Očuvanje starih karnevalskih običaja

tanja_majeric

Tanja Majerič

Sažetak

Očuvanje bogate kulturne baštine je izuzetno važno već za djecu u vrtiću. Djeca tako uče o tome kako su živjeli naši preci i vode računa da naša tradicija živi dalje.

Karnevalske tradicionalne maske su one koje na početku godine znače i novi početak nakon završetka zimskog razdoblja i donose ljudima radost, smijeh i želju za dobrom žetvom na poljima i zdravlju ljudi.

Ključne riječi: karneval, tradicija, maske, aktivno učenje.

1. Uvod

Očuvanje starih karnevalskih običaja već se dugi niz godina prenosi s koljena na koljeno. To je omogućilo našim precima, sada nama, a kasnije će i našim potomcima, da upoznaju i uživaju u načinu provođenja karnevalskog vremena.

Ptuj i okolica nude veliki broj raznolikih karnevalskih navika i maski. Jedna od najpoznatijih, zanimljivih i najtajanstvenijih karnevalskih maski je takozvani Kurent ili Korant, a pridružuju joj se i druge vrlo zanimljive tradicionalne karnevalske maske, svaka noseći svoju posebnu narodnu poruku. Svojom posjetom donose ljudima sreću, radost i žele im obilnu žetvu na poljima, plodnost i zdravlje.

2. Ciljevi kojima smo težili:

  • djeca upoznaju, prepoznaju i imenuju tradicionalne karnevalske maske;
  • djeca upoznaju različite praznike i običaje;
  • očuvanje kulturne baštine.

3. Metode

Koristili smo metode promatranja, razgovora, slušanja, objašnjavanja, demonstriranja, imenovanja, sviranja, vlastitih aktivnosti i istraživanja.

4. Diskusija

Upoznavanje i očuvanje starih karnevalskih običaja na našem području vrlo je važno, jer djeci omogućava upoznavanje s bogatom kulturnom baštinom.

Tako smo tijekom karnevala pripremili vrlo posebne aktivnosti. Prvo smo u skupinama razgovarali o pojedinačnim tradicionalnim maskama. Tijekom razgovora koristili smo razne slikovne programe, video zapise i knjige. S djecom smo istraživali kakvu posebnu odjeću nose pojedine maske i od kojih je materijala odjeća izrađena.

Također smo naučili i proučavali ponašanje pojedinih maski, jer je svako predstavljanje maske smisleno i unaprijed određeno i ima svoju svrhu.

Kad smo stekli neko znanje, bilo je vrijeme da ove maske upoznamo uživo. Odredili smo dan kada ćemo vidjeti maske.

Svoj smo višenamjenski prostor ukrasili karnevalskim vrpcama različitih boja.

Djeci su se predstavili kurent ili korant s vragom, rusa, pokač, baba nosi djedu, kopljanici i vile. Djeca su imala priliku upoznati vrlo raznolike tradicionalne karnevalske maske.

Slika 1Prvo smo se upoznali s Rusom. To je maska koja predstavlja životinjsku masku. Rusu prate glazbenik, pokač (vođa orača) i dječak koji vodi Rusu.

Slika 1. Predstavljanje tradicionalne karnevalske maske – RUSA

Vrlo dinamičan, živahan i veseo dolazak među nas stvorili su kopljanici iz Markovca u pratnji vila. Kopljanici su mladi dječaci, koji nose koplja u rukama i plešu uz zvuke harmonike, baritona i klarineta. Mlade djevojke, odjevene u vile, plešu kraj njih, nose u rukama zlatnu kutiju i pjevaju same.

Slika 2Slika 3
Slika 2. Predstavljanje Vile         Slika 3. Predstavljanje markovskih kopljanika

Na kraju smo se upoznali s vrlo posebnim i uvijek poželjnim kurentom ili korantom.

Kurent ili korant najpopularniji je karnevalski lik. Njegovo pravo podrijetlo još nije razjašnjeno. Pogled na njega definitivno obuzima i impresionira svakog čovjeka. Kurentova odjeća sastoji se od dugog ovčjeg kaputa. Ima pet velikih kravljih zvona pričvršćenih na lanac oko struka. Na nogama ima crvene ili zelene vunene gamaše, a na glavi posebnu masku. Razlikujemo dvije vrste koranta – jedni su pernati jer ima masku ukrašenu fazanskim ili paunovim perjem i šarenim vrpcama i cvijećem, a ostali Slika 4su rogati jer na maski imaju dva kravlja roga.

U rukama drže poseban štap odn. toljagu umotanu u ježevo krzno na vrhu.

Slika 4. Predstavljanje Kurenta odn. Koranta

5. Zaključak

Aktivnosti u našem vrtiću djeci su bile vrlo zanimljive i nudile su im mogućnosti za aktivno učenje i vlastita istraživanja.

Upoznali smo i promatrali tradicionalne karnevalske maske, tipične za naše životno okruženje – Ptujsko polje.

Tako smo željeli djeci približiti stare običaje koji ponegdje, nažalost, već tonu u zaborav i ne dopuštaju očuvanje i prijenos tradicije s koljena na koljeno.

S velikim zadovoljstvom možemo reći da su djeca na našem ptujskom području dobro upoznata i s velikim zadovoljstvom se maskiraju se u tradicionalne karnevalske maske.

6. Literatura

  1. Kurikulum za vrtce, (1999), Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport.
  2. https://www.slovenia.info/sl/zgodbe/pust-pust-krivih-ust.
  3. https://www.kamra.si/digitalne-zbirke/item/pustni-liki-ptuja-in-okolice.html.
  4. Fotografije – osobni arhiv.

