Sat kodiranja uz BBC micro:bit

Iva Naranđa i Lidija Matoša

Uvod

U II. osnovnoj školi Čakovec i Osnovnoj školi “Petar Zrinski” Šenkovec Tjedan informatičke edukacije i Sat kodiranja povezali smo s aktualnim BBC micro:bitom.

U uvodnom dijelu sata učenike smo prisjetile zašto se Tjedan informatičke edukacije (Computer Science Education Week) organizira upravo u ovo doba godine i što je Sat kodiranja. Radi se o tjednu u kojem su rođene Ada Lovelace (rođena 10. prosinca 1815.), britanska matematičarka općeprihvaćena kao prvi programer i Grace Murray Hopper (rođena 9. prosinca 1906.), pionirka računalnih znanosti i američka kontraadmiralka, između ostaloga zaslužna za popularizaciju izraza bug i debugiranje te razvoj programskog jezika COBOL. Globalni edukativni pokret Hour of Code (Sat kodiranja) koji doseže milijune učenika u preko 180 zemalja zamišljen je kao jednosatni uvod u informatiku, oblikovan tako da pojasni programiranje i pokaže da svatko može naučiti osnove.

Na temelju vodiča kojeg su ponudili organizatori Sata kodiranja pod nazivom „Virtual Pet“ i koji je dostupan u inačici za vizualni programski jezik Blockly i inačici za programski jezik Python, za naše učenike prilagodile smo vježbe za izvođenje na Makecode sučelju.

Učenici su upoznati s pojmom ugrađeni uređaji (engl. embedded devices) preko primjera koji su im poznati iz svakodnevnog života, kao što su igračke i igraće konzole (Tamagotchis, Gameboys: sadrže zaslon, gumbe i zvučnike; Nintendo Wii osjeti pokret pomoću akcelerometra i koristi motor za stvaranje vibracija), fitness trackeri (koriste akcelerometre kako bi osjetili kretanje), mobilni telefoni (sadrže zaslone i gumbe, magnetometre, akcelerometre, Bluetooth, svjetlosne senzore, biometrijske senzore otiska prsta, kamere…), kućanski aparati (hladnjaci i klima uređaji sa senzorima temperature za automatsko upravljanje temperaturom, mikrovalne pećnice), moderni automobili koji sadrže mnoge značajke kojima upravljaju ugrađeni sustavi (radio, brave vrata, automatsko parkiranje, tempomat, zračni jastuci i protublokirajući kočni sustavi, koriste senzore kao što su rear-view kamere, akcelerometri i senzori tlaka), medicinski uređaji koji mogu pratiti pacijenta, upravljati s pomoći ili upozoriti (pacemaker, inzulinske pumpe), elektronički znakovi za radove na cestama, prikaz cijene benzina i drugo.

Spomenuli smo i aplikacije za ugrađene uređaje u kontekstu interneta stvari (engl. Internet of Things), gdje su uređaji povezani s internetom i mogu međusobno komunicirati. Za neke od sljedećih primjera učenici su već ranije čuli, a neke su sada upoznali: pametne kuće (svjetla koja su spojena na senzore pokreta i uključuju i isključuju rasvjetu ovisno o tome je li soba zauzeta; hladnjaci koji prate svoj sadržaj i datum isteka namirnica, pametni termostati koji kontroliraju rolete, grijače i klima uređaje), dronovi (automatski vas prate i mogu snimiti video i fotografije te isporučiti poštu u vaš dom), predmeti koje ne možete izgubiti (sunčane naočale koje možete pratiti telefonom).

Nakon uvodnog dijela učenike smo upoznale s BBC micro:bitom i kroz nekoliko jednostavnih primjera (animirani smješko, kucanje srca, ispis znakovnog niza, termometar) učenici su usvojili osnove rada s micro:bitom. Slijedio je naš glavni zadatak, stvaranje vlastitog (virtualnog) ljubimca koristeći BBC micro:bit.

BBC micro:bit – moj ljubimac

Naš zadatak bio je napraviti vlastitog virtualnog ljubimca koristeći BBC micro:bit koji će nam reći kako se osjeća kada ga hranimo ili se igramo s njim. Potražili smo sličicu ljubimca i odabrali svojeg po želji (zec, krava, patka, kornjača, leptir, žirafa ili zmija) te pregledali sličice kako se sve naš ljubimac može osjećati (sretan, tužan, zbunjen, glup, ljutit, pospan, iznenađen).

