Osnovnoškolci – kreativci, inovatori,

poduzetnici

Marina Stokić

Sažetak

Digitalni učenički inkubator projekt je namijenjen učenicima osnovnih i srednjih škola s ciljem poticanja kreativnosti i razvoja inovativnih ideja. Projekt je nastao kao inicijativa Instituta za inovacije, Školske knjige i Znanstvenog centra izvrsnosti za školsku efikasnost i menadžment (Digitalni inkubator, 2022). U ovom članku predstavit će se primjer iz prakse u kojem su sudjelovali učenici sedmih razreda Osnovne škole Ljudevita Gaja iz Nove Gradiške. Predstavljene su njihove ideje te rad na razvoju ideja koje potencijalno rješavaju probleme društva. Uz to su istaknute i dobrobiti ovakvog načina učenja te pozitivne strane Digitalnog učeničkog inkubatora.

Ključne riječi: inovacije, poduzetništvo, mindset, kreativnost, digitalizacija, tehnologija

Digitalni učenički inkubator prvi se put pojavio 2021. godine kako bi se na pozitivan način iskoristile prednosti pojačanog korištenja digitalne tehnologije u obrazovanju tijekom pandemije. Online projekt omogućio je jednake uvjete za učenje svima koji imaju pristup internetu i računalu ili pametnom telefonu (Školski portal, 2022). Prijavi na projekt prethodi formiranje tima od najmanje dvije osobe s mentorom. Mentor može biti roditelj, skrbnik ili učitelj. Projekt se fokusira na učenje o inovacijama, poduzetništvu i razvoju pobjedničkog mindseta, a učenike se potiče na razvoj kreativne, inovativne ideje te učenje načina kako od ideje napraviti konačan proizvod ili uslugu i predstaviti ju zajednici. Učenici su na projektu učili o tome kako detektirati probleme zajednice, pronaći rješenje problema, razviti proizvod koji rješava problem te uz pomoć tehnologije svojim kreativnim idejama izgraditi bolju budućnost.

Uključivanje u ovaj projekt osvještava učenike o novim prilikama i mogućnostima u poslovnom svijetu, uči ih o aktualnim temama i nekima od najbrže rastućih industrija, upoznaje s pojmovima modernog doba te na vrijeme saznaju o mogućnostima zapošljavanja u online svijetu. U edukativnom dijelu projekta uče o mindsetu stvaranja vrijednosti, o kreativnosti, o tome kako razumjeti suštinu i širinu problema, kako se razvija vlastita tvrtka, što je digitalni proizvod, a što održivi razvoj, što znači biti poduzetnik, te sve faze koje prethode dobrom marketingu – detektiranje i opis problema, rješenja problema, opis potencijalnih kupaca i komunikaciju prema njima, važne stvari o prodaji te o asertivnosti i prezentacijskim vještinama.

U periodu od tri mjeseca učenici su slušali edukativna predavanja te razvijali svoje inovativne ideje i pronalazili načine kako da njihova ideja uistinu „ugleda svjetlo dana“. Učenici su učili da im ništa ne bi trebalo biti nedostižno i nemoguće, te da njihove ideje ne trebaju ostati u njihovoj mašti nego ih mogu pokušati pretvoriti u proizvod ili uslugu koja će služiti na korist društvu.

Učenici su samostalno inicirali sudjelovanje na projektu, pa su krenuli u potragu za mentorom za što im se učiteljica informatike učinila kao dobar izbor.

Nije sve išlo glatko, kreativno razmišljanje je nešto što treba trenirati. Naš mozak potrebno je ubaciti u trening za razmišljanje pa je prvih nekoliko sastanaka upravo tako i izgledalo (prikazano Slikom 1) – bilo je puno brainstorminga, puno priče, a malo djelovanja, koje je u početku izazivalo i paniku, ali to je bilo upravo ono što je trebalo prethoditi dolaženju do ideje i razvoja projekta.

Slika 1. Učenice analiziraju ideje

Učenici su u jednom trenutku počeli dolaziti s mnoštvom ideja pa su na kraju izglasali dvije, te su se podijelili u dva tima. Jedan tim počeo je razvijati ideju Smarty-ja, robota namijenjenog za pomoć u učenju koji se do kraja projekta transformirao u mobilnu aplikaciju, dok je drugi tim razvijao solarni punjač koji puni nekoliko mobitela istovremeno direktnom energijom sunca. U početku su razvijali skice, te osmišljavali logotipe koji su naposljetku izrađeni u Canvi (prikazano Slikama 2-5)

Slika 2. Prva skica Smartyja       Slika 3. Skica Smartyja dok je još bio robot
Slika 4. Logo za Smarty aplikaciju    Slika 5. Logo solaris solarnog punjača

Što su više istraživali i učili, dolazili su do različitih ideja kako mijenjati i poboljšati svoj proizvod. Isto tako, naučili su da neke ideje moraju i odbaciti jer su u realnosti ipak teško izvedive, preskupe ili jednostavno nemaju smisla.

Zanimljivo je to što su se stavili u područja o kojima nikad nisu učili, a s druge strane nisu razmišljali da će im to stvarati problem. Takve probleme rješavali smo traženjem volontera, studenata robotike koji su bili voljni volontirati, sami čitali i učili o povezanim temama i odlučivali što mogu iskoristiti za potencijalne proizvode koje razvijaju.

Neke od dobrih strana sudjelovanja na ovom projektu su suradnja među učenicima različitih razrednih odjela, učenje o raspodjeli uloga i zadataka unutar tima, poticanje kritičkog razmišljanja i izražavanje neslaganja uz pozitivno argumentiranje i savjete, povećanje motivacije, želja za razmjenom ideja i misli te mnoge druge.

Učenici su za predstavljanje svojih ideja koristili različite alate poput Swaya, Google Sitesa, društvenih mreža, PowerPointa, Worda, uređivača videozapisa, … Sastavljali su scenarije te glumili u potencijalnim reklamama za društvene mreže, ali i počeli razmišljati o društvenim mrežama ne samo kao načinu zabave nego i mjestu na kojem cvjeta digitalni marketing. Okušali su se i u izradi prodajnih objava za Facebook (Slika 6) i Instagram (Slika 7).

Slika 6. Prodajna objava na Facebooku      Slika 7. Prodajna objava na Instagramu

Digitalni učenički inkubator koncipiran je po fazama koje imaju zadane rokove i zadatke koje treba ispuniti, a nakon svake faze slijedi odluka administratora iz koje se iščitava prolazi li projekt u sljedeću fazu i sugestije za eventualne popravke kako bi projekt bio bolje prezentiran u svakoj sljedećoj fazi, ali i finalnoj verziji. Zadatci i rokovi prate se na platformi Stellarplatform, gdje je moguće vidjeti koliko je projekata i pod kojim nazivom prijavljeno na natječaj.

Što su radili učenici OŠ Ljudevita Gaja Nova Gradiška?

Tim Smarty

Tim Smarty predstavio je aplikaciju za pomoć u učenju uz moto – Ne uči puno, uči pametno! Njihova misija je stvaranje proizvoda koji će pomoći učenicima, roditeljima, skrbnicima i svima koji su dio obrazovnog sustava na način da učenje bude zanimljivije i produktivnije.
Učenici su s mentoricom kreirali skicu aplikacije u alatu Canva (Slika 8):

Slika 8. Skica mobilne aplikacije Smarty

Svoju ideju predstavili su administratorima pomoću Swaya u ulozi mrežne stranice i PowerPoint prezentacije.

Predstavili su aplikaciju (Slika 9) „kojom ćete riješiti sve svoje probleme vezane uz manjak motivacije i koncentracije za učenje. Smarty će s učenicima ponavljati gradivo, podsjećat će na zadaće, testove i druge zadatke, odredit će vrijeme učenja i vrijeme pauze. Pomoći će kad se osjećaju potišteno ili usamljeno. Smarty nikad nije sam,unutar aplikacije nalazi se još mnoštvo učenika koji će pomoći sa zadacima ili jednostavno pružiti podršku.“

Tim Solaris

Tim Solaris je razvijao ideju solarnog punjača koji je zamišljen kao mala, lako prijenosna kutijica od eco-friendly materijala koja stane u torbu svakog avanturista, a može puniti čak tri mobilna uređaja istovremeno. Osim toga, poseban je po tome što ima opciju punjenja uređaja direktno energijom sunca, ali ima i opciju konverzije sunčeve energije u električnu za slučajeve kad vremenska prognoza ne ide u korist korisnicima punjača.

Svoj projekt predstavili su pomoću PowerPoint prezentacije i mrežne stranice napravljene pomoću Google Sitesa (Slika 10).

Tim Smarty i tim Solaris međusobno su surađivali za vrijeme projekta (Slika 11).

Sudjelovanjem u projektu učenici samostalno pronalaze i vrednuju informacije, upotrebljavaju različite multimedijske programe za predstavljanje ideja u suradničkome okruženju, izrađuju i objavljuju digitalne sadržaje, koriste različite alate i programe, analiziraju suradnju među članovima virtualne zajednice, prepoznaju i proučavaju poslove koji su poboljšani razvojem tehnologije i još mnogo toga.

Sudjelovanje u projektu učenike potiče na aktivno i odgovorno sudjelovanje u izvannastavnoj aktivnosti, povećava interes za školu i učenje, potiče kreativnost i kritičko razmišljanje, te potiče propitivanje, istraživanje i učenje novog i nepoznatog. Osim što učenici razmjenjuju informacije i iskustva, u nepoznatim situacijama na zanimljiv način uče kako učiti.

Literatura

1. Digitalni učenički inkubator. (2022). Online inkubator za razvoj kreativnog potencijala učenika i stvaranje nove vrijednosti. Preuzeto 14.6.2022. s https://digitalniinkubator.eu/ucenicki/
2. Školski portal. (2022). U Digitalnom učeničkom inkubatoru stvaramo nove generacije kreativaca i inovatora budućnosti. Preuzeto 14.6.2022. s https://www.skolskiportal.hr/aktualno/u-digitalnom-ucenickom-inkubatoru-stvaramo-nove-generacije-kreativaca-i-inovatora-buducnosti/

ATS STEM

Zašto upotrebljavati prirodna sredstva za čišćenje?

Igor Pangrčič

Sažetak

Projekt ATS STEM jest međunarodni projekt koji smo provodili dvije školske godine s učenicima 6. i 8. razreda u Osnovnoj školi Frana Metelka Škocjan. Cilj projekta bio je doznati kako formativno razvijati poprečne vještine učenika s pomoću informacijske i komunikacijske tehnologije. Svrha projekta jest istražiti mogućnosti formativnog praćenja / vrednovanja transverzalnih vještina ili STEM kompetencija digitalnim alatima u području znanosti, tehnologije i matematike. STEM – znanost, tehnologija, inženjerstvo, matematika – engleska je kratica koja u našem slučaju znači osnovnoškolska interdisciplinarna povezanost prirodoslovnih predmeta. Možete pristupiti krovnoj mrežnoj stranici projekta ATS STEM na http://www.atsstem.eu/.

Ključne riječi: STEM, znanost, tehnologija, inženjering, matematika, formativno praćenje.

Slika 1. Prezentacija projekta.
    
