Lokalne ekskurzije pri nastavi povijesti

suzana_petek

Suzana Petek

Sažetak

Ekskurzije su važan dio moderne nastave povijesti u osnovnoj školi. U procesu obrazovanja predstavljaju važnu didaktičku metodu rada. Pogotovo predmet Povijesti je onaj koji samo na temelju faktografskih podataka brzo postaje monotoni predmet koji učenik vidi samo kao bazu podataka koje je potrebno zapamtiti. Stoga moramo učitelji neprestano birati inovativne pristupe i metode poučavanja koje su bliske učenicima. Osim kvalitetne prezentacije lekcije u razredu, učenicima također možemo približiti povijest kroz oblik iskustvenog učenja: lokalne ekskurzije ili edukativnog razgledavanja. U blizini svake škole sigurno se nalazi povijesna ili kulturna zgrada, spomenik ili druga materijalna baština. S njima možemo privući učenike i premjestiti svoje učionice na teren barem na školski sat ili dva. Istodobno, učitelji se također moramo dobro pripremiti, pronaći odgovarajuće točke, povezati se s lokalnom zajednicom i udrugama. Općina Cirkulane povijesno je vrlo bogata općina. Kroz ovu vrstu iskustvenog učenja, učenici treće trijade također upoznaju lokalnu povijest, znaju je cijeniti i vrednovati, a nadasve je poistovjećuju sa svojim nacionalnim identitetom. Međupredmetna integracija također je u prvom planu. U ovom prilogu predstavljam provjereni rad na terenu na satovima povijesti u domaćem okruženju, pomoću kojega učenici postižu nastavne ciljeve na satima povijesti, a istovremeno upoznaju kulturnu baštinu lokalne sredine.

Ključne riječi: satovi povijesti, terenski rad, suvremene metode rada, edukativno razgledavanje, lokalna povijest

1. Uvod

Na satima povijesti neprestano ističemo koliko je učenicima važno da povijest dožive na terenu odnosno izvan učionice. Brojni učenici razumiju povijesne procese i pojave samo kad ih iskuse i doživljavaju na vlastitoj koži, čime stvaraju vlastita sjećanja koja znaju reflektirati. Uloga učitelja povijesti ovdje je vrlo važna jer učenika stavlja izvan učionice u prirodu, na teren. Iako je potrebno više vremena za rad na terenu, postoje načini na koje učenici mogu krenuti u istraživanje povijesti čak na sat ili dva. To se može postići istraživanjem lokalne povijesti. Pritom mora učitelj dobro osmisliti nastavni sat, organizirati se, povezati se s lokalnom zajednicom i, prije svega, privući učenike.

Najjednostavnije je edukativno razgledavanje i šetnje, koje imaju pripremni karakter. Njihova je svrha upoznati učenike s novom nastavnom jedinicom. Posjetiti pojedine povijesne spomenike na terenu ili u muzeju. Ovakve vrste ekskurzija odnosno razgledavanja manje su zahtjevne i traju manje vremena – jedan ili dva školska sata [2].

2. Ekskurzija kao suvremena nastavna metoda

Nastavni oblici, metode i načini rada uvijek su raznoliki na satima povijesti i neprestano se isprepliću. Ako je bila u prošlosti povijest središnji općeobrazovni društveni nastavni predmet, čija je svrha bila obrazovanje mladih u duhu državno-političke tradicije, to danas više nije slučaj. Štoviše, u prošlosti su pedagozi na satima povijesti stavljali velik naglasak na političke i državne događaje. Posebno je zanemarivana ekonomska i socijalna situacija, uzroci za političke i vojne sukobe i njihova problematizacija [3]. Također možemo tvrditi da je u prošlosti frontalna nastava bila u prvom planu, što je danas učinkovito zamijenjeno modernim nastavnim metodama i načinima rada.

Jedan od takvih oblika rada zasigurno je lokalna ekskurzija odnosno terenski rad. To može biti također i edukativna šetnja. Sve navedeno utječe na razvoj djetetovih intelektualnih, emocionalnih i socijalnih komponenata, također je takav način poučavanja prikladan za postizanje operativnih nastavnih ciljeva [1].

Svaka ekskurzija ima određene obrazovne ciljeve, koje Potočnik definira na sljedeći način [2]:

  • razvijanje mišljenja učenika kroz promatranje, usporedbu i zaključivanje,
  • razvijanje mišljenja i sposobnosti samostalnog učenja i istraživanja,
  • uređivanje, upotreba odgovarajućih istraživačkih metoda – rad s povijesnim izvorima, statistička obrada podataka, promatranje, analiza i sinteza slikovnog i pisanog materijala i izvještavanje,
  • razvijanje sposobnosti vremenske orijentacije i prostornih prikaza,
  • upoznavanje sposobnosti vremenske orijentacije i prostornih prikaza,
  • upoznavanje prirodne i kulturno-povijesne baštine Slovenije (usredotočimo se na ovaj cilj jer pri terenskom radu upoznajemo povijest u lokalnom okruženju).

