Važnost TZK u razrednoj nastavi

marica_mrso

Marica Mršo

Sažetak

U radu je prikazana važnost TZK u razrednoj nastavi. Opisani su učinci vježbanja na zdravlje učenika i uloga učitelja u provedbi zdravstvenog odgoja u školi.

Rad donosi prijedloge igara, vježbanja i kratak opis aktivnosti koje se mogu integrirati i svakodnevno provoditi u nastavi ako se nastavni dan dobro planira i organizira.

Ključne riječi: TZK, zdravstveni odgoj, igre, vježbanje, integrirane aktivnosti.

1. Uvod

Cilj zdravstvenog odgoja je uspješan razvoj djece i mladih kako bi odrasli u zdrave, zadovoljne uspješne, samosvjesne i odgovorne osobe.Program zdravstvenog odgoja temelji se na holističkom poimanju zdravlja tj. objedinjuje tjelesno, mentalno, emocionalno, socijalno i duhovno zdravlje u jednu povezanu i isprepletenu cjelinu.

Tjelesno zdravlje najčešće je pokretač cjelokupnog zdravlja djeteta.

Problematika suvremenog društva je u nedostatku vremena i preopterećenosti programima. Učenici nižih razreda provode svakodnevno 4 ili 5 sati na nastavi, od toga su samo 3 sata TZK tjedno u prvom i drugom razredu, a po 2 sata u trećem i četvrtom.Često su djeca i u slobodno vrijeme zakinuta za igru i pokret jer osim domaćih zadaća, postali su žrtva suvremene tehnologije i virtualnog svijeta koji ih zanese pa sate provedu mirujući pred ekranom. Takav način života usporava i fizički i mentalni razvoj djeteta.

2. Središnji dio

Učinak vježbanja na zdravlje učenika

Tjelesna aktivnost djece jedan je od najznačajnijih poticaja rasta i razvoja. Redovito vježbanje utječe na pravilnije držanje tijela, manje pretilosti, potiče učenike na aktivno Slika1bavljenje sportom i smanjuje agresivnost. Vježbanje potiče lučenje proteina neutrofina koji izravno djeluje na mozak te omogućuje lakše pamćenje. Osim toga luči se i endofrin, hormon sreće pa se postiže emocionalni napredak, a sve to pokreće i socijalni napredak djeteta.

Slika 1. Učinak vježbanja na emocije i socijalizaciju

Kako i kada djeci omogućiti više kretanja, igre, vježbanja i natjecanja u školi?

Brojne su mogućnosti koje učitelji mogu realizirati u školi: kroz kvalitetne sate TZK, kroz jutarnje vježbanje i rekreativne stanke, kroz planirane velike odmore, korelacijom sadržaja TZK s ostalim predmetima, na razrednim proslavama.

Važno je sate TZK odrađivati redovito i pomno programirati nastavu tako da sadržaji zadovoljavaju potrebe djeteta.

slika 2Svaki dan se može započeti s jutarnjim vježbanjem u učionici uz motoričke priče koje se mogu povezati s gradivom drugih predmeta tako da istovremeno ponavljamo gradivo i vježbamo. U takve motoričke priče možemo integrirati sadržaje lektire, zbivanja u prirodi, ponašanja u prometu i sl.

Slika 2. Motorička priča uz jutarnje vježbanje

Rekreativne stanke su neophodne na svakom satu, naročito u 1.i 2.r. One traju najviše pet minuta , ali imaju izuzetan učinak na pažnju i koncentraciju učenika. Prikladne aktivnosti su različite kratke energetske igre, glazbena stolica, vježbe u parovima ili s tenis lopticom za korekciju držanja kralježnice i za stopala, istezanje ili opuštanje uz glazbu, vježbe iz programa Brain Gym i sl. Energetske igre su naročito efikasne jer podižu raspoloženje stvaraju pozitivnu energiju za rad. Na primjeru sa slike sjedimo u krugu i pljesnemo rukama po svojim nogama, zatim susjedu slijeva, sebi pa susjedu zdesna i tako naizmjenično u ritmu kojim učiteljica izgovara po mome, po tvome. Posebno je zabavno ubrzavati pa naglo usporiti tempo.

slika 3slika 4
Slika 3. Masaža stopala                Slika 4. Masaža leđa

Veliki odmori od 10 ili 15 minuta mogu biti kvalitetno iskorišteni za igru ako učitelji preuzmu inicijativu i ponude učenicima prikladne sadržaje. Ovisno o prostoru u kojem se djece igraju možemo im ponuditi obruče, vijače, gumu za preskakanje koja je nepravedno nestala iz upotrebe. Djeca mogu igrati stolni tenis na školskim stolovima, a u školskom dvorištu hvatalice, lanca probijanca, mačke i miša, u podrumu dama, potezanje konopca i drugo.

slika 6slika 7
Slika 5. Provlačenje kroz obruč            Slika 6. Gumi-gumi

Učenje kroz igru se može organizirati na satima učenja ili ponavljanja gradiva obrazovnih predmeta. Bacanje i hvatanje lopte se može koristiti kod uvježbavanja tablice množenja i dijeljenja, kod memoriranja raznih pojmova kada onaj koji zadaje zadatak baca loptu, a učenik koji hvata daje odgovor.

