Čvršća integracija Erasmus + KA1 i eTwinning projekata

na primjeru OŠ Ludina

tomislav_pavlovic

Tomislav Pavlović

clip_image001[4]Nakon dobivanja potpore za provođenje KA1 projekta u sklopu Erasmus+ programa u Osnovnoj školi Ludina postavili smo pitanje uključivanja eTwinninga u provođenje KA1 projekta YES – Young Entrepreneurs in Elementary School.

Uključivanje u eTwinning projekte s projektnim partnerima s kojima smo imali Job shadowing je samo jedan način na koji je eTwinning moguće iskoristiti. Tako će škola u Finskoj prenijeti u eTwinning svoja iskustva ugošćivanja učiteljice koja je tijekom trajanja projekta provela dva tjedna na praćenju nastave i sudjelovanju u svim aktivnostima škole domaćina.

clip_image003[4]Drugi način je pokretanje sobe KA1 u kojoj će svi učitelji sudionici projekta pisati svoja iskustva tijekom pripreme, provođenja i diseminacije svojih projektnih aktivnosti.

Nekoliko mjeseci prije završetka projekta, prenijet ćemo svoja iskustva kroz diseminaciju i objavu nekoliko videa s usavršavanja svakog od sudionika. Koristit ćemo i fotografije te uz različite IKT alate omogućiti budućim sudionicima iz Hrvatske i Europe lakše provođenje svojih projekata.

Kako dobiti još više od samog KA1 projekta i kako spojiti ugodno s korisnim? Kako još pojačati suradnju između škola unutar eTwinninga i dogovoriti suradnju škola za rad u budućim eTwinning projektima a da pritom nema dodatnih troškova?

Opisat ćemo način na koji smo to napravili tijekom provođenja projektne aktivnosti KA1 u kojoj je učitelj engleskog jezika poslan na usavršavanje u području Poduzetništva na Maltu.

Sažetak

clip_image005[4]Sudjelovao sam u usavršavanju u okviru projekta KA1 na temu Poduzetništva na Malti. Sadržaj usavršavanja i sve rezultate opisat ću u drugom članku, s obzirom da je ovdje naglasak na uključivanju eTwinninga u Erasmus+. Ideja spajanja posjete školi i usavršavanja KA1 nastala je iz praktičnog razloga dobivanja 2-u-1 ili više za manje. Kako je usavršavanje trajalo tjedan dana, odlučio sam iskoristiti slobodne sate za posjet školi u blizini. Dakle, paralelno s pohađanjem tečaja, posjetio sam školu u Siġġiewi, Saint Ignatius College Primary School.

Koraci koje smo slijedili pri dogovoru suradnje sa školom bili su:

1) Dobiti potvrdu organizatora tečaja KA1 o točnim terminima usavršavanja

Iako je ideja o posjetu nastala relativno kasno, uspjeli smo zahvaljujući vrlo organiziranim domaćinima usavršavanja, kao i škole koju smo posjetili sve urediti na vrijeme. Dobili smo termine usavršavanja od organizatora, kao i točan raspored zbivanja kroz tjedan. Usavršavanje je trajalo u različitim jutarnjim i popodnevnim terminima, tako da je bilo prostora za organizaciju posjeta nekoj školi.

clip_image007[4]

2) Kontaktirati eTwinning ambasadore iz zemlje u koju putujemo (u ovom slučaju Malta)

Dva tjedna prije polaska na Maltu, kontaktirao sam učiteljicu iz navedene osnovne škole, koja je ujedno i eTwinning ambasador Malte. Kontaktirao sam sve eTwinning ambasadore, ali neki su se ispričali obvezama zbog završnih ispita koji su u vrijeme boravka bili u tijeku.

clip_image009[4]

3) Naći adekvatnu školu i kontaktirati je radi dogovora susreta

Škola Saint Ignatius College Primary School pokazala se dobrim odabirom. Ravnateljica škole Ludina poslala je email ravnatelju škole na Malti kako bi pozvala na suradnju i zamolila za primanje učitelja (i učiteljice) OŠ Ludina u posjetu. U samom pismu navedena je imagei namjera daljnje suradnje, ali su napisana i dosadašnja dobra iskustva u projektima. Ovo je prilika za poziv na suradnju u svim projektima, ne samo eTwinning, kao i poziv za domaćinstvo u KA1 projektima, jer znamo koliko je važno imati pouzdanog partnera u eTwinning projektima.