3. Ekskurzija po putevima općine Cirkulane

Svaku ekskurziju odnosno edukativno šetnju moram kao učiteljica povijesti dobro planirati. Budući da proizlazi iz rada u školi, također je cijelo vrijeme dopunjavam. Sve što se vidi i čuje učenicima nudi iskustveno učenje koje nadopunjuje teorijsko znanje. Nakon razgledavanja učenicima također podijelim kratki zadatak, čime ih potaknem na razmišljanje o onome što su vidjeli. Zadatke za učenike prilažem uz opise obilaska povijesnih znamenitosti.

3.1. Razgledavanje dvorca Borl

U 7. razredu važno je da učenici znaju objasniti karakteristike života ljudi u srednjovjekovnim gradovima te poznaju i razumiju ekonomsko i kulturno značenje srednjovjekovnih gradova [4]. Zbog toga ih prilikom uvođenja nove nastavne jedinice o feudalizmu vodim na razgledavanje dvorca Borl. Upravo srednji vijek ostavio je veliki trag na našim prostorima. O povijesti našeg mjesta najbolje svjedoči upravo dvorac Borl koji se nalazi u općini Cirkulane. Dvorac se prvi put detaljnije spominje 1255. godine u vezi s gospodima Ptujskima, kada je mađarski kralj Bela IV. s feudnim pismom Fridriku IV. Ptujskome dvorac također izručio. Uloga učenika: zajedno s učenicima odlazimo do dvorca. Nakon toga slijedi razgledavaju vanjskog dijela dvorca, prirodnog okoliša oko Borla i procjena njegovog strateškog položaja. Učenici se upoznaju s vlasnicima, njihovom povijesnom ulogom, mogu zaviriti u unutrašnjost dvorca. Pojedini učenici također rado dijele usmene izvore koji kruže među mještanima, njihovim bakama i djedovima itd. Budući da je do sada unutrašnjost dvorca bila zatvorena, uglavnom smo razgledavali vanjštinu dvorca, no uskoro se očekuje otvaranje obnovljenog dvorca te se već radujemo lokalnim ekskurzijama kada ćemo moći razgledati unutrašnjost dvorca. U dvorcu učenici mogu iskusiti povijesnu umjetnost, znaju je vrjednovati i povezati s drugim predmetima (važnost interdisciplinarne korelacije s likovnom umjetnošću). Mogu ići korak dalje i odvesti ih u razmišljanje i pozvati ih da kreiraju vlastitu povijest. Nudim im zadatke koje mogu obaviti na licu mjesta. Učenici se stavljaju u ulogu borlskih gospodara i napišu kratko razmišljanje.

image
Slika 1. Primjer razmišljanja učenika o dvorcu Borl, uživljavanje u ulogu

3.2. Razgledavanje važnijih obilježja razdoblja drugog svjetskog rata u općini Cirkulane

Zajedno s učenicima devetih razreda uputimo se kroz Cirkulane. Osredotočim se na nastavni cilj, gdje želim da učenici iz različitih perspektiva objasne događanje u Sloveniji tijekom Drugog svjetskog rata [4]. To napravimo na početku učenja o Drugom svjetskom ratu na slovenskom tlu. Pritom se želim oslanjati na lokalnu povijest. U središtu Cirkulana stoji spomenik, posvećen 38 poginulim mještanima u narodnooslobodilačkoj borbi. Uloga učenikav: Učenici zastaju kod spomenika, pročitaju imena, pogledaju simboliku i karakteristike. Zajedno se prisjećamo događaja tijekom Drugog svjetskog rata na slovenskom tlu, učenici povezuju događanja u nacionalnom i lokalnom prostoru. Nakon toga se uputimo na groblje, gdje se nalazi spomen ploča palim borcima IV. Armade NOV, koji su pali 1945. u Gradiščama. Nakon jednosatne edukativne šetnje, dajem im kratki radni list sa zadacima.