U prvom razredu učimo zbrajati i oduzimati pomoću brojevne crte. Za tu prigodu možemo izraditi jednu veliku brojevnu crtu i zalijepiti je na pod. Učenici skaču po brojevnoj crti i s veseljem rješavaju zadatke.

Kroz igru se mogu uvježbavati i nazivi geometrijskih tijela-tako da učenici u krugu predaju tijela iz ruke u ruku u ritmu glazbe, a kada zaustavimo glazbu oni imenuju Slika 8geometrijsko tijelo koje im se nalazi u ruci.

Sat vježbanja može se organizirati i kroz štafetne igre. Učenici svakog reda štafetno odlaze na ploču riješiti zadatak, a pobjeđuje najbrža i najtočnija skupina.

Slika 7. Skakanje po brojevnoj crti

3. Zaključak

Većini učenika TZK je najdraži predmet. Osluškujući njihove želje i potrebe moramo mijenjati tradicionalne načine poučavanja jer obrazujemo djecu koja su budućnost. Ne želimo imati obrazovane ljude s enciklopedijskim znanjem, a nezadovoljne i lošega zdravlja.

Cilj ovakvog pristupa poučavanju je povezati vježbanje i igru sa svim ostalim nastavnim predmetima te ih što više integrirati u nastavni dan kako bi se svakodnevno podmirile biopsihosocijalne potrebe djece za kretanjem. Ovakvim pristupom možemo dovesti do promjene odnosa učenika prema školi općenito jer često se čuje da djeca ne voli ići u školu, ali vrlo rijetko čujemo da netko od učenika ne voli TZK. Mislim da je to putokaz!

4. Literatura

  1. Ministarstvo znanosti obrazovanja i sporta, Agencija za odgoj i obrazovanje, Zdravstveni odgoj, Priručnik za učitelje i stručne suradnike u razrednoj nastavi, Zagreb, 2013.g.
  2. Dr.Vladimir Findak, Metodika tjelesne i zdravstvene kulture,priručnik za nastavnike razredne nastave, Školska knjiga Zagreb, 1989.g.
  3. Vladimir Findak,Tjelesna i zdravstvena kultura u osnovnoj školi,priručnik za nastavnike razredne nastave, Školska knjiga Zagreb, 1986.g.

ZAŠTO učenici sve češće traže djelomično ili potpuno

oslobođenje od nastave TZK???

davor_sijanovic

Davor Šijanović, prof. tjelesne i zdravstvene kulture 

ravnatelj Gimnazije Vukovar

Ekipa gimnazije na državnom natjecanju u PorečuTjelesno i zdravstveno odgojno-obrazovno područje zbog svoga značenja za skladan razvoj antropoloških obilježja učenika jedinstveno je po mogućnostima i posebnostima. U nastavi TZK-a učenici pod izravnim vodstvom svojih nastavnika na organizirani način usvajaju i usavršavaju motorička gibanja koja direktno utječu na antropološka obilježja i na psihofizički razvoj učenika. Iz ovoga proizlazi usmjerenost nastave TZK-a ka optimalnom razvoju i usavršavanju znanja, sposobnosti i osobina primjerenima za učenike u pojedinim razvojnim razdobljima.Ono što je zajedničko u svim razvojnim razdobljima jesu ciljevi koje nastojimo postići: tjelesnim vježbanjem trajno poticati skladan rast i razvoj te povećavati radne sposobnosti uz razvijanje svijesti o važnosti čuvanja, unaprjeđivanja i promicanja zdravlja, naučiti učenike kako pravilno odabrati a potom i samostalno primjenjivati sadržaje tjelesnog vježbanja radi ciljanog Gimnazijalke na državnom natjecanju u stolnom tenisurazvoja morfoloških obilježja, motoričkih i funkcionalnih sposobnosti.Ciljevi koje naročito treba istaknuti su poticanje i usmjeravanje učenika prema sportu i sportsko-rekreativnim aktivnostima kojima se na izravan način razvijaju pozitivne osobine ličnosti i izgrađuju humani međuljudski odnosi dok se na indirektan način razvija ekološka svijest i svijest o potrebi razvijanja i očuvanja kulturne tradicije.Svi ovi ciljevi ukazuju na važnost, nužnost i korisnost nastave TZK i svi su usmjereni na zdrav razvoj naših učenika.

Pa, zbog čega se onda susrećemo sa sve većim brojem učenika koji traže djelomično ili potpuno oslobođenje od nastave TZK-a?

Gimnazijalke na utrci 12.redarstvenika u VinkovcimaIstraživanja u našim školama ukazala su na opadanje tjelesne aktivnosti kod srednjoškolaca. Oslobođenja od TZK češća su u srednjim 3,5 puta nego u osnovnim školama, a učenice čine skoro 2/3 oslobođenih đaka. (izvor: Zavod za javno zdravstvo dr. Andrija Štampar).