Precizirajte datum i vrijeme boravka u školi, kao i kratak sadržaj posjeta (razgledavanje škole, predstavljanje projekata, intervju, dogovor o novim projektima)

4) Dogovoriti program tijekom boravka u školi

Nakon dobivanja zelenog svjetla od strane ravnatelja škole na Malti, odlučili smo detaljizirati što konkretno želimo napraviti tijekom sastanka. Kako imate svega nekoliko sati, dobro je imati unaprijed pripremljena pitanja, kako ne biste gubili vrijeme na smišljanje. Isto tako, imali smo sreću što nas je na samom sastanku bilo dvoje iz Hrvatske (učiteljica iz iste škole bila je druga članica tima), tako da su fotografije i video uratci mogli biti snimani u isto vrijeme. Ukoliko niste u mogućnosti snimiti dovoljno fotografija, zamolite domaćina da vam pošalje, kao što su ljubazni domaćini to napravili nama. Isto tako, zamolite domaćina za dozvolu fotografiranja kako bi vas uputio na učenike za koje nemate dozvolu fotografiranja.

U nekoliko navrata dogovarali smo što bismo i u kojem vremenskom okviru htjeli napraviti clip_image013[4]tako da je program bio otprilike ovakav:

  • Dolazak za vrijeme okupljanja učenika (Assembly),
  • Razgledavanje prostora škole i učionica, upoznavanje nekoliko učiteljica
  • Dolazak u četvrti razred (Parrots) – prezentacija eTwinning projekata u kojima su sudjelovali, clip_image015[4]upoznavanje obrazovnog sustava Malte
  • Intervju s učenicima i učiteljicom
  • Završni dogovori o budućoj suradnji

Ukupno trajanje susreta bilo je manje od dva sata, u sklopu kojih smo odradili navedeni program i, vjerujemo, našli pouzdanog partnera za buduće projekte. Bitno je naglasiti da nismo ranije poznavali učiteljicu i nismo imali zajedničke eTwinning projekte do sada, čime se potvrđuje pravilo da su učitelji koji sudjeluju u eTwinning projektima otvoreni, uvijek spremni za suradnju i prihvaćanje kolega iz drugih zemalja.

5) Posjet

Kako smo naveli u rasporedu, dolazak za vrijeme okupljanja učenika bio je pun pogodak. Razredi koje smo vidjeli izvrsno su opremljeni, od tehnologije do praktičnog namještaja i sveg pripadajućeg. Učenici i učiteljice su se pohvalile i bazenom za pouku plivanja kojeg škola ima.

Po dolasku u razred, upoznati smo sa nekim od mnogobrojnih kvalitetnih eTwinning projekata u kojima škola sudjeluje. Isto tako valja naglasiti da su projekte predstavili sami clip_image017[4]učenici i upoznali nas i s detaljima aktivnosti u kojima su sudjelovali. Nekoliko učenika sudjelovalo je u intervjuu koji će biti objavljen na stranicama 10 godina eTwinninga. Po završetku intervjua i samog obilaska škole, nemojte zaboraviti da je dobro ponijeti nekoliko sitnica iz svoje zemlje i škole iz koje dolazite, jer ipak ste u tom trenutku predstavnik ne samo svoje škole, već cijele države.

Iznimno smo zahvalni što je škola na Malti pokazala ovakvo gostoprimstvo i bila iznimno ljubazni domaćin. Nadamo se da ćemo u predstojećim mjesecima, radom na zajedničkim projektima, biti u mogućnosti uzvratiti istom mjerom.

Veliko hvala učiteljici Claudine Chircop, koja je sve organizirala, kao i ravnatelju škole na omogućivanju ovog susreta.