imageSlika 2. Radni list na kraju obilaska spomenika narodnooslobodilačke borbe

3.3. Razgledavanje spomen sobe Vladimira Bračiča

Ova lokalne ekskurzije namijenjena je učenicima od 7. do 9. razreda. Učenike vodim u spomen sobu koja se nalazi u centru Cirkulana te je nastala pod pokroviteljstvom lokalnog Društva za oživljavanje dvorca Borl. Prije toga, učenike upoznajem s poviješću škole u Cirkulanama u prošlom stoljeću. Uloga učenika: Najprije pogledamo stare školske zapise i audiovizualne izvore koji govore o prošlosti lokalnog školstva. Učenici istraže da je Vladimir Bračič bio mještanin, zaslužan za zemljopisna istraživanja područja Haloza i izniman pedagog i pokretač osnivanja viših škola u Mariboru. Također je bio prvi rektor Sveučilišta u Mariboru i zajedno s učenicima posjetimo njegovu bistu ispred škole. U spomen sobi učenici najprije pogledaju pisane i materijalne izvore o njegovom životu i istraživanjima. Upoznaju njegov način rada i njegov doprinos u rodnom gradu. Tura je vođena, učenici rješavaju prethodno pripremljenu mentalnu mapu koju im podijelim nakon razgledavanja spomen sobe.

image
Slika 3. Mentalna mapa za učenike nakon razgledavanja spomen sobe

4. Zaključak

Ekskurzije su važan dio suvremenog pristupa nastavi povijesti kao i drugih društvenih znanosti. Često zaboravimo da imamo brojne povijesne izvore, koji govore sami za sebe, upravo u rodnom mjestu. Najvažnija uloga ekskurzije jest pružiti učenicima iskustveno učenje koje nadopunjuje teorijsko znanje koje učenici stječu u školi [1]. Iako učenici svakodnevno prolaze pored njih, ne obraćaju pažnju dok ih zajedno ne pogledamo, možda nešto objasnimo. Tada čak i »obični« spomenici u njihovim očima dobivaju neku novu vrijednost i kod učenika potiču kritičko mišljenje. Ovakva istraživanja lokalne povijesti uvijek su vrlo zanimljiva i učenici različito reagiraju. Uglavnom veše zapamte, a istodobno znaju još bolje povezati lokalnu povijest s povijesnim događajima u nacionalnom prostoru.

5. Literatura

[1] Bezjak J. (1999). Didaktični model strokovne ekskurzije. Ljubljana, DZS.
[2] Potočnik, D. (2017). Sodobne učne metode pri pouku zgodovine. Annales. Series historia et sociologia, svezak 27, broj 4, str. 837–850.
[3] Potočnik, D. (2009). Zgodovina učiteljica življenja. Maribor, Izdavačka kuća Pivec.
[4] Kurikulum za predmet povijest. Dostopno na: https://www.gov.si/assets/ministrstva/MIZS/Dokumenti/Osnovna-sola/Ucni-nacrti/obvezni/UN_zgodovina.pdf, pridobljeno dne 22. 4. 2021.

Raziskovanje različnih okolij domačega kraja

irena_platise

Irena Platiše

Znanje, ki ga pridobimo z digitalnim učenjem, ali učenci v šolskih učilnicah, ni enako tistemu, ki ga pridobimo iz lastnih izkušenj v resničnem svetu, kažejo raziskave. S hitrim razvojem tehnologije otroci preživljajo več časa znotraj šolskih prostorov in v digitalnem svetu ter manj zunaj, v naravi. To lahko slabše vpliva na njihov miselni proces, saj si naši možgani stvari bolje zapomnijo, če jih izkusijo, kot pa če jih zgolj preberejo, vidijo, slišijo.

Strokovnjaki so ugotovili, da človeški možgani stvari bolje dojemajo, kadar jih vidijo fizično, v resničnem svetu. S številnimi študijami, kot je tudi poskus zlaganja kock pri otrocih, so ugotovili, da se otroško dojemanje spremeni, če te kocke zlagajo fizično ali prek zaslona digitalne naprave. Zgolj gledanje neke dejavnosti na zaslonu ali v učbeniku ne omogoča poglobljenih izkušenj. Otroci za boljše razumevanje pojavov torej potrebujejo resnično, ne zgolj navidezno izkušnjo. (Povzeto po ScienceNordic, 9. 1. 2018)

Ker je torej za otroke zelo pomembna osebna izkušnja ter učenje v/iz narave, se pri svojem delu kot učiteljica večkrat poslužujem različnih oblik dela na prostem.

V pomladanskih mesecih sem izvedla dopoldansko (5 urno) delo na terenu. Poudarek je bil na spoznavanju domačega kraja oziroma na spoznavanju in doživljanju različnih življenjskih okolij domačega kraja (travnika, vode, vinograda, gozda in vrta). Naravoslovne vsebine sem povezala s športom-pohod, orientacijo, ekološko ozaveščenostjo, skrbjo za naravo…

Učenci so že ob najavi terenska dela zelo navdušeni, zato dodatne motivacije za izvedbo niti potrebovali niso.