U jednoj od aktivnosti u trajanju od pet školskih sati učenici su utvrdili koju je vrstu sredstva za čišćenje bolje upotrebljavati: prirodno ili umjetno. Učenike smo osvijestili da sa svakom bočicom kemikalija koju ne kupe vode brigu o svojem zdravlju i zdravlju svojih vršnjaka jer im te tvari mogu biti posebno štetne. Suvremeni domovi puni su otrovnih proizvoda koji zagađuju okoliš, iako bi nam trebali olakšati svakodnevni život. U SAD-u, na primjer, svaka treća osoba pati od alergija, astme, bronhitisa… Ti se problemi također mogu spriječiti smanjenjem količine sintetičkih kemikalija u kućnom okružju. Deterdženti mogu sadržavati mnoge opasne kemikalije koje se obično uopće ne spominju na naljepnicama. Kako štitite svoju obitelj od štetnih učinaka? Jedan od najjednostavnijih načina jest prestati upotrebljavati sredstva za čišćenje koja se kupuju u trgovini i početi stvarati vlastita. Većina sastojaka za sredstva za čišćenje doma nalazi se u kuhinji.

Na slici je popis svakodnevnih ekoloških sastojaka koji se mogu upotrebljavati sami ili u kombinaciji.
 
Slika 2. Ekološki prihvatljivi sastojci

Prije nego što počnemo pripremati prirodna sredstva za čišćenje, moramo pripremiti kvalitetne boce ili boce s raspršivačem koje se mogu rabiti više puta. Mora se paziti da svi domaći pripravci budu dobro označeni kako se ne bi međusobno miješali. Sva sredstva za čišćenje (napravljena kod kuće ili kupljena) i sastojci za čišćenje trebaju se čuvati na sigurnom, od djece i kućnih ljubimcima, po mogućnosti u zaključanim ormarićima ili visoko na polici. Rezultati domaćih mješavina mogu biti različiti pa se ne može jamčiti 100 % sigurnost i učinkovitost. Prije uporabe svako se sredstvo za čišćenje mora ispitati na maloj površini. Uvijek treba biti oprezan pri uporabi novih proizvoda.

Na tehničkom danu sudjelovala su tri učitelja, učiteljica biologije, učiteljica kemije i ja kao matematičar i informatičar. Moj je zadatak bio upoznati studente s procesom izračunavanja količina koje su nam potrebne za pripremu univerzalnog sredstva za čišćenje. Sa studentima smo prvo ponovili pretvorbu jedinica, a zatim sam učenicima objasnio proporcionalnost između dviju veličina, koja im je pomogla da ponovno izračunaju količine koje je trebalo izračunati. Pitanje koje smo postavili bilo je koliko će octa i sode biti upotrijebljeno za 0,5 l otopine.

Slika 3. Kalkulacija za 0,5 l otopine

Učenici su poslije u skupinama ponovno izračunali što se više isplati te su izradili prezentacije u PowerPointu u koje su uključili podatke koje su neovisno pronašli na internetu. Doneseni su sljedeći zaključci:

Slika 4. Cjenik sastojaka za univerzalno sredstvo za čišćenje

Učenici su morali usporediti performanse prirodnog sredstva za čišćenje s kupljenim sredstvom za čišćenje Stelex. Bili su podijeljeni u četiri skupine, a svaka skupina dobila je svoje područje za čišćenje. Svaka je skupina očistila svoju površinu.

Slika 5. Različite površine za čišćenje

Rezultati su sažeti u tablici:

Slika 6. Rezultati

Zaključak

Učenici rado sudjeluju u danima aktivnosti i drugim aktivnostima vezanim za projekt ATS STEM, gdje svojom suradnjom, inovativnošću i kreativnošću te kritičkim idejama, fleksibilnošću, funkcionalnošću i marljivošću pridonose poboljšanju životnih uvjeta i održivom razvoju. Pritom učenici postaju svjesni da je njihova uloga u tome vrlo važna jer je prenose u kućno okružje među prijatelje, rodbinu, susjede i vršnjake. S projektima u kojima stavljamo učenika u prvi plan i njegove aspekte rješavanja problema nastavit ćemo u našoj školi i u budućnosti te pokušati pobuditi interes za prirodoslovne predmete.

Literatura
1.    http://www.atsstem.eu/slovenia/
2.    http://www.atsstem.eu/
3.    https://skupnost.sio.si/course/view.php?id=10029

eTwinning projekt

„Pristupačnost digitalne tehnologije osobama s posebnim potrebama“

Sanja Pavlović Šijanović

Sažetak

eTwinning projekt „Pristupačnost digitalne tehnologije osobama s posebnim potrebama“ kreiran je s ciljem isprobavanja interaktivnog i inovativnog načina rada, posebno korisnog u vrijeme nužnosti provođenja online nastave kako bi pred učenike postavio nove izazove koji će im nužnost samostalnog istraživanja i proučavanja učiniti zanimljivijim i svrsishodnijim. Projekt je omogućio povezivanje učenika Tehničke škole Karlovac i Gimnazije Vukovar s ciljem upoznavanja specifičnosti života osoba s posebnim potrebama. Učenici su kroz brojne aktivnosti analizirali utjecaj pomoćnih tehnologija i prilagođenih digitalnih sadržaja na život osoba s posebnim potrebama. Kroz zajedničku suradnju, pripremili su digitalne sadržaje za učenje i te su sadržaje, zajedno s iskustvom ovakvog načina rada objedinili u e-knjizi. Učenici su poboljšali svoje IKT i komunikacijske vještine, razvili toleranciju, empatiju i suradljivost te naučili kako raditi timski.

Ključne riječi: eTwinnig projekt, Tehnička škola Karlovac, Gimnazija Vukovar, tehnologija, posebne potrebe.

Uvod

Projekt je pokazao višestruku korist. Osim što je učenicima omogućio kontinuirano upoznavanje specifičnosti života osoba s posebnim potrebama, susrete s asistivnim tehnologijama i digitalnim sadržajima koji govore o prilagodbama određenim poteškoćama osoba s posebnim potrebama, utjecao je i na razvoj komunikacijskih, društvenih i IKT vještina. Omogućio je učenicima razmjenu gledišta i iskustava što je pridonijelo razvoju empatije kod učenika i spremnosti za inkluzivan pristup. Projekt je strukturiran kroz dvanaest aktivnosti: upoznavanje s projektom, prijava na TwinSpace i predstavljanje polaznika, upoznavanja gradova i škola sudionika, izrada, izbor i odabir loga projekta, izrada plakata koji ističu definirana pravila ponašanja vezana za e-sigurnost, mrežni bonton, zaštitu privatnosti, intelektualno vlasništvo i digitalno građanstvo, istraživanje specifičnosti života osoba s posebnim potrebama, izrada prezentacija koje prikazuju pomoćne tehnologije i prilagođene digitalne sadržaje koji određenim skupinama osoba s posebnim potrebama omogućavaju kvalitetniji život i predstavljanje uradaka na online sastanku, oblikovanje online provjera na osnovu prethodno stvorenih prezentacija, snimanje kratkih videoisječaka o digitalnim sadržajima za učenje koji su prilagođeni određenim poteškoćama osoba s posebnim potrebama, izrada e-knjige i predstavljanje videoisječaka i e-knjige te oblak riječi za kraj. Učenici su dio aktivnosti provodili u parovima unutar pojedine škole, a dio grupno kroz grupe oblikovane udruživanjem učenika iz obje škole.

Slika 1. Učenici Tehničke škole Karlovac    Slika 2. Učenici 2.a Gimnazije Vukovar

Projekt je integriran u školski kurikulum pri čemu se dio projektnog rada učenika odvijao tijekom redovne nastave, a dio online dok je sam projektni rad uključen u ciljeve i sadržaj kurikula nastavnog predmeta Informatika i kurikul međupredmetne teme Uporaba informacijske i komunikacijske tehnologije.

Središnji dio

Zajedničkim naporima, razmjenom ideja i suradnjom, nastavnice su osmislile 12 aktivnosti u kojima je tijekom 16 tjedana sudjelovala skupina učenika obje škole. Podijeljene su obveze, pri čemu je svaka nastavnica preuzela određene aktivnosti koje je koordinirala npr. zadatci za učenike, obrasci za vršnjačko vrednovanje i samovrednovanje, organizacija mrežnih sastanaka, obilježavanje prigodnih događanja i dana, priprema dodatnih materijala i sadržaja, koordinacija i mentorstvo učenicima, objava i evaluacija, vođenje projektnog bloga. Učenici su dio aktivnosti obavljali u parovima (unutar pojedine škole), a dio grupno (grupe oblikovane udruživanjem učenika iz obje škole). Mješovite grupe učenika škola sudionika surađivale su na izradi prezentacija koje prikazuju pomoćne tehnologije i prilagođene digitalne sadržaje koji određenim skupinama osoba s posebnim potrebama omogućavaju kvalitetniji život. Oblikovale su online provjere za tu namjenu predviđenim online alatima, a na osnovu stvorenih materijala. Snimali su kratke videoisječke o asistivnim tehnologijama i digitalnim sadržajima za učenje koji su prilagođeni određenim poteškoćama osoba s posebnim potrebama i kreirali su e-knjigu kao završni materijal kojim se objedinjuju sve aktivnosti provedene u projektu https://libar.carnet.hr/knjiga/?derid=71435 Učenici su realizirali sve aktivnosti uspješno zahvaljujući dobroj organizaciji i pozitivnoj radnoj atmosferi i suradnji, imali su aktivu ulogu u procesu učenja. Dok su radili u grupama raspravljali su korištenjem raznih mobilnih online aplikacija koje su odabrali po vlastitom nahođenju. Svaka grupa imala je učenika voditelja koji koordinira rad grupe, nadzire grupu i pomaže kada je potrebno. Svatko je ima pravo izraziti vlastito mišljenje, a odluke su se donosile dogovorno uz poštivanje argumenata.

Projekt se pokazao od velike pomoći u realizaciji niza ishoda. Tako su za međusobno upoznavanje stvorene internetske slagalice fotografiranih lokacija koje su označene na kartama gradova uz kratki opis istih (Jigsawplanet, Padlet), za logo projekta izrađen je niz prijedloga (Canva) te je odgovarajućim online alatom izabran najbolji (Tricider).

Slika 3. Izabrani logo projekta

Stvoreni su digitalni materijali (Prezi, Canva, PowerPoint, Genialy) u kojima su definirana pravila ponašanja na temu medijske pismenosti (e-sigurnost, mrežni bonton, zaštitu privatnosti, intelektualno vlasništvo, digitalno građanstvo).

Slika 4. Plakat e-sigurnost

Izrađene su prezentacije koje opisuju pomoćne tehnologije i prilagođene digitalne sadržaje koji određenim skupinama osoba s posebnim potrebama omogućavaju kvalitetniji život (Sway, Buncee…). Stvoren je i popis izvora koji pojašnjavaju temu projekta a oblikovane su i online provjere za tu namjenu predviđenim online alatima, na osnovu prethodno izrađenih prezentacija.

Slika 5. Korišteni izvori

Učenicima je pripremljen dokument Autorsko pravo i CC licencije te su na osnovu njega oblikovali licence za svoje materijale. Snimljeni su i kratki videoisječci o asistivnim tehnologijama i digitalnim sadržajima za učenje koji su prilagođeni određenim poteškoćama osoba s posebnim potrebama (Animoto, MoovieMaker…) te su učenici svoje uratke prezentirali na dva mrežna videosastanka (Zoom). Za učenike i sve zainteresirane nastavnike, organizirano je i online predavanje istaknutog stručnjaka prof.dr.sc. M. Vrankića.

Slika6 Online predavanje dr.sc.M.Vrankića

Koristili su Arduino tehnologiju za izradu voznog parka. Uradak projektnog tima WIRELESS koji se sastojao od učenica Gimnazije Vukovar, članica projekta Lare Šijanović i Eme Stankoski Hrgović, nagrađen je zlatnom medaljom na izložbi INOVA 2021. Djevojke su potaknute idejom projekta, stvorile inovacije koje, zahvaljujući tehnološkim rješenjima mogu koristiti i djeca s teškoćama u razvoju što ih čini ravnopravnim i aktivnim sudionicima odgojno-obrazovnog procesa.