Radionica „Future Classroom Lab“ u Bruxellesu

tomislav_pavlovic

Tomislav Pavlović

Prvog dana boravka u Bruxellesu, shvatio sam da je najbolje imati kasicu sa barem dvadeset eura sitnog novca kako bih se mogao bez problema koristiti javnim prijevozom. Stigavši u hotel, mogu samo reći da je dolazak ranije nekoliko dana svakako dobra ideja. Jer, inače, kako u samo dan i pola upoznati grad?

Iako je ovo drugi posjet Bruxellesu, mogu reći da je prvi „pravi“ posjet. Grote Markt i Maneken su bili prvi na listi. Topli dan na glavnom trgu uz miris čokolade iz obližnjih čokolaterija dali su naslutiti da je destinacija dobro pogođena. Prva misao kad se promatraju ljudi bila je – multikulturalnost. Druga misao je – oni koji ne spadaju u kategoriju turista, sigurno rade za neku od institucija EU.

imageimage
Place du Jeu de Balle, „Buvljak“       Muzej instrumenata

Vafli i čokolade pomiješane s ostalim gastro delicijama koje Bruxelles može ponuditi izmjenjivale su se s turističkim atrakcijama i kulturno-povijesnim građevinama koje se moraju posjetiti tijekom boravka.

Od mnoštva atrakcija svakako se mora posjetiti sajam starih stvari, ili „buvljak“ Place du Jeu de Balle. Od igle do lokomotive i sve to po toliko povoljnim cijenama, da su jedino ograničenje kilogrami koji se mogu strpati u avion.

Drugog dana boravka ugodno me iznenadio Parlamentarium, gdje sam saznao sve o osnutku Europske Unije, načinu njezinog funkcioniranja i sve to na hrvatskom jeziku. Nakon trosatnog razgleda uz audio-vizualno-virtualnu podršku naučio sam mnogo toga o odnosima među državama, te događajima koji su bili bitni za pojedino razdoblje.

imageimageimage
Europski parlament               Katedrala svetog Mihaela                Atomium

Sve ostale znamenitosti, kao i mjesta koja sam posjetio, te slike i video s radionice možete vidjeti na mojoj Facebook stranici.

Hej, a seminar?

Ah, da čovjek jednostavno odluta od svih usputnih stanica koje se lijepe za objektiv fotoaparata.

Radionica kojoj sam nazočio bila je toliko dobra da je zaslužila svoj naslov.

FUTURE CLASSROOM LAB COURSE: COLLABORATION IN THE FUTURE CLASSROOM

Suradnja u učionici budućnosti naziv je radionice koja je skup mnogobrojnih alata i IT rješenja korisnih za osmišljavanje nastavnih aktivnosti u nastavnom procesu u učionici 21. stoljeća. Ishodi učenja uključivali su ovladavanje barem dvadeset IKT alata podijeljenih po područjim korištenja koje je svaki sudionik imao priliku isprobati individualno i u skupnim zadacima.

Krenimo redom. Učionica je podijeljena u sljedeće cjeline: INTERACT, PRESENT, DEVELOP, INVESTIGATE, EXCHANGE. U svakoj od njih odvija se uz pomoć tehnologije proces interakcije među korisnicima, prezentacije projekata, njihovog razvoja, istraživanja ili razmjene ideja. Poticajna skupina sudionika iz Poljske, Portugala, Češke, Slovenije, Španjolske i Hrvatske već je prvog dana dala naslutiti da su novi eTwinning projekti zagarantirani.

imageSudionici radionice Collaboration in the future classroom (Foto: Mateja Žepič)

Voditelj radionice gospodin Bart Verswijivel stručno je, kroz prikladne i zabavne primjere pokazao kako koristiti koji od alata u nastavnom procesu, pri planiranju, izvođenju ili evaluaciji. Posebno me se dojmio način na koji je prezentirao svoj početak rada, no više o tomu saznajte na mojoj Facebook stranici.