Na red je stiglo i pisanje programa pomoću blokova na Makecode sučelju. Koristili smo se blokovima za odlučivanje, tj. naredbom IF THEN ELSE. Gumb A služio nam je za hranjenje ljubimca. Hrana usrećuje ljubimca i prikazali smo sretno lice kada se pritisne gumb A, a kada nije pritisnut nijedan gumb prikazuje se sličica našeg odabranog ljubimca. Program smo upotpunili dodavanjem naredbi ELSE IF tako da kad smo pritisnuli gumb B naš ljubimac je prikazivao glupo lice kada se igramo s njim. I na kraju, programirali smo našeg ljubimca da prikazuje zbunjeno lice ako istovremeno pritisnemo gumb A i gumb B.

Spojili smo sve zajedno i napravili program koji prikazuje različite sličice za svaki od ova četiri slučaja: oba gumba su pritisnuta, samo gumb A pritisnut, samo gumb B pritisnut i ni jedan gumb pritisnut.

Nakon izrade programa, učenici su iz raznobojnih papira izrezivali i ukrašavali svoje ljubimce izrađujući masku za micro:bit. Ova kreativna radionica učenicima je bila vrlo zanimljiva i dinamična, a najviše im se svidjelo što mogu sami napisati neki program i vidjeti svoje izlazne rezultate na micro:bitu.

U OŠ “Petar Zrinski” Šenkovec na radionici je sudjelovalo 39 učenika 7. b i 7. c razreda. Učenici su aktivno sudjelovali i bili vrlo zainteresirani za rad s micro:bitom, radili su u paru što je bilo vrlo korisno jer su si mogli međusobno pomagati i podijeliti zadatke. Svaki par je prema odabranom ljubimcu izradio papirnatog ljubimca kojeg su izrezivali i ukrašavali. Nastali učenički radovi su kreativni i zanimljivi, a učenici su radionicom bili oduševljeni i jedva čekaju kad će upoznati i druge mogućnosti micro:bita. Nakon izrađenih ljubimaca popunjavali su online anketu putem obrazovne društvene mreže Edmodo.

U II. osnovnoj školi Čakovec u radionici su sudjelovali učenici sedmog razreda i ovo im je bilo prvi puta da rade s micro:bitom. Učenici su bili izuzetno zainteresirani i aktivno su sudjelovali u svim dijelovima radionice. Rad u paru omogućio je da svatko pokaže ono u čemu je bolji, neki učenici su brže usvojili rad s micro:bitom, a neki učenici su više došli do izražaja u drugom dijelu radionice prilikom izrade papirnate maske kada su imali priliku izraziti svoju kreativnost. Nakon radionice provedena je anonimna online anketa putem obrazovne društvene mreže Edmodo u kojoj je sudjelovalo 32 učenika.

Anketa

Grafički prikaz rezultata ankete provedene na obje škole, usporedni prikaz:

Zaključak

Radionica „BBC micro:bit – moj ljubimac“ osim samog rada s micro:bitom obuhvatila je nekoliko povezanih tema. Učenici su upoznali osnove rada s BBC micro:bitom pomoću Makecode sučelja. Naučili su prikazivati sličice na zaslonu micro:bita, upotrebljavati gumbe na micro:bitu, donositi jednostavne odluke pomoću IF THEN blokova, donositi odluke s dvije opcije pomoću IF THEN ELSE blokova i donositi odluke s više opcija pomoću složenih IF THEN ELSE blokova. Naučili su postaviti ponavljanje zauvijek i koristiti logiku i vještine rješavanja problema pri jednostavnim pitanjima. Izradom papirnate maske za micro:bit osvijestili su pojam ugrađenih uređaja. Odabirom životinje koja će predstavljati njihovog ljubimca, te pridruživanjem osjećaja životinjama, obuhvaćeno je i pitanje odnosa prema životinjama kao živim bićima. Učenici su upoznati s nekim povijesnim zanimljivostima iz razvoja programiranja, te s pojmom interneta stvari koji nas je već danas okružio i predstavlja budućnost. Prema rezultatima ankete možemo zaključiti da je radionica bila pozitivno prihvaćena i da je znatan broj učenika zainteresiran za daljnji rad s micro:bitom.