Slika 7. Ema i Lara – INOVA 2021

Izrađena je e-knjiga kao završni materijal kojim se objedinjuju sve aktivnosti provedene u projektu (Libar). Izradili su i objavili oblak riječi koji opisuje projekt (Answergarden). Budući je vrednovanje važno za razvoj samoreguliranog učenja učenika, nakon završetka pojedinih aktivnosti provedene su različite vrste vrednovanja (Google Forms). Učenici su samovrednovali vlastiti doprinos, vrednovali su rad ostalih članova grupe i rad grupa kao cjelina dok su nastavnice vrednovale formativno i sumativno prema unaprijed dogovorenim kriterijima (pripremljene su smjernice i analitička rubrika). Projekt je završio evaluacijom u obliku anketa koje su dale kritički osvrt na rad nastavnika i učenika, na načine suradnje, uporabljene online alate i kvalitetu materijala pripremljenih za ovaj projekt te su analizirana iskustava i promjene stavova. Tijekom projekta obilježeni su dani Autistic Pride Day 2021, Međunarodni dan svjesnosti o pristupačnosti, Dan Europe i Dan eTwinninga, Svjetski dan svjesnosti o autizmu (Slika 8. Svjetski dan osvještenosti o autizmu), Dan broja Pi i Social Media Day. Projektna evaluacija vođena je redovito kroz projektni blog https://projektasistivnetehnologije.weebly.com/i objave na web stranicama škola, facebook stranicama škola, objavama na portalu skole.hr i Školskom portalu te u lokalnim i nacionalnim medijima.

Zaključak

Zajedničkim osmišljavanjem i razradom teme, ideja i aktivnosti, autorice projekta Sanda Šutalo i Sanja Pavlović Šijanović osmislile su projekt putem kojeg su učenici stvarali pomoćne tehnologije i prilagođene digitalne sadržaje koji djeci s teškoćama u razvoju omogućavaju kvalitetnije i inkluzivnije obrazovanje. Značajan doprinos realizaciji aktivnosti i cjelokupnog projekta pružile su Maja Sokač, profesorica hrvatskoga jezika iz Gimnazije Karlovac, Sandra Tomac Lovasić, profesorica Engleskog jezika iz Tehničke škole Karlovac i Davor Šijanović, profesor kineziologije iz Gimnazije Vukovar. Učenici su svojim radovima i postignućima pokazali da je inkluzivno obrazovanje pitanje temeljnih ljudskih prava pri čemu je poštivanje različitosti i promicanje kvalitetne inkluzivne prakse važan element na kojem se gradi kultura medija, škole i društva u cjelini ukazujući na značaj inkluzivnog odgoja i obrazovanja u promicanju temeljnih ljudskih sloboda, prava i potreba u suvremenoj školi i suvremenom društvu.

Projekt će se nastaviti i u sljedećoj školskoj godini pomicanjem granica kroz primjenu sadržaja i dijeljenje stečenih iskustava, sadržaja i znanja te poticanjem razvoja empatije i utjecaja na formiranje pozitivnih stavova prema osobama s posebnim potrebama uz inkluzivno promišljanje i djelovanje.

Literatura

1. British Dyslexia Association, http://www.bdadyslexia.org.uk/ pristupljeno 18. lipnja 2021.
2. Brozović, B. (2014). Razvojni poremećaji komunikacije, jezika, govora i učenja. U: Jelić, S. (ur.). Priručnik za rad s osobama s komunikacijskim teškoćama u redovnom odgojno-obrazovnom sustavu. Zagreb: Centar za odgoj i obrazovanje „Slava Raškaj“, 67–112. http://www.centar-sraskaj-zg.skole.hr/upload/centar-sraskaj-zg/images/newsimg/648/File/Prirucnik_Projekt_Cjelozivotno_slusanje.pdf pristupljeno 22. lipnja 2021.
3. Didaktičko-metodičke upute za prirodoslovne predmete i matematiku za učenike s teškoćama (2016) Zagreb: CARNET, FOI, Agencija za odgoj i obrazovanje: https://edutorij.e-skole.hr/alfresco/guestDownload/a/workspace/SpacesStore/17d413fe-dce4-4e95-80f6-7f67433c6e4b/Didakticko-metodickeupute-ucenici-teskoce.pdf pristupljeno 4. srpnja 2021.
4. Sekušak-Galešev S. (2004) Djeca s deficitom pažnje/hiperaktivnim poremećajem u školi i obitelji, S Vama – polugodišnjak Hrvatske Udruge za stručnu pomoć djeci s posebnim potrebama-IDEM, 1, 45-60.
5. Wilkinson, K. M.; Henning, S. (2007) The State of Research and Practice in Augmentative and Alternative Communication for Children with Developmental/Intellectual Disabilities, Mental Retardation and Developmental Disabilities Research Reviews, 13, 58-69.

Čitanje, mozak, tehnologija

Aleksandra Rožič

Sažetak

Čitanje je kroz povijest imalo različite značaje, utjecalo je na razvoj društva i obrnuto, društvo i vrijeme odražavali su se u čitanju. Članak sažima nekoliko teorijskih polazišta o čitanju, mozgu i istraživanjima koja se bave čitanjem u odnosu na učenike, medije i mozak. Cilj je istaknuti problem, sagledati ga iz različitih točaka gledišta i potaknuti na razmišljanje o rješenjima koja se odnose na čitanje u suvremenom društvu kod djece i adolescenata. Čitateljske aktivnosti prolazile su kroz razne procese, prilagođavale se društvenom kontekstu, što će vjerojatno nastaviti i ubuduće, a drugi ih mediji nisu prevladali, pojavljuju se samo novi načini čitanja.

Ključne riječi: čitanje, tehnologija, mozak, mediji, poticaji za čitanje.

„Tisućama godina nakon izuma pisma, čitanje je i dalje kontroverzan koncept koji uzrokuje zabrinutost. Proturječna stajališta, među kojima se nakon 1960. ističu razočaranje pismenošću i sumnje u njezinu budućnost, postaju sve polariziranija“ (Furedi, 2017). U nastavničkoj i knjižničarskog zajednici također smo često zabrinuti i tražimo nove načine da privučemo čitatelje, jer vjerujemo da je pomno čitanje temelj mnogih drugih aktivnosti kao što su učenje, razmišljanje, kritičko mišljenje, razgovor, rasprava… Istovremeno se pitamo i brinemo kakav utjecaj imaju nove tehnologije na sadašnje generacije djece, na njihov razvoj, na mozak, na učenje, čitanje.

Motivacija za čitanjem opada s dobi učenika (Tancing, 2014), što nije ništa novo, jer u tom razdoblju tinejdžeri imaju druga zanimanja, počinju se osamostaljivati i istraživati svijet oko sebe. Zainteresirani su za mnoge stvari, znatiželjni su, imaju puno popodnevnih obveza, treninzi postaju intenzivniji, u školi je više gradiva, učenja, žele se suprotstaviti autoritetu, roditeljima, nastavnicima. Međutim, mnogi su se čitatelji vratili nakon tog razdoblja jer su ipak u djetinjstvu, do 12. godine, bili u kontaktu s knjigom, usvojili obrasce čitanja, učvrstili tehniku čitanja i uživali u čitanju. Slično tome, Pečjak, S. i Gradišar, A. (2002) smatraju da čitanje postaje problem kada postane sredstvo učenja, kada se niz drugih aktivnosti počinje natjecati s čitanjem te kada se u vezi s čitanjem nagomilaju loša iskustva.

U moderno se doba knjiga, pored navedenog, bori za pažnju djece, tinejdžera i odraslih s novim tehnologijama koje su uvijek dostupne i nude brojne mogućnosti, utječu na emocije, misli. Pojavljuju se brojni negativni utjecaji, lažne vijesti, manje je pomnog čitanja, a puno „čitamo“ – prelijećemo preko stranica. Naš je mozak vješt u multitaskingu, no ima poteškoća s pomnim čitanjem i razmišljanjem. Karmen Erjavec (2015) u članku sažima da mnogi znanstvenici definiraju suvremeno djetinjstvo kao „medijski proslijeđeno“ i da djeca provode previše vremena s medijima umjesto u čitanju i drugim kreativnim aktivnostima. Godine 2011. provedeno je istraživanje (Erjavec, 2015) o konzumaciji medija u vezi s čitanjem među slovenskom djecom u dobi od 6 do 12 godina. Provedena je anketa i polustrukturirani vođeni intervjui. Istraživanje je pokazalo da djeca u prosjeku provode 2,3 sata dnevno gledajući televiziju, 1,2 sata dnevno igrajući se na računalu ili igraćim konzolama, 40 minuta dnevno slušajući radio, jedan sat tjedno na internetu, 15 minuta dnevno čitajući knjige te 20 minuta tjedno čitajući časopise. Također se pokazalo da čitanje knjiga opada s dobi, a povećava se upotreba medija već kod djece do 12 godina. Dječaci su rekli „da radije igraju igre na konzolama i/ili na mreži, umjesto da čitaju, jer im je to zanimljivije ili manje dosadno, jer se nešto događa i zato što zahtijeva manje napora“ (Ibid. 2015).

Čitanje mozgu nije urođeno, kao što je učenje govora ili hodanja; pojavilo se kasnije u evoluciji. Vjerojatno se počelo pojavljivati prije ne više od šest tisućljeća (Armstrong, 2015, 44), mozak se ne bavi čitanjem dovoljno dugo da bi se razvile posebne živčane mreže, kao što Tancing (2014) kaže: „Učenje čitanja i računanja nije dio naše genetske opreme“. Međutim, mozak je plastičan i stalno se mijenja i prilagođava. „Čitanje se stoga temelji na preuređivanju postojećih živčanih mreža. To je iznenađujuća sposobnost mozga da se preuredi, da nauči nešto novo“ (ibid.). Tancing (ibid.) navodi da se učenje čitanja temelji na prepoznavanju oblika (vizualno polje oblika riječi) i na vezama tih prepoznatih oblika s drugim poljima uključenih u slušni i apstraktni semantički prikaz. Sustav vidnog polja oblika riječi u prošlosti je bio namijenjen prepoznavanju predmeta, oblika i lica, a tijekom tisućljeća naučio je prepoznavati riječi. Čitanje je vrlo zahtjevna aktivnost jer „mozak mora fonetski i grafički povezane jedinice (foneme i grafeme) prevesti u formalne strukture (morfeme) s određenom semantičkom vrijednošću. Čitanje nastaje kad mozak stekne sposobnost takvoga prevođenja“ (Armstrong, 2015).

Razne studije pokazuju da se mozak mijenja kada se bavi određenom aktivnošću (Armstrong, 2015, 58). U studiji londonskih taksista, snimanje mozga pokazalo je da što se više godina bave tim poslom, to je stražnji dio hipokampusa – koji je povezan s orijentacijom, navigacijom – veći (Spitzer, 2016). Stoga se pitamo javljaju li se promjene i u mozgu današnje djece i adolescenata, jer su vrlo izloženi zaslonskim medijima. Čitanje jača, razvija određene veze u mozgu, nove neuronske puteve, razvija razmišljanje, jer ako nemaju određeno znanje i informacije koje stječu čitanjem, ne mogu misliti, ne mogu ih povezati.