imageimageimage
Tijekom radionica predstavljene su različite ideje…

Ideje koje su navirale same od sebe, sudionici su mogli isprobati u radu u grupi, gdje su korištenjem lego-kockica (popularnih legića) mogli ispričati nove priče i primijeniti predložene alate u praksi. Osim lego kocaka kao nastavnog sredstva, moglo se isprobati cijeli niz alata: Chroma Key, Stop Motion, 3D…

imageimage
…i korištena različita tehnologija

Ono što je svima zapelo za oko jesu interaktivne ploče koje su već prisutne u mnogim školama u Hrvatskoj. Nove ideje za korištenje upotpunjene su i alatima koje su svi sudionici predstavili, što je bila jedna od „domaćih zadaća“ koje su prethodile dolasku u Bruxelles. Novih desetak alata koje su predstavili sudionici bilo je s područja organizacije grupnog rada u razredu, glasovanja učenika, prezentacije projekata, „cloud“ rješenja za pohranu projektnih rezultata pa sve do zanimljivih rješenja za pohranu svih aplikacija koje koristite na jednom mjestu u oblaku. Večera koja je bila dio „team-buildinga“ prvoga dana, bila je prilika je za upoznavanje ostalih sudionika te stvaranje prilika za nove europske projekte.

Drugoga dana iskoristili smo prezentaciju projekata kako bismo dogovorili novi eTwinning projekt sa školama u Španjolskoj i Češkoj, kojeg smo započeli po dolasku u svoje škole. Tema je ovoga puta povezala biologiju, tjelesnu i zdravstvenu kulturu i engleski jezik, a kako biste saznali o čemu se točno radi, zavirite u moj eTwinning profil i pogledajte otvoreni projekt.

Stručno usavršavanje organizirano je na visokoj razini u svim segmentima. European Schoolnet je mreža koja ima podršku 30 europskih Ministarstava obrazovanja koje svoje sjedište ima u Bruxellesu. Osim organizacije različitih usavršavanja, o njihovom djelovanju možete više pročitati na njihovim stranicama te stranicama ovog stručnog usavršavanja. Nadam se da ćemo na popisu Ministarstava obrazovanja koje podržavaju European Schoolnet uskoro vidjeti i Hrvatsku.

I još nešto što svakako treba naglasiti. Kada u suradnji s Agencijom za mobilnost i programe EU odlazite na usavršavanje, bez obzira o kojem se programu radilo, možete biti sigurni da ćete imati izvrsnu komunikaciju, stručnu i pravovremenu pomoć te podršku prije, tijekom i poslije ostvarenog putovanja.

Nekoliko crtica s putovanja u Lisabon

tomislav_pavlovic

Tomislav Pavlović,

Prvoga dana održana je u pauzi za kavu i videokonferencija između hotela Corinthia, točnije, štanda na kojem smo izlagali i Osnovne škole Ludina. Videokonferencija je trajala trideset minuta, a gosti koje smo pozvali bili su redom učitelji i predstavnici Nacionalnih agencija. Učenici OŠ Ludina su iz svoje informatičke učionice sa zanimanjem pratili javljanje sudionika, a mi smo sa zanimanjem promatrali snijeg koji je u to vrijeme nemilice padao u Hrvatskoj. Sudionici videokonferencije izrazili su želju za suradnjom u budućim eTwinning projektima, a da to nisu bile samo riječi izrečene u vjetar, svjedoči i projekt koji će ovih dana započeti sa školom iz Engleske.

imageimage
Slika 1. i Slika 2. Učenici i učitelji sa zanimanjem sudjeluju u videokonferenciji

Osim škole u Engleskoj, mnogo interesa iskazali su i ostali sudionici. Tako je pripremljena suradnja i sa školama u Irskoj, Islandu, Češkoj, Litvi i Bugarskoj.