Ključne besede: učenje na prostem, terensko delo, različna življenjska okolja

Cilji, ki naj bi jih učenci tekom dopoldneva osvojili:

Učenci:

  • scvetkicepoznajo različna naravna življenjska okolja v domačem kraju,
  • vedo, da različna življenjska okolja nudijo bivališče različnim rastlinam in živalim,
  • opazujejo in raziskujejo različna življenjska okolja v spomladanskem času,
  • iščejo podobnosti in razlike različnih življenjskih okolij,
  • z različnimi čutili (tip, okus, sluh, vid…) občutijo/začutijo svet okoli sebe,
  • se urijo v „branju“ zemljevida,
  • krepijo svojo zavest v skrbi do narave,
  • tekom dopoldneva krepijo pozitivne medprijateljske vezi.

Opis terenskega dela

1. Uvod

Učence sem tokrat zbrala na zelenici ob šolskem igrišču. Usedli smo se na tla in preko različnih igric/dejavnosti začutili naravo.

  • zaprli smo oči in prisluhnili jutranjemu ptičjemu petju,
  • pobrali kamenček in ga otipali,
  • z bosimi stopali smo se sprehodili po jutranji rosi,
  • opazovali in opisovali smo drevesa /cvetlice, ki so zacvetele ob šolskem igrišču.

Nato sem učence pripravila za terensko delo:

  • pregled nalog, ki jih bodo reševali na terenu,
  • razlaga branja zemljevida-ponovitev,
  • varnost,
  • skrb za naravo (hodimo po urejenih poteh, ne uničujemo cvetja, rastlin, pobiramo smeti, ki jih najdemo na poti…),
  • razdelitev materiala, ki ga bodo učenci odnesli na delovne postajo.

2. Terensko delo

zemljevidUčenci so po skupinah odšli na teren. Zaradi varnosti jih je spremljala ena učiteljica. Vendar pa smo dovolile, da so delo opravljali čim bolj samostojno. Dovolile smo jim, da so sami raziskovali naravo. Njihove spodbude, beseda, dejanja so umerjale pogovor, aktivnosti. Učni list je bil okvir, delalo in pogovarjalo se je še veliko več.

Učenci so na teren odšli s pomočjo zemljevida, na katerem je bilo s fotografijo označenih pet postajališč. Na vsakem postajališču so učenci rešili predvidene naloge.

3. Zaključek

Skupaj z učenci smo se zbrali pri peskovniku. Učenci so izdelali preprosto maketo clip_image002domačega kraja in ponazorili kotičke (življenjska okolja), ki so jih obiskali danes. Ob maketi so učenci pripovedovali o svojih izkušnjah, spoznanjih in doživetjih na današnjem terenskem delu.

Skupaj smo pregledali tudi rešene učne list in razpredelnice z nabranimi »zakladi« različnih življenjskih okolij.

Pomembnih dejstev

Katere nadosebne vrednote so spodbujene pri učencih med učno vsebino?

  • SPOŠTOVANJE NARAVE IN SKRB ZA STANJE NAŠEGA PLANETA (Učenci so bili cel dan pozorni, kje so hodili, da niso uničevali/pohodili mladih rastlin, v gozdu so bili tihi in mirni, da niso plašili gozdnih živali, med potjo so pobirali smeti, ki so jih našli in jih ob koncu dneva razvrstili v pravi zabojnik, pri reševanju nalog na travniku niso trgali cvetlic, temveč so jih opazovali, tam, kjer so jih našli, tetam na vrtu so pomagali pri sajenju…)

Katere kompetence so učenci pridobili za oblikovanje trajnostne prihodnosti?

  • UČENCEM JE BILO OMOGOČENO, DA SO SE ZAVEDALI MEDSEBOJNE POVEZANOSTI – JAvrtZ, TI IN SVET OKOLI NAS.

Vsi smo med seboj povezani in odvisni. Skupaj skrbimo za naravo, a jo tudi spreminjamo, urejamo… Vsi smo delček nečesa večjega. S pomočjo kmetic na vrtu so se resnično povezali med seboj, s sosedi in okoljem.

  • UČENCEM JE BILO OMOGOČENO SODELOVANJE, UDELEŽBA IN PREVZEMANJE ODGOVORNOSTI TER USMERJANJE LASTNEGA UČENJA.