Za potrebe projekta OBJEM, 2019. godine provedeno je mjerenje kompetencija vezanih uz čitalačku pismenost kod 2710 učenika i 222 nastavnika u osnovnih škola. Pokazalo se da u 1. razdoblju obrazovanja (1. – 3. razred osnovne škole) jako uživaju u čitanju (aritmetička sredina 4,22 od 5), u 2. RO-u manje (4. – 6. razred osnovne škole, 3,69), dok je pad još veći u 3. RO-u (7. – 9. razred osnovne škole, 3,18). Zanimljivo je da postoji odstupanje u odgovorima nastavnika koji procjenjuju da učenici uživaju u čitanju s prosječnom ocjenom 2,85, što je znatno niže od one koju su dali sami učenici. Učenici vole govoriti o onome što su pročitali, jer je prosječna ocjena (3,40 od 5), kao i stavka da sami odaberu što će pročitati, visoko ocijenjena (1. RO – 4,33, 2. RO – 4,01 i 3. RO – 3,90).

To su podaci koji nam govore da učenici, unatoč svemu, ipak uživaju u čitanju, možda i više nego što mislimo, te da vole sami odlučiti što će čitati. To treba biti temelj na kom će se graditi, potaknuti ih da uzmu knjigu u ruke ili čitaju poučne tekstove. Dobro je pobrinuti se za okruženje bez distrakcija, da mogu čitati s razumijevanjem i razgovarati o pročitanome. Primjećujemo da učenici trebaju poticaj da uzmu knjigu u ruke, a ispostavilo se da mnogi uživaju u tome. Tome mogu pridonijeti razne poticajne kampanje, ali one moraju biti na razini cijele škole ili povezane s određenim predmetima, nastavnicima. Da učenici steknu dojam da je čitanje također važno i ravnatelju, nastavniku tjelesne i zdravstvene kulture… Vrlo dobar odziv imala je aktivnost „Pogodi tko to čita“, u kojoj smo svakog mjeseca fotografirali učitelja ili bilo kojeg drugog stručnog suradnika koji je prekrio lice knjigom, a zatim su učenici pokušavali pogoditi tko se skrivao iza knjige. Slika je bila izložena u glavnom hodniku, a pored nje je bila kutija u koju su ubacivali ime osobe. Naravno, na kraju mjeseca uslijedilo je izvlačenje pobjednika i dodjela nagrada. Zanimljivo je da se značajno povećala potražnja za knjigom koja je bila izložena. Više učenika željelo ju je pročitati, a aktivnost je privukla i učenike viših razreda. Učenici također vole zajedničko čitanje naglas, pa smo zajedno čitali knjigu za čitateljsku značku. Vrlo je dobar poticaj i kada dolaze u knjižnicu s nastavnicima, posude knjige, odrede datum te zatim razgovaraju o njima u razredu. Dakle, projekti na razini razreda ili na razini škole mogu pružiti značajan doprinos čitanju. Međutim, poticaj je potreban sve vrijeme i naš je posao ustrajati.

Slika 1. Pogodi tko to čita

Kroz povijest se čitanje doista mijenjalo od glasnog čitanja grčkih filozofa do individualnog, strastvenog ili kritičkog čitanja, a u novije vrijeme priključuje se i digitalno čitanje, prelijetanje i, kako kaže Kovač (2020): „prelijetanje postaje problematično samo ako potisne druge, pomnije načine čitanja koji produbljuju i šire naš rječnik i uče nas analitički razmišljati i imati kritički stav prema medijskim manipulacijama i populističkim zamagljivanjima“. Dakle, unatoč svemu, čitanje i dalje opstaje i još uvijek ima važno mjesto u društvu i učenju. Kao i u prošlosti, vjerojatno će se i u budućnosti mijenjati načini, svrhe, vrste čitanja, ali ne treba brinuti da će ga drugi mediji istisnuti.

Literatura

1. Armstrong, P. B. (2015). Kako se literatura igra z možgani. Ljubljana: Znanstvena založba Filozofske fakultete.
2. Carr, N. (2011). Plitvine. Ljubljana: Cankarjeva založba.
3. Čater,M. (2019). Branje in možgani. eSinapsa. http://www.sinapsa.org/eSinapsa/clanki/240/branje_in_mozgani (23.3.2021)
4. Erjavec, K. (2015).Medijska potrošnja in branje knjig pri slovenskih otrocih. Otrok in knjiga, 41 (89), 36–47.
5. Furedi, F. (2017) Moč branja. Ljubljana: UMco.
6. Kovač, M. (2020). Berem, da se poberem. Ljubljana: Mladinska knjiga.
7. Kropp P. (2000). Vzgajanje bralca. Tržič: Učila.
8. Pečjak, S. in Gradišar, A. (2002). Bralne učne strategije. Ljubljana: Zavod Republike Slovenije za šolstvo.
9. Skupni povzetek začetnega zajema podatkov projekta OBJEM – merjenje kompetenc za osnovne šole (Interno gradivo projekta OBJEM)
10. Spitzer, M. (2016). Digitalna demenca: kako spravljamo sebe in svoje otroke ob pamet. Celovec: Mohorjeva.
11. Tancing, S. (2014). Kako branje spreminja možgane in kaj izgubimo, če pisanje nadomestimo s tipkanjem? Sodobni pristopi poučevanja prihajajočih generacij. http://eduvision.si/Content/Docs/Zbornik%20prispevkov%20EDUvision%202014.pdf (20.3.2021)

Podučavanje engleskog jezika na daljinu

Ana Velički

Sažetak

U ovom članku ću podijeliti nekoliko pozitivnih iskustava u podučavanju engleskog jezika na daljinu tijekom epidemije. Mi učitelji našli smo se u potpuno novoj situaciji za koju nismo bili obučavani tijekom našeg formalnog obrazovanja. Suočili smo se s upotrebom suvremenih tehnologija, trebalo je prilagoditi načine podučavanja, voditi računa o tome hoće li učenici razumjeti gradivo koje im nastojimo prenijeti i uključiti obilje kreativnosti kako bi nastava bila učenicima što privlačnija.

Ključne riječi: nastava na daljinu, tehnologija, inovativne metode, motivacija.

1. Uvod

Naša je škola bila znatno bolje pripremljena za rad tijekom drugog vala epidemije, nego što je bila tijekom prvog vala u proljeće. Škola je bila puno bolje organizirana. Početkom školske godine pobrinuli smo se za kreiranje jednoobraznih internetskih učionica i podučili učenike kako se njima koristiti, učenicima koji kod kuće nisu imali vlastita računala, nabavili smo odgovarajuću računalnu opremu.

Od svih europskih zemalja, kod nas su škole bile zatvorene najduže, skoro četiri mjeseca. Takva situacija zahtijevala je veliko zalaganje i naporan rad učitelja. Svima nam je bio cilj da razina znanja koje su učenici stjecali na daljinu ostane na relativno visokoj razini, što je vrlo teško održavati tijekom tako dugog vremenskog razdoblja. Stoga je trebalo posjedovati vrlo visoku razinu motiviranosti i neprestano biti u potrazi za novim načinima prenošenja gradiva kako bi nastava bila učenicima što zanimljivija i kako bi nastavili stjecati nova znanja. Nove okolnosti značile su i velike zahtjeve koji su se postavljali pred učenike. Neki su se s ovom novom situacijom nosili vrlo uspješno, neki lošije. Ovaj način podučavanja se pokazao vrlo primjerenim za određene tipove učenika, za druge nažalost nije (npr. auditivni tip učenika koji većinu gradiva u školi usvajaju slušajući učiteljeva objašnjenja). Ako se učitelj želio približiti svim tipovima učenika, kreativnost i domišljatost u podučavanju bili su od ključne važnosti.

2. Suvremene tehnologije

Računalna oprema je od ključne važnosti za podučavanje na daljinu. Već na samom početku školske godine, očekujući ponavljanje epidemije, u našoj smo školi provjerili koji učenici nemaju računalnu opremu i pristup internetu. Škola je nabavila veći broj prijenosnih računala i dala ih tim učenicima na besplatno korištenje.

Nažalost, tijekom prvog vala epidemije bili smo nespremni za održavanje nastave na daljinu i svaki se učitelj u novonastaloj situaciji morao snaći kako je najbolje znao i mogao. Informatički osposobljeni učitelji vrlo brzo su kreirali vlastite internetske učionice, primjerice korištenjem digitalnih alata kao što su Padlet, Google clasroom itd. Naravno, to je za učenike značilo da su se odjednom susreli s različitim načinima rada u različitim nastavnim predmetima i korištenjem različitih internetskih alata, što je i za njih bilo vrlo stresno.

Početkom ove školske godine objedinili smo sustav i počeli koristiti internetske učionice Arnes koje rade na platformama Moodle i Microsoft Teams. Svi su učenici dobili vlastiti pristup platformama, zajedno smo se prijavljivali u učionice, upoznali se s načinom njihova rada i testirali ih. Stoga su tijekom ponovnog proglašenja epidemije učenici bili bolje pripremljeni i opremljeni odgovarajućom opremom za praćenje nastave na daljinu.

3. Samoobrazovanje

Budući da sam svojim učenicima željela prenijeti što je moguće više znanja, pratila sam inovacije i ideje u području podučavanja na daljinu i pohađala popriličan broj online edukacija koje su u to vrijeme bile dostupne. Pohađala sam ih u svoje slobodno vrijeme.

Prvo sam pohađala edukaciju o sigurnosti djece na internetu “MOST (MOOC) – Sigurno korištenje interneta i mobilnih uređaja” u organizaciji Akademske i istraživačke mreže Slovenije, zatim sam sudjelovala na stručnom seminaru “Mreže interneta” u organizaciji Zavoda Integrum (zavod za odgojne, obrazovne i društvene djelatnosti).

Nakon toga sam željela proširiti svoja znanje o računalnim vještinama pa sam se uključila u program osposobljavanja “Priprema videozapisa za izvođenje nastave na daljinu” (u organizaciji Izdavačke kuće Knjigca), jer je vizualni materijal također od velike važnosti za takav način podučavanja.

Budući da podučavam i nekoliko učenika s posebnim potrebama, pohađala sam edukaciju “Jačanje kompetencija pružatelja dodatne stručne pomoći za rad s učenicima s posebnim potrebama tijekom izvođenja nastave na daljinu” u organizaciji Zavoda za školstvo Republike Slovenije.

Što se tiče ocjenjivanja tijekom podučavanja engleskog jezika na daljinu, pohađala sam program osposobljavanja pod nazivom “Planiranje, praćenje i ocjenjivanje znanja tijekom podučavanja engleskog jezika na daljinu i u učionici”, također u organizaciji Zavoda za školstvo Republike Slovenije.

Smatram da učitelji moraju neprekidno voditi računa o vlastitoj edukaciji i o tome da neprekidno idu ukorak s vremenom. U ovakvim okolnostima učiteljima je na raspolaganju veliki izbor programa osposobljavanja među kojima svaki od njih može pronaći ono koje će biti primjereno za njegove trenutne potrebe.

4. Podučavanje engleskog jezika na daljinu

Podučavanje engleskog jezika vršila sam u kombinaciji s nastavom putem videokonferencija u aplikaciji Teams i korištenjem internetske učionice Arnes (platforma Moodle) u kojoj sam objavljivala nastavne materijale i upute za učenike. Predstavit ću neke strategije koje su se pokazale uspješnima u poučavanju.

4. 1. Rad u internetskoj učionici

U internetskoj učionici sam za svaki nastavni predmet objavljivala materijale koje bismo inače obradili u školi. Naravno, pritom sam vodila računa o tome koliko gradiva učenici mogu kod kuće obraditi samostalno, stoga sam objavljene materijale prilagođavala i sadržajno i kvantitativno. Upute su bile jasne i transparentne. Internetska učionica omogućava izbor različitih digitalnih alata koji se mogu koristiti u nastavi (kreiranje mrežnih foruma, soba za čavrljanje, rječnika, kvizova, zadataka, anketa, upitnika), što znači da učitelj ima na izbor mnogo različitih načina podučavanja novog gradiva.