Ako uspoređujem lisabonski javni prijevoz sa onim malog mjesta Oulua u Finskoj, za vrijeme pripremnog posjeta u kojem sam bio prije nekoliko mjeseci, mogu sa zadovoljstvom reći da je brže, jednostavnije i u svakom slučaju toplije Smile. Podzemna željeznica povezuje dobar dio znamenitosti. No, ukoliko krenete vidjeti Belem, tada je najbolje koristiti autobus ili tramvaj. Stari tramvaj, broj 28, svakako je znamenitost, koju treba vidjeti i iskusiti, dok ćete se brige oko kupovine i nadoplate karata, najjednostavnije riješiti ukoliko kupite dnevnu kartu, koja će vrijediti za gotovo sva prijevozna sredstva. Ono što treba paziti jesu mnogi, ali zaista, mnogi prijevoznici, za koje, naročito ukoliko putujete izvan grada, ne vrijedi dnevna karta.

imageimage
Slika 3. i Slika 4. Stari tramvaj i unutrašnjost restorana

Tijekom nekoliko dana u Lisabonu, bilo je vremena posjetiti i restorane i pojesti njihov poznati bakalar(?). Restoran na osnovu kojeg smo procjenjivali izgled, navike i kulturu Lisabona, bio je baš po mjeri turista namjernika, kakvi smo mi i bili. Pločice na zidu davale su „štih“ autohtonosti, dok je domaća atmosfera koja je vladala, bila znak opuštenosti djelatnika, koji su sa zanimanjem pratili izbor novog pape. Cijene koje uvijek volimo uspoređivati, nisu pretjerane, a u odnosu na Finsku su pravo osvježenje. Tako se prosječan ručak s predjelom, koje prvo posluže, htjeli vi to ili ne, te pićem za jednu osobu, može kretati oko 15 eura. Negdje oko „habemus papam“ napustili smo restoran i krenuli dalje, s obzirom da je vrijeme brzo prolazilo.

imageSlika 5. Htvatski eTwinning tim  

Kao zaključak, mogu reći da je posjet Lisabonu jedno iskustvo, koje sigurno obogaćuje na više načina. Upoznavanje novih ljudi, ideja, kultura, razvoj novih projekata, te dobrodošlica, kojom nas je Lisabon osvojio, ostat će svakako u trajnom pamćenju. Još ukoliko u to dodate i izvrsnu suradnju s hrvatskim timom, te Agencijom za mobilnost, nadam se da će u idućim godinama broj eTwinnera u Hrvatskoj rasti i doprinijeti razvoju nove dimenzije hrvatskog obrazovnog sustava.

Pripremni posjet u Oulu, Finska

tomislav_pavlovic

Tomislav Pavlović

imageDvočlani tim iz Osnovne škole Ludina, uputio se 5. studenog u petodnevni pripremni posjet budućim partnerima multilateralnog projekta kojeg planiramo prijaviti u veljači 2013. Na pripremnom posjetu su osim domaćina iz Finske bili još i partneri iz Češke, te Guadeloupe, francuskog prekomorskog teritorija smještenog u Karipskom moru.

Slika 1. Slijeva nadesno: članovi hrvatskog tima, kolegica iz Guadeloupe, domaćica iz Finske, te kolegica iz Češke.

Na putu do Finske upoznali smo nekoliko zračnih luka, redom Frankfurt, Kopenhagen te, na posljetku sletjeli u finski Oulu. Na povratku smo prvo provjerili vrijeme u Stockholmu, potom u Frankfurtu pa Zagreba. Po dolasku u zračnu luku dočekala nas je i do hotela odvela Katja, naša domaćica. Osim što je bila naš osobni vozač tijekom boravka, bila nam je i turistički vodič, ali i izniman moderator u raspravama i tijekom planiranja projekta.

imageSmještaj u hotelu bez osoblja možda zvuči neobično, no ako spomenem da je sve digitalizirano, te da je Oulu i njegov okrug poznat po sveučilišnom kampusu, središtu tehnologije, nije bio problem naviknuti se na sve tehnološke lagodnosti koje smo imali priliku upoznati. Jednom kad naučite kôd svoje sobe, koji ujedno služi za ulaz u hotel i korištenje lifta, te kad se naviknete da vam sve informacije o boravku i gradu daje pametni televizor, ostalo je lako.