Hour of Code

Iva Naranđa

Dvije međimurske osnovne škole, II. osnovna škola Čakovec i Osnovna škola Vladimira Nazora Pribislavec pridružile su se najvećem edukativnom događaju u povijesti koji se održava tijekom Tjedna informatičke edukacije (Computer Science Education Week), od 8. do 14. prosinca 2014. i registrirale se kao domaćini Sata kodiranja (Hour of Code), globalnog edukativnog pokreta koji doseže desetke milijuna učenika u preko 180 zemalja.

Što je Hour of Code i zbog čega ga provodimo?

Hour of Code (Sat kodiranja) je jednosatni uvod u informatiku, oblikovan tako da pojasni programiranje i pokaže da svatko može naučiti osnove. Osnovni cilj kampanje je potaknuti desetke milijuna učenika da aktivno sudjeluju u Satu kodiranja od 8. do 14. prosinca 2014., a organizira se pod motom: „Svi mogu i trebaju naučiti programirati.“

Svaki učenik trebao bi imati priliku naučiti osnove programiranja i informatike jer to pomaže njegovanju vještine rješavanja problema, logike i kreativnosti. Počevši rano, učenici će imati temelj za uspjeh u karijeri u 21. stoljeću. Sat kodiranja održali smo kako bismo promovirali programiranje i računalnu znanost u cjelini te pobudili interes učenika za informatiku kao buduće zanimanje. Pretpostavka je da će samo u Europi već 2015. godine nedostajati više od 900 000, a u SAD-u više od 700 000 informatičkih stručnjaka.

Sat kodiranja osmišljen je kako bi se informatiku kao znanost približilo učenicima različitog uzrasta kroz izuzetno kvalitetne i metodički izvrsno osmišljene vježbe koje samostalno ili uz pomoć mogu izraditi u jednom satu. Na taj način pokazuje se učenicima, ali i njihovim roditeljima, da svatko može naučiti osnove programiranja i pruža im se mogućnost da se uvjere kako programiranje nije bauk, već zabavno i kreativno iskustvo. Učenici su potaknuti i na daljnji samostalni rad što im omogućuju vodiči dostupni tijekom cijele godine. Predstavimo li učenicima programiranje na zanimljiv način, mnogi od njih posvetit će se kreativnom radu na računalu, a ne samo provođenju vremena za računalom uz besciljno pretraživanje interneta, igre i društvene mreže.

Tko je organizator?

Sat kodiranja organiziran je od strane Code.org, javne 501 c3 neprofitne organizacije posvećene širenju informatike tako što omogućuju dostupnost u sve više škola te brojnije sudjelovanje djevojčica kao i svih učenika pripadnika nacionalnih manjina. Besprimjerna koalicija partnera ujedinjeno podržava Sat kodiranja. Poziv je objavio i European Schoolnet, mreža 30 ministarstava obrazovanja u Europi.

Organizatori su se pokazali zaista izvrsnima, od pripreme do podrške tijekom cijelog događanja. Osim odličnih vodiča, dostupne su i detaljne upute, razni savjeti, preporuke i ideje kako se sve može održati Sat kodiranja ovisno o dobi učenika i opremljenosti škola ili drugih organizacija koje ga provode te mnoštvo raznovrsnog promotivnog materijala. Dva dana prije samog početka događanja pozvali su mailom sve registrirane sudionike na „Hour of Code 2014 Q&A“ Hangout uživo kako bi svima i odmah odgovarali na pitanja, a snimka je dostupna ovdje. Osim toga, pohvala i za ažurno odgovaranje na upit mailom. Sve u svemu, savršena ideja, organizacija, priprema, provedba i podrška.

Zašto je odabran upravo ovaj tjedan?

Computer Science Education Week organizira se svake godine prosincu, u tjednu u kojem su rođene Ada Lovelace (rođena 10. prosinca 1815.), britanska matematičarka općeprihvaćena kao prvi programer i Grace Murray Hopper (rođena 9. prosinca 1906.), pionirka računalnih znanosti i američka kontraadmiralka, između ostaloga zaslužna za popularizaciju izraza bug i debugiranje te razvoj programskog jezika COBOL.

Kako je obilježen tjedan informatičke edukacije u OŠ Vladimira Nazora Pribislavec?