Pokazalo se dobrim što sam za objašnjenja gramatičkih pravila koristila aplikaciju Power Point u kojoj sam gradivo predstavila u pisanom obliku i u isto vrijeme snimila sva objašnjenja kako bi učenici tijekom praćenja gradiva (gramatičkih pravila prikazanih na planu ploče u učionici), mogli također čuti moj glas i podrobna objašnjenja istih. To je učenicima omogućavalo da se, u slučaju potrebe odnosno ako bi tijekom rješavanja daljnjih zadataka naišli na određene poteškoće, vrate na određeno objašnjenje.

Slika 1 i 2. Power Point prezentacija sa snimljenim zvučnim objašnjenjem.

Neki su zadaci bili postavljeni na način da su i učenici u internetskoj učionici morali predati rješenja zadataka na pregled, nakon čega bi o njima dobili i odgovarajuće povratne informacije u pisanom obliku. Mnogi su zadaci bili praktične prirode i kroz njih su učenici mogli prikazati praktičnu primjenu naučenog gradiva (korištenje novih riječi, upisivanje u gramatički ispravne rečenice). Ispod su primjeri samostalnih radova učenika šestog razreda koji prikazuju razumijevanje nastavnog gradiva koje smo obrađivali na daljinu. Učenici su ih izrađivali kod kuće, fotografirali i slali na pregled.

Slika 3 i 4. Projekt – Facts about me.

4.2. Videokonferencije

U aplikaciji Microsoft Teams, jednom tjedno održavali smo sastanke “uživo” putem videokonferencija. Budući da su svi učenici posjedovali odgovarajuću računalnu opremu, s time nismo imali nikakvih problema. Učenicima se svidjelo održavanje videokonferencija, stvorili smo još prisniji odnos, mogli smo razgovarati, nastavno gradivo sam im mogla objasniti na drugačiji način, a oni su imali priliku postavljati pitanja. Tijekom svake videokonferencije pregledavali smo zadatke koje su učenici samostalno riješili, a, ako je to bilo potrebno, ponovno bih protumačila neko gradivo.

Slika 5. Aplikacija Microsoft Teams (izvor: https://www.microsoft.com)

4. 3. Utvrđivanje i provjera znanja na mreži

Budući da predajem engleski jezik, na internetu sam mogla pronaći mnogo dostupnog materijala za podučavanje, što sam koristila u velikoj mjeri. Najviše sam koristila mrežnu stranicu Liveworksheets (www.liveworksheets.com), na kojoj se mogu pronaći različite vježbe iz engleskog kao stranog jezika. Nakon svakog novog gramatičkog objašnjenja potražila bih odgovarajuće vježbe koje su učenici rješavali putem interneta, a zatim ih slali na pregled. Na temelju njihove uspješnosti u rješavanju zadataka mogla sam prosuditi koji dio nastavnog gradiva su već dobro savladali i s kojim dijelom još uvijek imaju problema, što mi je poslužilo za daljnju pripremu nastave.

Slika 6. Mrežna stranica Liveworksheets (izvor: http://www.livesheets.com)

Postoji mnogo mrežnih aplikacija za provjeru znanja, primjerice Microsoft Teams – Forms, Xooltime, Classkick, Google classroom, Smart response …

Uglavnom sam koristila aplikaciju Microsoft Forms u kojoj sam sastavljala različite provjere znanja koje sam potom mogla objavljivati, ispravljati i ocjenjivati. Moguće je osmisliti više vrsta zadataka i testirati različite vještine učenika (poznavanje rječnika, razumijevanje čitanja, jezične vještine). Učenici su takve testove rješavali na videokonferencijama, pri čemu sam mogla pratiti kako su rješavali zadatke.

Slika 7 Provjere znanja u okruženju Microsoft Forms (izvor: https://www.forms.office.com)

5. Zaključak

Koliko smo bili uspješni u izvođenju nastave na daljinu doznat ćemo kad se vratimo u školske klupe. Svakako, podučavanje na daljinu nije isto što i podučavanje uživo, ali mišljenja sam da se primjenom odgovarajućih metoda rada i korištenjem različitih internetskih aplikacija može izvoditi i na kvalitetan i stručan način koji će biti zanimljiv učenicima.

Radi li se samo o sastavljanju robota?

Damjan Erhatič

U Gimnaziji Franca Miklošiča Ljutomer nastojimo našim učenicima pružiti što više znanja o tehnologijama koje su nove, aktualne i zanimljive. To uključuje 3D modeliranje s Solidworksom, Arduino platformom i senzorima, 3D ispis i skeniranje, virtualnu stvarnost, robotiku i mogućnost dobivanja Cisco CCNA certifikata iz računalnih mreža. Također smo napravili vlastiti 3D printer, stroj za crtanje, CNC uređaj i hologram. Robotika se ukorijenila u mnogim industrijskim procesima posljednjih desetljeća, a u novije vrijeme i kao dio našeg svakodnevnog života. Koristi znanje iz mnogih područja, kao što su senzori, mjerenja, pogoni, obrada signala, kinematika, dinamika i kontrola robota, virtualno okruženje, robotski vid, informatičke i računalne tehnologije itd. (Robotika itd.).

Ključne riječi: robotika, tehnologija, Lego Mindstorms Education EV3.

Zbog toga koristimo Lego Mindstorms Education EV3 kao izborni predmet iz informatike. EV3 softver angažira i motivira učenike, omogućuje im dizajniranje i programiranje, istovremeno im pružajući mogućnost eksperimentiranja bez prethodnog znanja ili iskustva u programiranju ili dizajnu. To je programski jezik, prilagođen za upotrebu, kojeg učenici vrlo brzo nauče i razumiju. Intuitivni programski jezik, u kombinaciji s pratećim materijalom, omogućava studentima brz i jednostavan prijelaz na robotiku. Ovo je područje, koje nam pruža mnogo mogućnosti za povezanost s ostalim predmetima poput matematike, fizike i engleskog jezika. Početni učitelji u ovom polju mogu se poslužiti priručnikom Uvod u robotiku, koji je dostupan u sklopu njihove verzije obrazovanja.

Sadrži i nastavni plan i primjere različitih vježbi. Duljina svake vježbe prilagođava se u kontinuitetu i ovisi o težini vježbe. Vježbe su dugačke od 45 do 180 minuta, a podijeljene su u različite kategorije: vježbanje, vježbanje i izazov za učenje, majstorski izazov i izazov za dizajn. Kroz udžbenike učenici uče o različitim senzorima, koje koriste na svojim robotima. Osnovni senzori u kompletu su ultrazvučni senzor, žiroskop, senzor osjetljiv na dodir i senzor u boji. Pored toga, može se kupiti infracrveni senzor i temperaturni senzor. Potrebni su nam i dodatni materijali (papir, ljepljiva vrpca, olovke od filca, kutomjer itd.), da napravimo različite staze odnosno pruge, koje sadrže različite prepreke i izazove za studente, koji ih nakon toga pokušavaju uspješno riješiti. Softverski koncept Lego Mindstorms Education EV3 uključuje nekoliko načina za ocjenu rada učenika. Praktičan pristup na osnovu izazova, koji nudi jednostavnu metodu promatranja, je li robot sposoban izvršiti zadatak, učinkovit je način izazivanja vještina rješavanja problema učenika i integriranja alata za ocjenu učenika i nastavnika. Kada učenici imaju poteškoće u ispunjavanju izazova upotrebe svog robota, motivirani su, da poboljšaju svoj dizajn ili program i na taj način mogu uspješno upravljati nečim, što su sami izradili. To je proces, pojačan povratnim informacijama (Uvod u robotiku, b.d.). Učenici stalno dokumentiraju svoj rad. Ovako razmišljaju i dokumentiraju ono, što su naučili i kako se mogu izraziti tijekom komunikacije. Za dokumentiranje toga postoji nekoliko različitih načina:

• opišu svoje radne procese,
• naprave slike i videozapise robota u akciji,
• naprave snimak zaslona softvera EV3.

Nakon vježbi odabiremo tim učenika, koji će predstavljati našu školu na natjecanju Lego Masters. Ovo je natjecanje, koje organizira Laboratorij za automatizaciju i kibernetiku na Elektrotehničkom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani. Tamo se suočavaju s drugim timovima iz cijele Slovenije.

Postoje i druga natjecanja, poput. FLL – Prva Lego liga. FIRST LEGO liga je program, koji značajno doprinosi i pomiče granice u obrazovanju.

To je obrazovni i istraživački program, koji svake godine ima nove izazove – projekt, koji opskrbljuje djecu i mlade s znanjem i kompetencijama 21. stoljeća, upoznaje ih sa znanošću i tehnologijom i završava turnirima. Program temelji na robotiziranju i istraživanju. Svake godine tim stručnjaka odabire novu temu izazova, što je jedan od trenutnih globalnih problema.

Ciljevi:

• potaknuti djecu i mlade da uče o nauci i tehnologiji, približiti STEAM (znanost, tehnologiju, inženjerstvo, umjetnost i matematiku),
• opremiti sudionike idejom timskog duha,
• potaknuti djecu i mlade za rješavanje složenih zadataka na kreativan način.

Prijavljeni timovi mogu sudjelovati na regionalnim turnirima nakon otprilike 10 tjedana rada, predstavljajući svoj rad i sebe i tako dobiju korisne povratne informacije.Turniri se održavaju u posebnoj, pozitivnoj atmosferi. Timovi trebaju riješiti složenu misiju uz pomoć robota, predstaviti svoj istraživački put, koji su prošli u posljednjih nekoliko mjeseci uz pomoć pripremljenog materijala. Posebno su naglašene vrijednosti, koje su prisutne svuda i svugdje.

U školama i organizacijama, koje rade u okviru programa FIRST LEGO League, mladi ljudi imaju priliku iskusiti i naučiti sve korake stvarnog procesa razvoja proizvoda: rješavanje problema pod vremenskim pritiskom, s nedovoljnim resursima i nepoznatim konkurentima. (Što je FLL, b.d.)

Da bi ovaj skup predavanja imao smisla, možemo se povezati s bilo kojom tvrtkom, koja se bavi automatizacijom u industrijskim procesima i usavršavanjem svog osoblja. To studentima olakšava predstavu o tome, kako se roboti i senzori koriste u drugim područjima. Studenti, koji pokažu veliku količinu znanja, mogu također sudjelovati s njima, prvo počevši s podučavanjem ostalih, a kasnije tako, da dobiju priliku za posao.

Literatura

1. Robotika. (b. d.) Na fe.uni-lj.si. Pridobljeno dne 22. 3. 2019: http://www.fe.uni-lj.si/izobrazevanje/2_stopnja/elektrotehnika/predstavitev/robotika
2. Uvod v robotiko (b. d.) Na ucilnice.arnes.si. Pridobljeno dne 22. 3. 2019: https://ucilnice.arnes.si/pluginfile.php/1033269/mod_resource/content/0/Uvod%20v%20robotiko%20EV3.pdf
3. Kaj je FLL? (b.d.) Na fll.si. Pridobljeno dne 14. 4. 2019: http://www.fll.si/program/kaj-je-fll

Nastava na daljinu – problem ili izazov

Petra Jesih

Sažetak

Svaki učenik jest individuum. Djeca u osnovnoj školi svakodnevno suočavaju se s različitim zahtjevima na obrazovnom, socijalnom, motoričkom, bihevioralnom, emocionalnom i vještinskom području. Svaki učenik ima svoj način kako sve to radi. Pojedinci su samostalni i uspješni, imaju potporu roditelja i ostalih članova obitelji. A postoje i oni drugi koji nemaju nikoga koji bi radio sa njima i ostanu sami sa svojim izazovima. Svima, a najviše ovim drugima, u trenutačnoj situaciji kad imamo nastavu na daljinu možemo pomoći mi, učitelji.

