo da nešto ne bi razumio.

slika 4Neža je odabrala „Opasne tvari”. Na razgovor je došla dopro pripremljena. Napravila je projekciju i razgovarale smo o tijeku sata. Sat je izvela samostalno te je cijelo vrijeme vodila i usmjeravala učenike. Objašnjavala je simbole i uključivala predznanje učenika.

Slijedilo je zapisivanje u bilježnicu. Važne informacije pročitali su i iz udžbenika. Na kraju su pogledali film. Sat je izvela samouvjereno i bez zastajanja. Kaže da se u ulozi učiteljice osjećala dobro, ali nervozno. Misli da je bilo dobro što je pripremila projekciju. Smatra da bi mogla poboljšati svoj govor. Kaže da se na sat dobro pripremila, jer je o tome tjedan i pol dana razmišljala kod kuće. Vjeruje da su učenici naučili što je željela, zahvaljujući mojoj pomoći. Učenici su je pratili, slušali i sudjelovali u nastavi.

slika 5Larisa je odlučila obraditi priču „Tko je Videku napravio košuljicu“. Larisa je bila vrlo dobro pripremljena za sat, imala je napisan tijek sata, pitanja za obradu djela i stranice u čitanci. Na početku je prije čitanja učenike zainteresirala pantomimom. Na ploču je napisala rješenja zagonetki (ovca, pauk, rak, ptica, grm, šivanje). Učenici su na kraju igre otkrili da se radi o priči Tko je Videku napravio košuljicu. Zatim im je cijelu priču pročitala u krugu. Čitala je iz slikovnice i istovremeno učenicima pokazivala ilustracije.

Slijedila su pitanja za provjeru razumijevanja sadržaja. Nakon toga učenike je poslala na svoja mjesta, pročitali su odlomak iz čitanke, a zatim i dramski tekst. Razgovarali su o razlikama između dva teksta i objasnili nepoznate riječi. Larisa kaže da se na satu osjećala dobro, ali da joj je bilo malo neugodno. Činilo joj se da je dobro izvela pantomimu i čitanje priče. Kaže da je učenicima nakon čitanja mogla postaviti više pitanja o razumijevanju teksta. Čini joj se da je bila dobro pripremljena za sat jer su se učenici pravilno držali njezinih uputa, naučili što je htjela, slušali i surađivali.

Zaključak

Učenici su se uspješno suočili s izazovom, svi su bili zadovoljni što su uspjeli i što su kao pravi učitelji mogli stati ispred učenika iz razreda. Na kraju sata svi su dobili pljesak za trud i hrabrost. Ostali su se učenici veselili svakom satu, bili su vrlo uviđavni i ljubazni te su rado sudjelovali u nastavi. Vjerujem da je projekt nadarenim učenicima, koji su i evidentirani kao daroviti, donio pozitivna iskustva. Nadam se da će im ona koristiti u godinama koje dolaze. Posebno bih istaknula djevojke koje su satove izvele vrlo kvalitetno. Tijekom sljedećih mjeseci pružit ću im još jednu priliku da nastupe u ulozi učiteljica. Sigurna sam da će im drugi put biti mnogo lakše i da će biti još sigurnije u sebe.

Literatura

  1. Juriševič, Mojca. 2012. Nadarjeni učenci v slovenski šoli. Pedagoška fakulteta. Ljubljana.
  2. Slovar slovenskega knjižnega jezika. 1985. Ur.  Bajec, Anton. DZS. Ljubljana.
  3. Zakon o osnovni šoli. Uradni list RS, št. 12/1996.
  4. Zakon o osnovni šoli. Uradni list RS, št. 87/2011.
  5. Žagar, Drago i dr. Odkrivanje in delo z nadarjenimi učenci v devetletni osnovni šoli. https://www.zrss.si/zrss/wp-content/uploads/koncept-dela-z-nadarjenimi-  ucenci.pdf (pristupljeno 14. 2. 2020)