Slika 2. Tipkalo u hotelu

Prvi pravi dan boravka, utorak, bio je prepun sadržaja. Od predstavljanja u športskoj dvorani škole Alakylä, škole domaćina, u mjestu Kiimniki, petnaestak kilometara od Oulu-a, preko početnog upoznavanja partnera i naravno domaćina. Cimageijela priča o rezerviranosti i „hladnoći“ Finaca, pala je u vodu, odmah po upoznavanju. Srdačni, organizirani i skromni, objasnili su što ćemo ostatak tjedna raditi te koji je plan rada. Tijekom cijelog smo tjedna otkrivali karakteristike života u Finskoj, posebnosti ljudi, a među ostalim i „veliku tajnu Finskog obrazovnog sustava“.

Slika 3. Doček u školskoj dvorani

Prvoga dana razmijenili smo i poklone te ukratko kroz prezentacije predstavili zemlje iz kojih dolazimo. Važno je napomenuti da je svaki partner prije dolaska trebao napraviti „domaću zadaću“ te proći sa svojim školskim timom teme koje želimo predstaviti ostalim imagepartnerima, a koje su poželjne u budućem multilateralnom projektu. Kako je dan odmicao, shvatili smo da ćemo svaki dan tamo boraviti „od mraka do mraka“. Naime, smještaj grada Oulu je oko 200-tinjak kilometara od Arktičkog kruga pa u ovo doba godine tamo dan i ne traje dugo. Svitalo je oko 8:15, dok je mrak padao već oko 15 sati.

Slika 4. Rad na projektu

imageIzrada projekta i boravak u školi dao nam je mogućnost uvida u svakodnevicu finske škole. To znači da smo za vrijeme velikog odmora od sat vremena jeli s učenicima, pričali, naučili nekoliko riječi na finskom te naravno, uvidjeli neke posebnosti, koje su nas navele da smišljamo može li se takvo što jednostavno „iskopirati“ i u naš sustav.

Slika 5. Jelo u školskoj kantini

Učitelj i pomoćnik u jednom razrednom odjelu, jako je praktično i dobro rješenje, naročito kada je to razred učenika s različitim sposobnostima, što je najčešći slučaj. Osnovna škola organizirana je tako da je od 1. – 6. razreda razredna nastava, dok je 7. – 9. razred predmetna nastava. Satovi traju po 60 minuta, ponekad 45, a ponekad i 75 minuta, ovisno o predmetu. Zanimljivo je i za istaknuti kako engleski jezik uče od drugog razreda, a predškolci se nalaze unutar osnovne škole, kao pripremna godina. U sedmom razredu dobivaju i švedski jezik, pošto su u Finskoj i švedski i finski službeni jezici. Učenici se svojim učiteljima obraćaju samo imenom, bez gospodine, učitelju, teta i slično. Kako kažu kolegice i kolege iz Finske, to dovodi do izgradnje veće razine prisnosti te otvorenosti na razini učenik-učitelj.

Boraveći drugoga dana boravka u školi, saznali smo da će nas ugostiti jedna tipična finska obitelj, kolege koji vodi razred predškolaca u školi Alakylä, Harri. Zanimale su nas kulturološke i kulinarske posebnosti koje možemo očekivati tijekom večere. Možda nas je brinulo i to što će se naći na meniju, s obzirom da nam je finska kuhinja do tada bila imagepotpuna nepoznanica. Kako objasniti tipičnu finsku večeru? Bez pretjerivanja oko serviranja, samoposluga u kuhinji te poznata jela, ostavila su dobar dojam da bi se vrlo lako i brzo mogli prilagoditi i na njihovu kuhinju. Što se ostalih dana tiče, večerali smo u restoranima, tako da je ova večera bila jedino iskustvo tipične finske kuhinje. Dimljena janjetina uzgajana na obližnjem otočiću svakako pojačava doživljaj priče, no bez pretjerivanja sve je bilo ukusno. Od janjetine do kolača od Arktičkog gloga. Da, da, to je jestivo.