Ključne riječi: učenje, nastava na daljinu, tehnologija.

1. Uvod

Učiteljica sam razredne nastave koja sam se kao i svi ostali prvi put snašla ispred izazova “kako početi s nastavom na daljinu?”

Uvijek postoje dvije mogućnosti: ili postati frustrirana učiteljica jer neću učiti na stari već znani način ili naći različite oblike, kako s IKT tehnologijom početi učiti na daljinu. Biti učitelj nije jednostavno, pogotovo ne u ovim danima. Ali trebamo ostati smireni, strpljivi i samopouzdani. Lakše bi bilo ostati u nekim tradicionalnim, starim okvirima i raditi kao što smo prije. Ali sada je vrijeme za promjenu.

2. Izazov

U ponedjeljak, 16.3.2020 počeo je moj izazov nastave na daljinu. Svim roditeljima i učenicima preko telefona poslala sam moj telefonski broj, e-mail adresu i aplikaciju Viber. Zajedno smo napravili razrednu grupu i tako počeli komunicirati. Na internetsku stranicu škole svako sam jutro u osam stavila zadatke pojedinačnog predmeta. Kod predmeta matematika počeli smo s dijeljenjem gdje je podroban opis postupka obavezan. Tražila sam najbolji mogući način da im to približim. Prethodno sam objašnjavanje gradiva snimila na telefon i slala im snimak putem aplikacije. Učenike, koji su imali probleme, nazvala sam i još jednom sve objasnila u video pozivu. Polako, strpljivo i uz visoku dozu optimizma svi su se naučili dijeljenje dvoznamenkastim brojem. Učenici su prvi tjedan svoje zadaće fotografirali i slali mi ih preko aplikacije Viber. Ja sam ih pogledala i svakome slala povratnu informaciju. U drugom tjednu poslužila sam se aplikacije Youtube. Snimila sam zadaće i slala ih učenicima da su me mogli i čuti i vidjeti. Stvorila sam mrežnu učionicu, napravila PowerPoint prezentacije, gdje su me mogli učenici i vidjeti i čuti. Tako sam pokušala motivirati i privući pažnju za učenje na poseban način. Naime, neki učenici nisu prihvaćali ovakav rad i teško ih je bilo motivirati da otvore program, slušaju me i nakon toga prave bilješke za učenje.

Obrazovanje i znanje veoma su važni. Potrebno je raditi, učiti se. Ali to nije sve. To je samo ishodište i temelj. Djeca trebaju usvojiti i vještine za cijeli život.

“Tvoje pravo obrazovanje počinje kad napustiš školu.”

Robert Kiyosaki

2. 1. Aktivnosti

U trećom tjednu nastave na daljinu realizirali smo Svjetski dan zdravlja. Učenici su pripremili zdrav doručak, snimili su se kako peru ruke i stvorili logotip Ostani kući. Zatim su vani pravili i vježbe budnosti. Svaki je bio kreativan na svoj način i na temelju iskustva posjedovao znanje i razvio kreativno mišljenje i maštu.

„Jedini način kako možete odlično raditi svoj posao je da volite to što radite. Ako to još niste pronašli, nastavite tražiti. Nemojte se predati. Kao i sa svim stvarima koje se tiču srca, znat ćete kada ste ga pronašli. I, kao svaka dobra veza, postajat će sve bolje kako godine prolaze. Stoga nastavite tražiti dok ne pronađete. Nemojte se smiriti.“

Steve Jobs

Nedostajali su mi učenici , pa sam četvrti tjedan sa njima uspostavila kontakt aplikacijom ZOOM. Vidjeli smo se, pričali o događajima, kako su, a napravili smo i školski sat. Učenici su rješavali zadaće i bili zadovoljni jer su me mogli pitati ako nešto nisu razumjeli. Naša nastava još uvijek traje tako. Imamo nekoliko aplikacija i kanala, Viber, online učionicu, internetsku stranicu škole, e-mail, ZOOM, Youtube. Nakon rješavanja zadaće učenicima uvijek napišem povratnu informaciju, jer djeca trebaju znati koliko su uspješni kod samostalnog rada. Ja mislim da je to jedini i pravi način nastave na daljinu, jer učenici trebaju znati koliko i na kakav način trebaju još raditi da bi imali što bolje rezultate. A najbitnije je da vole raditi.

Slika 1. Zoom video s učenicima

3. Zaključak

Kvalitetno obrazovanje nije sinonim za punu glavu činjenica i podataka. Svaki učenik ima svoju metodu: jedan će napisati pjesmu, drugi će se učiti napamet, treći će napraviti bilješke, neki će napraviti umne mape. Svaki će na svoj način doći do pojedinog obrazovnog cilja. Zašto ne?

“Tko traži cilj ostat će prazan kad ga uhvati, ali tko nađe put do tog cilja, uvijek će ga nositi u sebi.”

Nejc Zaplotnik

4. Literatura

1. Košmrl, S. 2019. Srčni učitelj. Trbovlje: Založba 5ka

„Zarobimo“ jesen tehnologijom!

Primjenjivo i na druga godišnja doba

Marlena Bogdanović

S prvim suhim listovima došuljala se jesen i u 2. razred OŠ Tučepi! Uvukla se u likovne radove, priče i pjesme, u matematičke zadatke. Mi smo je odlučili “zarobiti” nizom aktivnosti koje su podrazumijevale korištenje moderne tehnologije tj. tableta jer se jedino na tabletima može do mile volje brisati, pisati, provjeravati i ispravljati pogreške, a da na kraju završni uradak bude uredan, čitljiv i svima zanimljiv! Uz korištenje tehnologije možemo se u trenu povezati i s prijateljima i provjeriti kakva je jesen koju su oni „zarobili“ u svom zavičaju! Evo kako smo mi primijenili modernu tehnologiju i stavili je u službu učenja o svijetu oko nas:

1. „Zarobili“ smo jesen u matematičkim čestitkama

Ove smo godine za školski jesenski sajam izradili vrlo neobične čestitke! Svaki je učenik osmislio matematički zadatak riječima jesenske tematike, zatim je izradio QR kod u koji je „zarobio“ vlastiti zadatak riječima, a zatim je u aplikaciji za crtanje izradio jesensku sliku koja se idealno sljubljuje sa zadatkom. Zatim su učenici spojili QR kodove i slike i tako dobili zanimljive jesenske čestitke. Činjenica je da su naše čestitke bile pravi hit na sajmu i da su se učas razgrabile! Učenici su kupcima dali upute kako će svojim mobitelima očitati QR kodove sa čestitki, riješiti zadatak i poslati nam rješenje e-poštom. Najsretnijeg rješavača nagradit ćemo besplatnom zimskom čestitkom koje ćemo izraditi za zimski sajam – sad smo dodatno motivirani kad smo saznali koliko su nam jesenske QR čestitke dobro prošle na tržištu!

2. Dalmatinska jesen odletjela u Zagreb videokonferencijom

Na krilima uspjeha na jesenskom sajmu bacili smo se na pripreme za našu prvu, jesensku videokonferenciju. Povezali smo se sa drugašima iz OŠ Horvati iz Zagreba i njihovom divnom učiteljicom Suzanom Delić. Za naše smo nove prijatelje pripremili puno dalmatinskih plodova jeseni! Nakon predstavljanja i uvodnog upoznavanja svaki je tučepski drugaš za naše prijatelje sa sjevera pripremio kratku prezentaciju za svoj plod: kako se zove, za što je sve koristimo, je li biljka vazdazelena ili listopadna. Našlo se tu: šipaka, maslina, suhih smokava, kadulje, oraha… Zatim smo jedni drugima otpjevali po jednu jesensku pjesmu. Baš je bilo zabavno družiti se online! Bilo je posebno svečano jer su konferenciji nazočile i ravnateljice obije škole, a u našoj učionici smo imali i još dva gosta: nastavnicu matematike Sanju Nizić, te učiteljicu Nenu Rafaneli.

3. Jesenski plodovi „zarobljeni“ u online kvizu

Videokonferencije i online kvizovi odmah su zauzeli sam vrh ljestvice najdražih aktivnosti u učionici! Zato smo dogovorili nastavak suradnje sa drugašima iz OŠ Horvati, ali na jedan novi način: dogovorili smo zajedničko rješavanje pitanja na online kvizu putem videokonferencije! Tučepski su drugaši smislili pitanja za kviz o jeseni u našem zavičaju. Za svako je pitanje trebalo ponuditi jedan točan i nekoliko netočnih odgovora. Bilo je zabavno biti učiteljica učenicima koji su u sinergiji jedni druge nadopunjavali, smišljali pravilnu formulaciju, ispravljali netočan red riječi u pitanju. Vrhunac dana bio je trenutak kada je mali tučepski drugašić tražio da se iz pitanja „Što se radi od plodova masline?“ izbaci netočan odgovor „kvasina“ i ubaci „ocat“ jer je to prava riječ koju bi naši zagrebački prijatelji mogli razumjeti! Novu smo videokonferenciju započeli razmjenom informacija o sportovima koji se treniraju u oba razreda, o aplikacijama koje se koriste za vježbanje matematike, a zatim smo istovremeno, dijeleći zajednički ekran, a opet svatko iz svog razreda, odgonetavali točne odgovore o pitanjima o jeseni. Sat se munjevitom brzinom primaknuo kraju! Negodovanja zbog prekratkog sata bilo je sa obije strane!

Sigurni smo da ćemo se uskoro opet podružiti s prijateljima iz Zagreba i zajedno, jedni od drugih, učiti i o godišnjim dobima, o drugim zavičajima naše lijepe domovine! Hvala kolegici Suzani i njenim učenicima na divnom druženju! Ovim putem pozivamo i druge razrede, iz drugih dijelova Lijepe Naše da nam se pridruže pa da zajedno rastemo na krilima moderne tehnologije i zajedništva!

Aplikacije koje su korištene za opisane aktivnosti:

QR Code Generator
QR Code Reader
Draw & Color
Skype
Kahoot!

Naj-akcija Grada Čakovca

Ivana Ružić

U utorak, 10. listopada učenici i učitelji iz I. osnovne škole Čakovec, gradonačelniku grada Čakovca Stjepanu Kovaču predstavili su naj-akciju koju su proveli na području grada Čakovca. Voditelji naj-akcije su Ivana Ružić, učiteljica informatike i Matija Horvat, učitelj TZK.

Današnja djeca od rane dobi značajan dio vremena provode online, igrajući različite računalne igre, objavljujući različite sadržaje na različitim servisima, druženje s obitelji i prijateljima zamjenjuje druženje s pametnim uređajima. Sportske aktivnosti u prirodi su često zanemarene, djeci nedostaje motivacija, poticaj za odlazak u prirodu za istraživanje, upoznavanje prirodnih ljepota i bogatstva.

U 21. stoljeću tehnologija oblikuje naše živote, potpomaže nam u obavljanju svakodnevnih obaveza, a cilj ove naj-akcije je djecu naučiti odgovorno i sigurno koristiti tehnologiju, naučiti da tehnologija nisu samo online igre i društvene mreže, da djeca sama mogu stvarati različite obrazovne sadržaje, osjetiti radost stvaranja i dijeljenja vlastitih sadržaja sa obitelji i prijateljima.