Učenci so imeli celo dopoldne priložnost sodelovati v najrazličnejših aktivnostih. S svojimi ugotovitvami, spodbudami, mnenji so usmerjali svoje lastno učenje. Njihovu ugotovitve so usmerjale „učenje“.

  • UČENCI SO RAZMIŠLJALI O TEM, KAJ SO SE NAUČILI IN NA KAKŠEN NAČIN

drevoŽe na terenu in v zaključnem delu dneva so učenci povzemali svoja spoznanja. Govorili so o povezavah vinograda z gozdom. Npr da je bilo v vinogradu toplo, v gozdu pa še hladno. Ugotovila so, zakaj so kmetje vinograd postavili ravno na sončno stran

Prepoznavali so podobnosti in razlike med rastlinami v vinogradu, travniku, vrtu, reki, gozdu. Z objemanjem dreves so razmišljali o starosti dreves.

Katera področja učenčevega življenja so vključena v učni vsebini?

  • POVEZANOST Z UČENCI SAMIMI (Vsak je naravo doživljal te dan po svoje.)
  • POVEZANOST Z NARAVNIM OKOLJEM (Skozi celotno dopoldne so bili v naravnem okolju.)
  • POVEZANOST Z OKOLJEM, KI GA JE OBLIKOVAL ČLOVEK (vrt, vinograd, delno travnik in gozd))
  • SPODBUJANJE AKTIVNEGA PRENOSA ZNANJA MED IZKUŠNJO IN PO NJEJ (Učenci so že na terenu uporabljali in povezovali svoja znanja. Po vrnitvi smo v pogovoru povezovali izkušnje in se pogovorili, kje in na kakšen način bodo svojo znanja lahko uporabili naprej. Npr. sejanje in sajenje rastlin na vrtu/polju. Pri ugotavljanju plovnosti predmetov, so ugotovili, iz česa bi lahko naredili preprost čolniček/splav-les. Ugotavljali so, zakaj so kmetje pokosili travnik, zakaj ženice sadijo zelenjavo na svojih vrtovih…)
  • POVEZANOST Z LOKACIJO (Raziskovanje domačega kraja-močna povezanost z okoljem.)
  • VZPODBUJANJE IN POVEČANJE RADOVEDNOSTI (Ugotavljanje plovnosti, iskanje rastlin in živali na travniku in v reki, iskanje zakladov v vsakem izmed okolij…)
  • DELOVANJE IN UŽIVANJE V NARAVNEM OKOLJU (Učenci so celotno dopoldne neizmerno uživali v raziskovanju.)
  • VKLJUČEVANJE UČENCEV Z GLAVO (so razmišljali in povezovali svoja znanja), SRCEM (pozitivno doživljanje in raziskovanje narave) in ROKO (veliko stvari so iskali, preizkušali, tipali…)
  • UPORABA RAZLIČNIH METOD (preizkušanje, tipanje, okušanje, iskanje živali in rastlin, opazovanje, pogovor, … ) IN ODRIVANJE NEČESA NOVEGA (plovnost)

4. Sklepne misli

Učenci so znali v peskovniku prikazati različna življenjska okolja v Žužemberku. Znali so prenesti svoje izkušnje v pogovor in razmišljanja, zakaj nekatere živali npr. živijo samo v gozdu in ne tudi na travniku ali obratno, zakaj lahko mravljico najdemo na travniku, vrtu in gozdu.

Tudi čustveni odziv je pomemben. Skozi celotno dopoldne se je kazala motiviranost in sproščenost otrok. Otroci so bili dovzetni za vsa nova spoznanja. In kadar se nekdo uči v veselj in zabavi, potem so velike možnosti, da ta spoznanja ohrani in po njih tudi živi.

KrkaDa so učenci uživali mi povedo tudi nešteto vprašanj/opazk/misli otrok na terenu. Predvsem pa tudi vsakodnevno spraševanje: Kdaj gremo spet raziskovat? A bomo šli še enkrat za dalj časa lovit travniške živali? Ali nam boste še kdaj dovolila, da raziskujemo dno reke Krke?

Ja, seveda bom dovolila. Čim prej in čim večkrat. Vidim, da od tako izpeljanih učnih vsebinah učenci odnesejo mnogo več.

Skupaj smo preživeli čudovito dopoldne. Prijetna izkušnja, ki je povezala tudi nas tri učiteljice spremljevalke.

5. Literatura

  1. UČENJE NA PROSTEM ZA TRAJNOSTNI RAZVOJ –plakat
  2. htpp://eucilnica.csod.si
  3. http://http//sciencenordic.com/digital-knowledge-poor-substitute-learning-real-world