Slika 6. Tipična finska večera

Tijekom cijelog boravka ukrali smo nekoliko minuta trećeg jutra, kako bismo barem jednom fotografirali djelić onoga što Oulu može ponuditi za turiste. Tako smo osim gradske tržnice, kipa dobroga policajca, te smrzavanja na obali Baltičkog mora, otišli i do samog Kiiminkija, mjesta poznatog po svojim brzacima istoimene rijeke. Tamo je uslijedilo pravi fotosession, a po povratku u školu rješavali smo pitanja rasporeda mobilnosti tijekom budućeg projekta.

imageimage
Slika 7. Na obali Baltičkog mora          Slika 8. Rijeka Kiiminki

Četvrtak je došao i prebrzo, te je trebalo dovršiti i ispuniti dijelove projektnog obrasca kojim ćemo u veljači prijaviti projekt. U komunikaciji s učenicima već smo s „Hello“ prešli na „Hei“, a umjesto „Thank you“ u kuhinji bismo rekli „Kiitos“. Tako smo se brzo privikli. Uspoređujući svoje pripreme, mjesečne planove, strahove od raznoraznih inspekcija te kronični manjak ovoga ili onoga, došli smo do zaključka da Finci zaista imaju dobro razrađen cijeli obrazovni sustav. Od socijalnog dijela kroz besplatnu kuhinju, besplatne udžbenike, besplatne jednodnevne izlete, do dijela posebno važnog za nas učitelje, a to je svakako izostanak gomile nepotrebnih administrativnih poslova. To vrijeme utroše mnogo pametnije u osmišljavanje i provođenje različitih aktivnosti koje često uključuju izrađivanje nečega, dakle, u neku ruku, elemente radnog odgoja, dijela kojeg smo vrlo vješto potisnuli čak i iz tehničke kulture. Učenici borave svaki odmor na školskom igralištu, bez obzira što temperatura nije bila iznad nule. Imali su obzira za naše oblačenje kaputa, šala, rukavica i stavljanja pune opreme prilikom prelaska u drugi objekt škole, udaljen možda trideset metara, no oni nisu oblačili čak ni jaknu, uz komentar: „Ma, nije hladno, svega je -7“.

imageimage
Slika 9. Pogled na učionicu                   Slika 10. Dječje igralište

No, kakav zaključak donijeti na kraju ove avanture? Je li tehnološka opremljenost škola ili posebni kurikulumski pristup rezultat izvrsnosti njihovog obrazovnog sustava? Leži li tajna u tomu što je plaća učitelja 3300 eura (bruto)? Ili je to možda činjenica da nemaju prosvjetnu inspekciju?

Naravno, bitna je egzistencija, no i ranije spomenuta obitelj kod koje smo bili na večeri, baš kao i mnogi njihovi kolege ima stambeni kredit kojeg će otplaćivati dvadesetak godina. Opuštenost može biti rezultat toga da nemaju inspekcije koja bi im pokucala na vrata te da većinom ne znaju tko je nabavio računala koja koriste u radu. Ipak, čini mi se da je upravo skromnost te mentalitet ljudi ključ koji nije baš lako „iskopirati“ i ugraditi u obrazovni sustav vlastite zemlje. Odluka od prije mnogo godina, koju su Finci donijeli, da će poboljšati svoj obrazovni sustav te dosljednost u nastojanjima kroz goimagedine, dovele su do ovakvih rezultata. Školovanost učitelja uz mogućnost cjeloživotnog učenja i obrazovanja, svakako su jedan od aduta. Bilo je i vidljivo da je njihova želja i pomoći najslabijim učenicima da dostignu prosjek te na taj način ispuniti njihov učiteljski moto po kojem niti jedan učenik ne smije biti ostavljen po strani.

Slika 11. Mali odmor ispred škole

imagePosjet je financiran od strane Agencije za mobilnost iz sredstava za Cjeloživotno učenje te dijelom iz IPA fondova. Nakon posjeta ostaje nada da će multilateralni projekt kojeg smo tamo razvijali dobiti potrebna sredstva te da ćemo ponovno moći pisati iz ove prelijepe zemlje.

Slika 12. Ivana Pavlović, učiteljica razredne nastave i Tomislav Pavlović, učitelj engleskog jezika