Želimo djecu potaknuti na bavljenje sportom i omogućiti im aktivno sudjelovanje u sportskim aktivnostima u prirodi i na taj način djeci omogućiti da bolje upoznaju i cijene prirodne ljepote i bogatstva našeg kraja, a vlastite pametne uređaje nauče koristiti za bolje snalaženje u prostoru, istraživanje na otvorenom i dokumentiranje posebnosti.

Med Murom i Dravom’ kriju se mnoge prirodne ljepote, bogata flora i fauna s kojom je čovjek od davnina živio u suživotu. Cilj naj-akcije je vratiti dijete 21. stoljeća u prirodu, razvijati suživot s prirodom na suvremen način uz pomoć tehnologije, razvijati ljubav prema vlastitom zavičaju i pripremiti djecu da izrastaju u zdrave odrasle ljude, spremne prihvaćanja izazova 21. stoljeća u brinući i cijeneći prirodna bogatstva i u suživotu s prirodom.

Ciljevi naj-akcije su usvajanje novih znanja i vještina kod učenika, razvoj i njegovanja pozitivnog odnosa prema radu i stvaranju, razvoj kreativnosti i inovativnosti učenika, razvoj timskog načina rada i suradničkog učenja, usvajanje i razvoj zdravih navika života, pozitivan odnos prema sportu, kretanju i sportskim aktivnostima, usvajanje navika redovitih sportskih aktivnosti i zdrave prehrane, razvoj interesa prema zavičaju, istraživanje njegovih prirodnih bogatstava i ‘vraćanje’ djece u prirodu.

Naj-akcija se provodila u dvije tematske cjeline (informatičke radionice i sportske aktivnosti) koje su se povezale korištenjem tehnologije ostvarujući zajednički cilj: razvoj zdravih životnih navika, razvoj ljubavi prema sportu i sportskim aktivnostima u prirodi, razvoj ekološke i digitalne pismenosti djece. Krajnji rezultat jedinstveni digitalni obrazovni sadržaji koji povezuju sport, prirodu i informacijsko komunikacijsku tehnologiju.

Programi i sadržaji za svaku od cjelina:

• usvajanje znanja i vještina iz područja informacijsko komunikacijske tehnologije (izrada 3D modela i ispis na 3D pisaču, izrada i oblikovanje edukativnih multimedijalnih sadržaja i sadržaja proširene stvarnosti, izrada edukativnih multimedijalnih igara, razvoj i usvajanje navika sigurnog i odgovornog korištenja informacijsko komunikacijske tehnologije, prepoznavanje opasnosti i pravilno reagiranje u slučaju izloženosti opasnostima u online okružju, ciljano i smisleno korištenje tehnologije u različitim životnim aktivnostima: izrada elektroničke knjige sa sadržajima o važnosti kretanja i bavljenja sportom, savjetima i pravilima za pravilno redovito vježbanje, sadržajima o važnosti zdrave prehrane, primjer zdravog jelovnika sa jednostavnim receptima)
• razvijanje prometne kulture, upoznavanje sa pravilima ponašanja u prometu, razvoj specifičnih sposobnosti (bicikliranje, penjanje i veslanje), upoznavanje sa pravilima sigurnog i odgovornog ponašanja na rijeci, poticanje samostalnosti, razvoj repetitivne snage (veslanje), funkcionalnih sposobnosti (penjanje i spuštanje po planini), poticanje učenika na snalaženje u prirodi i na timski rad.

Naj-akcija se provela kao niz od tri informatičke radionice za djecu u vrijeme ljetnog odmora za učenike uz vodstvo i pod stručnim nadzorom učitelja i vanjskih suradnika, teme radionica:

• sigurnost i privatnost u online okružju video
• izrada elektroničke knjige: Healthy lifestyle, Zdravo je fora , Sports
• 3D modeliranje i 3D ispis

Naj-akcija uključuje i tri sportske radionice koje su se održale u vrijeme ljetnog odmora za učenike uz vodstvo i pod stručnim nadzorom učitelja i vanjskih suradnika, teme radionica:

• vožnja biciklom
• spust čamcima po rijeci Dravi
• planinarenje na Ivanščicu

Posebnosti i originalnost naj-akcije očituje se u tome što:

• naj-akcija povezuje tehnologiju, sport i prirodu u jednu smislenu cjelinu
• naj-akcija djecu vraća u suživot s prirodom
• naj-akcija razvija ljubav prema sportu i zdravom stilu života
• učenici su istraživali i samostalno uz pomoć voditelja jelovnike zdrave prehrane, savjete o važnosti bavljenja sportom i pravilnim načinima vježbanja uz pomoć tehnologije na kreativan i inovativan način razvijajući suradnju i timski rad
• učenici su aktivno sudjelovali u svim aktivnostima
• učenici su samostalno razvijali ideje i stvarali digitalne obrazovne sadržaje: elektroničku knjigu, 3D modele, animacije, video
• učenici su javno prezentirali svoj rad lokalnoj zajednici
• naj-akcija je osmišljena na način da kod djece razvija sve važne kompetencije za 21. stoljeće

Naj-akcija je djeci, njihovim roditeljima i lokalnoj zajednici donijela slijedeće koristi

• razvoj radnih vještina djece
• razvoj digitalnih kompetencija djece
• razvoj sigurnog i odgovornog korištenja tehnologije
• stvaranje obrazovnih sadržaja uz pomoć tehnologije
• razvoj interesa i talenata djece
• motivacija djece za istraživanje i samostalan rad
• izrada originalnih multimedijalnih sadržaja o zdravom stilu života (važnost zdrave prehrane i bavljenje sportom)
• odgojno obrazovni sadržaji u slobodno vrijeme djece uz vodstvo učitelja
• razvoj interesa za sport i prirodnih bogatstava sredine u kojoj živimo
• razvoj osjećaja društvene pripadnosti
• važnosti vlastitog aktivnog, pozitivnog i odgovornog djelovanja u lokalnoj zajednici

Sigurnost na internetu – naš dom

Marlena Bogdanović

Drugaši OŠ Tučepi vole učiti o sigurnom i odgovornom korištenju tehnologije! U ovoj školskoj godini svi učenici pohađaju izvannastavnu aktivnost Mali informatičari tijekom koje usvajaju nove vještine i znanja o sigurnosti na internetu. Stečena znanja svakodnevno primjenjuju radeći tijekom nastave na svojim tabletima , kod kuće dok igraju igrice ili istražuju internet.

Stoga je jasno da ih ni ovogodišnji Dan sigurnijeg interneta nije dočekao nespremne! Učenici su došli na ideju kako bi bilo zgodno sve što su naučili predstaviti svima onima sa kojima dolaze u svakodnevni kontakt, a koji nemaju prilike učiti o ovoj prevažnoj temi. Stoga su na Malim informatičarima krenuli u izradu plakata koji bi im mogao pomoći u prezentiranju svega naučenog. Razgovarajući o različitim opasnostima koje na internetu vrebaju iza svakog klika, zaključili su kako je izgradnja znanja o ovoj temi slična gradnji nekog predmeta ili nove građevine. Tako smo za svoj plakat izabrali simbol kućice i krenuli u avanturu!

Na početku gradnje kućica ima samo gole zidove i u njima šupljine za buduće prozore i vrata. Upravo tako izgleda naš dom kada mi izlazimo na internet bez ikakvog znanja kako se zaštititi!

Mi smo najprije učili o ANTIVIRUSNIM PROGRAMIMA, pa su upravo oni postali prva linija obrane za našu kućicu! Instalirani antivirusni program daje našoj kućici prozore i vrata. Učenici su uočili kako naši tableti imaju antivirusni program koji se sam redovito ažurira i skenira naš uređaj. Ponekad savjesni i odgovorni učenici i sami skeniraju uređaj kako bi se još jednom uvjerili da je sve u redu!

Drugaši znaju da je kućica sa antivirusnim programom dobila prozore i vrata koji je štite isto toliko koliko stvarnu kućicu ti otvori štite od kiše, velike topline ili hladnoće. Međutim, drugaši znaju da se prozori i vrata vrlo lako mogu otvoriti ako nisu zaključani! Stoga dodatnu sigurnost, odnosno drugu liniju obrane našem domu daje odgovorno pretraživanje interneta. Učenici su naučili koji se podaci i kome smiju odavati na internetu. Zato smo se dogovorili da simbol druge linije obrane za našu kućicu budu oznake HTTPS. Drugaši su naučili da je to simbol za stranice koje imaju dodatno osiguranje i koje nam daju dodatnu sigurnost kad se od nas traži upisivanje nekih osobnih podataka.

Tako je naša kućica s oznakama HTTPS dobila čvrste i zaključane prozore i vrata! Ali, već i vrtićani znaju da zaključana vrata i nisu neka osobita prepreka provalnicima koji su čvrsto odlučili narušiti sigurnost našeg doma. Razgovarali smo o tome što bi našoj kućici dalo još veću sigurnost, što će oko nje podići čvrst, neprobojan bedem, nešto što nitko nepozvan ne može srušiti ili oduzeti. Složili smo se da bi jedini čvrst i neprobojan bedem za našu kućicu moglo činiti jedino ZNANJE – primjena naučenih znanja i vještina prilikom svakodnevnog boravka na internetu. Što budemo više učili i primjenjivali naučeno, bedem oko naše kućice postajat će sve čvršći i neprobojniji. Stoga smo počeli graditi bedem našim dosadašnjim saznanjima:

• ne nasjedaj na primamljive ponude iz skočnih prozorčića
• ne odaj svoje osobne podatke: ime, prezime, brojeve telefona, kartica…
• neka ti virtualni prijatelji budu samo oni koje i osobno poznaješ
• ne objavljuj svoje fotografije ispod kojih je tvoje ime i prezime
• ne objavljuj tuđe fotografije ili uratke bez dopuštenja vlasnika
• ne kupuj niti ne naručuj ništa bez znanja i dozvole roditelja
• pravila pristojnosti u stvarnom i virtualnom svijetu su ista
• ako ti netko nešto nudi ili te nagovara na stvari koje tebi čine neugodu, to odmah reci roditeljima ili učiteljici

Zamolili smo nastavnicu Engleskog jezika da nam pomogne prevesti plakat na engleski, pa smo ga predstavili našim partnerima iz drugih zemalja, a ovaj na hrvatskom je odlično poslužio za predstavljanje učenicima iz naše škole, ali i roditeljima.

Naime, 2. veljače pozvali smo roditelje na javni sat „Sigurno i odgovorno korištenje tehnologije u Veseloj učionici“, tijekom kojega smo im prezentirali naš plakat, pokazali kako radimo na našim tabletima i što smo sve naučili. Roditelji su bili impresionirani i na kraju su priznali kako su i sami dosta toga naučili i spoznali koliko je ova tema važna i korisna za proučavanje. Pomogli su i letci koje su nam poslali djelatnici Centra za sigurniji internet, a koje smo, uz pomoć nastavnice Informatike, podijelili i drugim učenicima naše škole.

Ovogodišnji Dan sigurnijeg interneta obilježili smo i pregledavanjem i analizom videa i materijala na CSI.HR web stranicama, podržali smo Thunderclap kampanju i CSI.HR Facebook stranicu.

Učenicima se ipak najviše svidio video SIGURNOST NA NETU koji su još daleke 2010. izradili ondašnji trećaši, a koji je postigao veliki međunarodni uspjeh. Složili smo se da je sve ono što je na videu prikazano još uvijek vrlo aktualno i zanimljivo. Poslali smo poruku sadašnjim srednjoškolcima da nam je video u kojem oni igraju glavne uloge još uvijek No.1 !