Iz OŠ Vladimira Nazora Pribislavec u Satu kodiranja sudjelovali su učenici sedmog i osmog razreda koji polaze izbornu nastavu informatike pod vodstvom učiteljice informatike Ive Naranđa od koje je i potekla inicijativa za uključivanje učenika u Sat kodiranja. U utorak, 9. prosinca 2014. naši učenici prošli su vodič „Angry Birds“. Kako bismo ovaj događaj učinili još zanimljivijim, povezali smo ga s eTwinning projektom Science Around Us i pozvali partnere da razmijenimo dojmove putem online ankete i foruma na Twinspaceu projekta. Pozivu su se odazvale dvije škole iz Turske. Iz naše škole anketu je ispunio 21 učenik, čiji rezultati pokazuju da svi anketirani učenici  Hour of Code smatraju zabavnim i dobro organiziranim te da ih je svih 21 motivirano za sudjelovanjem u sličnom događanju iduće godine. 13 učenika (61,9 %) odgovorilo je da je Hour of Code povećao njihov interes za programiranjem, niti kod jednog učenika Hour of Code nije smanjio njegov interes za programiranjem, dok je 8 učenika (38,1 %) ostalo ravnodušno prema programiranju. U sklopu ankete učenici su jednom rečenicom trebali izraziti svoj dojam o Hour of Code pokretu. Mnogi odgovori su gotovo identični pa iznosimo one najčešće: „Odlično je!“, „Zabavno i naučila sam puno.“, „Vrlo interesantno i zabavno.“, „Sviđa mi se!“. Detaljni rezultati ankete, zajedno s podacima iz Turske, objavljeni su na Twinspaceu eTwinning projekta Science Around Us. Tijekom tjedna informatičke edukacije učenici su napravili PowerPoint prezentacije na engleskom jeziku o Adi Lovelace i Grace Hopper, a u informatičkoj učionici uredili smo pano tematski vezan uz ovaj događaj.

Kako je obilježen tjedan informatičke edukacije u II. Osnovnoj školi Čakovec?

U Satu kodiranja sudjelovali su učenici petog, šestog i osmog razreda koji polaze izbornu nastavu informatike. Učenici 5.a, 5.b i 6.b razreda uz vodstvo učiteljice informatike Ive Naranđa prošli su vodič „Angry Birds“, a učenici 8.a i 8.b razreda vodič „Code with Anna and Elsa“. Nakon Sata kodiranja učenici su ispunili online anketu na školskom webu. Na anketu je odgovorio 71 učenik. Rezultati ankete pokazuju da 68 anketiranih učenika Hour of Code smatra zabavnim i dobro organiziranim, a 3 učenika Hour of Code smatra dosadnim i loše organiziranim. Za sudjelovanje u sličnom događanju iduće godine motivirano je 65 učenika, a 6 učenika nije. 53 učenika odgovorilo je da je Hour of Code povećao njihov interes za programiranjem, kod 2 učenika Hour of Code je smanjio interes za programiranjem, dok je 16 učenika ostalo ravnodušno prema programiranju. U anketi učenici su trebali izraziti i svoj dojam o Satu kodiranja. Evo nekoliko odgovora: „Sat kodiranja bio je zabavan i zanimljiv. Puno smo toga mogli naučiti.“, „Sat kodiranja je bio jako zabavan. Bolje je nego igrice.“, „Sat kodiranja bio je veoma zabavan, zaista je povećao moj interes za programiranjem, igrati ću i kod kuće te igrice…Preporučujem i ostalima da se uključe!“, „Jako mi se svidio Sat kodiranja jer je zabavan i mora se mnogo razmišljati.“, „Sat kodiranja bio je zabavan, lijep, prekratak. Sve u svemu bio je jedan od najinteresantnijih sati ove godine.“, „Sat kodiranja je nešto najbolje što postoji! Baš super da to postoji da ljudi programiraju a ne da rade nepotrebne stvari na internetu.“, „Htio bih da bude više Satova kodiranja.“, „S obzirom na činjenicu da sam se već puno bavio programiranjem, mislim da je zbilja super ideja da se na ovakav zabavan način djeca zainteresiraju za programiranje. Nije težak i dobar je za uvod u programiranje.“. Detaljan prikaz rezultata ankete, s podacima po razredima i svim odgovorima učenika o dojmu koji je na njih ostavio Sat kodiranja dostupan je u prezentaciji o ovom događanju. Tijekom tjedna informatičke edukacije učenici su napravili PowerPoint prezentacije i prezije o Adi Lovelace, Grace Hopper i Charlesu Babbageu, a u informatičkoj učionici uredili smo pano tematski vezan uz ovaj događaj. Prezentacija o provedenom Tjednu informatičke edukacije i Satu kodiranja u II. osnovnoj školi Čakovec prikazana je idućeg tjedna u holu škole svim učenicima za vrijeme velikog odmora.