Preglede kojima se utvrđuje sposobnosti učenika za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture vrše školski specijalisti i obavljaju se organizirano ili prilikom obaveznih sistematskih pregleda, te po potrebi i na zahtjev učenika ili škole.

Evo što Zakon o tome kaže….

Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi (N.N. br. 126/2012), članak 80, glasi:
Članak 80.

(1) Ako učenik zbog zdravstvenog stanja ne može sudjelovati u određenoj školskoj aktivnosti ili bi to sudjelovanje štetilo njegovu zdravlju, može se privremeno ili trajno osloboditi od pohađanja nastavnog predmeta ili sudjelovanja u određenim nastavnim sadržajima, ako ti nastavni sadržaji nisu iz osnovnih predmeta struke.

(2) Odluku o oslobađanju učenika donosi učiteljsko vijeće odnosno nastavničko vijeće na prijedlog liječnika primarne zdravstvene zaštite.

(3) Učeniku koji je tijekom cijele nastavne godine oslobođen pohađanja nastave određenog nastavnog predmeta, završna ocjena za taj predmet ne upisuje se u javnu ispravu već se upisuje da je oslobođen.

A što mi nastavnici TZK-a mislimo…
Svjedoci smo niza čimbenika koji nemaju zdravstveno uporište, a u određenoj mjeri odlučuju hoće li učenik biti tjelesno aktivan na satu TZK-a, to su okruženje, odnosi učeHumanitarni Malonogometni turnir-Vukovarnik-roditelj, roditelj-nastavnik, nastavnik-učenik, genetske predispozicije, subjektivni čimbenici poput straha od neuspjeha i nesposobnosti, strah od reakcije vršnjaka, ozljeda i svakako strah od loše ocjene.
Ukoliko zdravstvene poteškoće ne sprječavaju učenika da obavlja nastavu TZK-a u punom opsegu, treba mu omogućiti da obavlja one aktivnosti koje mu bolest dozvoljava kako bi njegov fizički i mentalni razvoj nastavio rasti. Sve je to moguće zajedničkom suradnjom nas nastavnika, roditelja i liječnika.

S obzirom da smo suočeni sa činjenicom da djeca sve više vremena provode u zatvorenom prostoru i tzv.”virtualnom okruženju” potrebno je osvijestiti činjenicu da su jedan od najvećih problema suvremene medicine tzv. bolesti uzrokovane sjedilačkim načinom života (hipokinezijom), pod osvijestiti mislim na apeliranje roditeljima da pruže podršku nama nastavnicima i ustraju u ostvarenju zajedničkih ciljeva a sve za dobrobit naše djece, naših učenika. Strahovi ne smiju biti razlogom za odobravanjem i poticanjem izbjegavanja nastave TZK-a. Jedan od načina kojima možemo smanjiti strahove od ocjena je učenike upoznati sa elementima i kriterijima ocjenjivanja kako bi se na što objektivniji način utvrdilo stanje određenih antropoloških obilježja, razinu motoričkih znanja i motoričkih dostignuća, odgojnih učinaka rada, te kako bi se definirali egzaktni Rukometasi Gimnazije Vukovar_2014ciljevi vježbanja za svakog učenika, a s druge strane zbog definiranja procedura programiranja te zbog kontrole efekata vježbanja. Elementi ocjenjivanja nisu samo motorička znanja i dostignuća već i odgojni učinci rada (Findak, 1999.) Upravo su odgojni učinci rada ti koji direktno omogućuju učeniku da s obzirom na aktivan odnos prema radu, primjerenim odnosom prema drugim učenicima i djelatnicima škole, odgovornim odnosom prema imovini i nadasve zdravim odnosom prema sebi u kojem je razvijen osjećaj ravnoteže između obveza i odgovornosti, može ostvariti uspjeh i biti primjer drugim učenicima.

S obzirom da djeca srednjoškolske dobi dostižu višu razinu funkcioniranja svih tjelesnih sustava, škola treba omogućiti učenicima a nastavnici ih usmjeravati na što aktivnije sudjelovanje u izvannastavnim sportskim aktivnostima. Nužno je uključiti što veći broj učenika u izvannastavne sportske aktivnosti i to bez selekcije Utrka za dan grada Vukovarai ograničenja.

Mi nastavnici, svjesni smo činjenice da je upravo srednjoškolska dob potencijalno rizična za različite vidove društveno neprihvatljivog ponašanja a time i ponašanja rizičnog za emocionalni i fizički razvoj naših učenika.

Uključenost roditelja, medija, zdravstvenih ustanova, zapravo šire javnosti vrlo je važna jer sinergijom svih ovih instanci možemo brže, više i jače promicati zdravstvene i odgojne vrijednosti sporta koje uz razvojnu imaju nadasve preventivnu i odgojnu funkciju naše djece, naših učenika. Samo zajedničkom suradnjom i naporima možemo poboljšati degradirani smisao i važnost nastave TZK-a a time, vjerujem i utjecati na smanjenje broja učenika koji žele oslobođenje od nastave TZK-a!

“Jedan nas osjećaj objedinjuje: volimo djecu koju treba obrazovati da odrastu i sazriju, da žive.”

Andreoli (2000)