Bilo im je drago! I oni su još uvijek ponosni na svoj rad. Ponosni su i na današnje učenike Vesele učionice koji su nastavili njihovim stopama i grade bedeme sigurnosti i odgovornog korištenja tehnologije oko svojih domova. Možda ih uspiju sagraditi dovoljno za cijele Tučepi. Možda i još dalje, tko zna? Sigurno je samo jedno – učenici Vesele učionice OŠ Tučepi nikada neće odustati!

Kreativnost podržana tehnologijom

Sanja Pavlović Šijanović

Kreativnost je fenomen, pojava koju je vrlo teško definirati. Encyclopedia Britannica (2009) navodi:“Kreativnost je sposobnost da se nešto izvrši na drugi način, napravi nešto novo, bilo da je to novo riješenje za problem, nova metoda, zamisao, ili novi umjetnički objekt ili oblik“, Klaić (1990:750) kreativnost tumači kao stvaralaštvo, tvoračku sposobnost, radnu energiju. „Kreativnost je primjena znanja i vještina na novi način kako bi se postigao vrijedni cilj“ (Gibson, 2005:156). Iz svih ovih definicija možemo izlučiti zajednički čimbenik: svaki se čovjek vlastitom kreativnošću razlikuje od drugih, nema „copy-paste“, samo original. Iako je danas svijet relativno standardiziran zbog široke primjene tehnologije koja nas navodi na suzbijanje razlika te stvaranje jedinstvene mase, kreativnost je ono što svakog čovjeka čini individualcem. Zbog težnje ka standardizaciji tehnologija, događa se paradoks jer u nekih pojedinaca uporaba suvremene tehnologije izaziva nazadovanje kreativnoga razmišljanja, dok u drugih izaziva težnju za otkrivanjem onoga čega se nitko drugi nije sjetio. Stoga je tehnologija beskrajno i neiscrpno more inspiracije koju treba promotriti sa svih aspekata kako bi se uočila i najmanja stavka koja će promijeniti vlastiti pogled na svijet.

Korijeni kreativnosti su korijeni ljudskoga postojanja. Današnjem shvaćanju kreativnosti bliski su bili i stari Grci i Rimljani, koji su svojim doprinosom u likovnoj umjetnosti, glazbi, arhitekturi, izumima i otkrićima, postavili temelje civilizacije. Društvene okolnosti u kojima ljudi ostvaruju svoje živote imaju veliki utjecaj na razvoj kreativnosti. Što je društvo slobodnije i demokratičnije to je i kreativnost prisutnija, inovativnost jednog društva istovremeno je i pokazatelj njegove slobode i demokratičnosti. Dok je Sparta bila totalitarno društvo u kojem su svi njegovi stanovnici bili militaristički odgajani, Atena je bila demokratsko društvo (ako izuzmemo robove) i njeni stanovnici sastajali su se na gradskom trgu gdje su se raspravljala sva životna pitanja i donosile odluke važne za život. Sve ono vrijedno što je stvoreno u znanosti i umjetnosti tog doba dali su građani Atene. U doba renesanse, došlo je do napretka u shvaćanju pojma kreativnost, te su oni istu definirali kao „Upotpunjenje prirode“. Kroz povijest prožeta su različita shvaćanja kreativnosti, no, nitko od toliko značajnih i cijenjenih povijesnih ličnosti nije mogao ni slutiti što će u 21. stoljeću podrazumijevati riječ kreativnost. Jedini znanstvenici koji su pretpostavili da će kreativnost evoluirati zajedno sa čovjekom i na taj način biti izražena i kroz tehnologiju su Graham Wallas i Richard Smith, koji su u svom djelu „Art of thought“ (1926.) definirali kreativnost kao naslijeđe evolucijskoga procesa koje je omogućilo ljudima brzu prilagodbu novim promjenama.

Danas, kreativnost podrazumijeva težnju ka stvaranju novih ideja, pojmova, rješenja ili problema, odnosno težnju ka promjeni. Čitave su se industrije uzdignule na noge u potjeru za kreativnim idejama i razvojem kreativnih tehnika. Nove tehnologije omogućuju pristup širokomu spektru informacija koje promatrajući na drugima neobičan i nezamisliv način, možemo lako pretvoriti u kreativnu ideju. Sama informacijsko-komunikacijska tehnologija od individualaca zahtjeva razvoj kreativnoga razmišljanja, kako bi mogli riješiti vizualne zadatke koji se stavljaju pred njih. Mislilo se da je sam izum tehnologije vrhunac ljudske evolucije jer današnja tehnologija predstavlja itekakvu kreativnost. Od izuma brojnih alata koji su toliko kreativni da svojom banalnošću naš život čine jednostavnijim i boljim, do izuma robota koji su čak u mogućnosti komunicirati sa čovjekom i suzbiti osamljenost i tugu. Kod djece, tehnologija potiče kognitivan razvoj i razvoj kreativnoga razmišljanja. Jedno od značajnijih istraživanja koje dokazuje prethodno navedenu tvrdnju provedeno je 2000. godine na američkom sveučilištu u Illinoisu. Pored toga, kroz desetak godina istraživanja donesen je zaključak kako djeca koja koriste tehnologiju u svakodnevnomu životu kao dodatnu aktivnost imaju značajno veći razvojni potencijal u usporedbi s djecom koja ne koriste računala. S obzirom na to da je taj isti razvojni potencijal u djece rane i predškolske dobi izvanredan, korištenje tehnologija omogućava iznimna poboljšanja u motoričkim sposobnostima, razvojnom matematičkom razmišljanju, povećava maštovitost, te pospješuje kritički način razmišljanja, kao i rješavanje problema.

Škole mogu pomoći svojim učenicima razviti ključne kompetencije za cjeloživotno učenje, ključne sposobnosti i znanje koje im je potrebno za osobno ispunjenje, socijalnu uključenost i aktivno građanstvo u današnjem svijetu koji se brzo mijenja, podučavajući ih, od rane dobi, kritičkom promišljanju i upravljanju svojim učenjem, samostalnom i suradničkom radu, traženju informacija i podrške kada je to potrebno i korištenju mogućnosti koje im pružaju nove tehnologije (Europska Komisija, 2008c).

Nastavnici su ključni igrači u jačanju i prihvaćanju novog digitalnog ozračja u školama. U većini se europskih zemalja zajedno sa Republikom Hrvatskom trenutno promiče upotreba širokog raspona ICT alata za poučavanje i učenje, one preporučuju ili predlažu nastavnicima primjenu različitog hardvera poput računala, projektora, DVD-a, videa, TV-a, kamere, pametnih ploča i virtualnih okolina učenja koje integriraju čitav raspon ICT infrastrukture s ciljem stvaranja personaliziranog online prostora za kreativno učenje. Isto tako u većini zemalja, postoje online platforme, forumi, blogovi ili slične stranice društvenog umrežavanja koje olakšavaju suradnju, razmjenu iskustava i materijala među nastavnicima. Uz to, mogu postojati poveznice (postavljene na središnjoj razini) za pristup drugim stranicama koje mogu zanimati nastavnike, poput onih koje nude obrazovne materijale, uključujući nastavne materijale i softver, informacije o novim tehnologijama ili za reklamne stranice koje nude vijesti i informacije o trenutnoj situaciji.

Tehnologija pruža pojedincu još jedan kreativan i edukativan način za učenje ali i za iskorištavanje slobodnoga vremena. Ona mu nudi svijet na dlanu, a individualac mora biti hrabar i spreman ući u bitku sa svijetom i dokazati svoju samostalnost u izricanju kreativnosti. Iako tehnologija sama po sebi ne jamči kreativnost, kreativni proces uvelike ovisi o dobrom poznavanju tehnologija. Tehnologija nam olakšava stvaranje i otvara sasvim nove mogućnosti izražavanja. Maslow (1976.) smatra, da djecu moramo učiti da postanu kreativne osobe tako da su u stanju inovirati i improvizirati pri čemu se ne smiju bojati promjena nego se moraju osjećati ugodno u promjenama i inovacijama, te uživati u promjenama i inoviranju doživljavajući ih kao izazov… (Obrazovanje u tehnološki bogatom kontekstu u doba globalizacije = obrazovanje „cijelog djeteta za cijeli svijet” G. Lakoff)

Kako ništa na ovomu svijetu nije samo po sebi dobro ili loše, tako ni tehnologija ne može sama utjecati na razvoj ili sputavanje razvoja kreativnoga razmišljanja u pojedinaca. Ljudi su ti koji će svojim shvaćanjima tehnologiju učiniti kreativnom, jer jedino što je zaista kreativno na ovomu svijetu jest ljudska mašta, koja je, na samomu početku i stvorila tehnologiju kakvu mi danas poznajemo. (Albert Einstein „Mašta je daleko važnija od znanja.“ „Logika će te dovesti od točke A do točke B. Mašta će te odvesti svugdje“). Kreativno mišljenje mogu ograničavati zahtjevi da se obuzda mašta, da se “misli kao i drugi”, da se kreće sigurnim, poznatim i prihvaćenim putevima. Kreativno mišljenje bira, nasuprot tome, nesigurne, neutabane staze!

I na kraju konkretan primjer iz prakse u kojem je simbiozom kreativnosti i tehnologije nastao izvrstan uradak učenika Marka Sablića 3.c razreda prirodoslovno-matematičkog usmjerenja Gimnazije Vukovar: Logo gimnazije Vukovar.

Logo Gimnazije Vukovar nastao je u školskoj godini 2013./2014. nakon provedenog internog natječaja između svih učenika škole.

Evo i Markovog obrazloženja:

„U mom prijedlogu za logotip Gimnazije Vukovar možemo vidjeti tri temeljne boje. Svijetloplava boja simbolizira rijeku Dunav, a ista se može naći na zastavi Grada Vukovara. Takav oblik približan ovome na logotipu također se može vidjeti iz satelitske snimke gdje Dunav čini blago slovo „G“ zajedno sa Vukovarskom Adom. Isto slovo „G“ u logotipu sastavljeno je od 4 crte iste boje kojima se mogu pridati značenja četiriju stupova škole, nekakvih temeljnih vrijednosti do kojih se drži ( za primjer: disciplina, tradicija, izvrsnost i znanje). Nadalje, u logotipu je slovo „G“ predočeno kombinacijom rijeke Dunav i grube skice vodotornja. Slovo „V“ u pozadini je crvene boje, koja se također nalazi na zastavi Grada, te predstavlja kontrast plavoj. Može se objasniti kao simbolična pobuna protiv neznanja, vatrenost i upornost učenika u postizanju rezultata na akademskim poljima ( 3 unutrašnje crte). Dodajem također da su slova „G i V“ u logotipu inicijali ”Gimnazija Vukovar”, a mogu imati i asocijaciju na ”Grad Vukovar”. Vrpca u donjem dijelu logotipa je žute boje, kao što je i zgrada gimnazije (po Pavličiću „Žuta zgrada na brijegu…“). Vrpca i izgled iste nije konačan već otvoren dodatnim opcijama kao što su dodavanje latinskih slogana (”Scientia potestas est” ,”Doctrina est fructus dulcis radicis amara”, ”Scientia Nobilitat” i sl.), godine ili prebacivanje iznad slike, omatanje teksta u luk… Osim svega navedenog, logotip je prije svega jednostavan, inovativan i lako pamtljiv a prema tome može se lako animirati i uređivati na računalu.“

Tehnologija nas svojom bešćutnošću čini snalažljivima i spremnima da se pomoću tehnoloških izvora spremimo za potragu onoga čime ćemo se istaknuti u moru prosječnih nekreativaca jer “ Ono što je iza nas i ono što je ispred nas, sitnica je u odnosu na ono što je unutar nas “ (R.W. Emerson), a Markov trud i uradak svakako pokazuju kako kreativnost ima veliku podršku u tehnologiji i kako se njihovom kombinacijom može istaknuti i uspjeti.