Skrb za čistu šumu

tanja_majeric

Tanja Majerič

Sažetak

Priroda nam nudi beskrajni izvor mogućnosti istraživanja koje moramo iskoristiti jer tako potičemo djecu da se kreću u prirodi te da je promatraju i opažaju svim osjetilima.

Djeca u prirodi uče da živimo u skladu s drugim živim bićima i da su životinje vrlo blizu nas, iako toga nismo svjesni.

No, kako bismo se svi osjećali dobro u prirodi, ljudi i životinje, moramo kod djece razvijati skrb za prirodu i zajedničkim snagama je zaštititi, jer je skrb za nju odgovornost svih nas.

Ključne riječi: šumska igraonica, životinje, priroda, dijete, aktivno učenje.

1. Uvod

Upoznavanje prirode i samim time svjesnost okoline i ekoloških ekosustava oko sebe teme su za djecu koje nude aktivno istraživanje tijekom cijele godine.

U prirodi djeca mogu stvoriti svoj kutak za igranje odnosno igraonicu u prirodi, ali potreban je samo pronaći odnosno osigurati odgovarajući prostor.

Naša je skupina već u rujnu otišla u obližnju šumu i zajedno s djecom odabrali smo onaj kutak za igranje koji se djeci najviše svidio i istovremeno im ponudio bezbrojne mogućnosti gdje su mogli zadovoljiti svoju želju za istraživanjem.

2. Ciljevi

  • Razvijanje odnosa poštovanja prema prirodi.
  • Otkrivanje, upoznavanje živih bića i njihovih okruženja i sebe kao jednog od njih.
  • Usporedba životnih promjena kod živih bića te u živoj i neživoj prirodi.
  • Boravak i doživljavanje prirode u svim godišnjim dobima.
  • Skrb za prirodu.

3. Metode

Koristili smo metode promatranja, razgovora, slušanja, objašnjavanja, demonstriranja, imenovanja, klasificiranja, igranja, vlastite aktivnosti i istraživanja.

4. Diskusija

Tijekom cijele školske godine smo razgovarali u skupini i promatrali promjene u našoj šumi te planirali što bi mogli u određenom godišnjem dobu raditi u našem šumskom kutku.

1Budući da je naš odabrani kutak ispod starog hrasta, prvo smo ga obilježili. Označili smo ga zelenom vrvicom. Djeca su također u poslijepodne vodila svoje roditelje u šumu i pokazala im gdje i što smo radili u prijepodnevnom vremenu.

Slika 1. Odabir kutka za igranje i gradnja šatora od grana

U jesen smo proveli mnogo vremena u šumi, kojeg smo 2posvetili upoznavanju drveća, dodirivanju i utvrđivanju hrapavosti kore drveća te određivanju strana neba uz pomoć zelene mahovine na drvećima. Međutim, ubrzo smo saznali da u blizini našeg šumskog kutka svoje pravo prebivalište ima također vjeverica. Djeca su se tako žarko željela pobrinuti za nju i pripremiti joj skrovište s tajnim spremištem, u koje su unijeli šumske plodove, koje su sami pronašli i sakupili.

Slika 2. Upoznavanje drveća oko naše šumske igraonice

Nismo mogli sa sigurnošću znati je li vjeverica jedini stanovnik naše šume, tako da smo jedva čekali da padne prvi snijeg. U siječnju smo se probudili u snježnom jutru. Prethodno smo se dogovorili da ćemo čim padne prvi snijeg, rano ujutro krenuti u šumu i potražiti te otkrivati tragove različitih životinja u snijegu. Puni iščekivanja, uputili smo se u šumu u toploj odjeći i ubrzo pronašli tragove zečeva. Međutim, to nisu bili jedini tragovi, našli smo tragove srne, miša, ptica i, naravno, vjeverice. Sve tragovi koje smo pronašli fotografirali 3smo i kasnije u vrtiću uspoređivali i točno određivali. Iznenadili smo se koje sve životinje žive u ovoj maloj šumi. Zimi smo se sreli s lovcem na mjestu za hranjenje divljih životinja te tako još detaljnije naučili da bi životinje bez ljudske pomoći u hladnoj zimi teško dočekale toplije proljetne dane.

Slika 3. Traženje tragova životinja u snijegu

S prvim toplim danima smo prvo u našem skrovištu vjeverice pažljivo pogledali je li nedostaje nešto hrane. U našem se skrovištu skrivao mali miš, koji je očito tamo našao dobro utočište od hladnoće. Bili smo vrlo iznenađeni onim što smo vidjeli, a istovremeno zadovoljni spoznajom što smo mogli pomoći ovoj maloj životinji.

U međuvremenu se oko našeg šumskog kutka sakupilo 4prilično smeća i topli travanjski dan smo iskoristili za akciju čišćenja. Iznenađeni smo bili koliko i kakvog smeća su ljudi bacili u šumu, uzeli smo ga sa sobom i razvrstali u odg5ovarajuće kontejnere.

Slika 4. Upoznavanje i prepoznavanje različitih šumskih životinja

Slika 5. Naša šuma je očišćena i opet zelena

Uz gore navedene aktivnosti, mogli smo opaziti pauka u našoj šumi dok je tkao mrežu, slušati pjev ptica, promatrati pupanje mladog lišća na drveću i grmlju.

Na Svjetski dan Zemlje posjetila nas je ekologinja, koja je djeci predstavila tragove divljih životinja, tako da smo sami mogli napraviti odljeve tragova srne, zeca, medvjeda i lisica.

6Slika 6. Upoznavanje tragove divljih životinja i izrada njihovih odljevaka

5. Zaključak

Aktivnosti u našem šumskom kutku djeci su bile vrlo zanimljive i pružile su im priliku za aktivno učenje i vlastito istraživanje.

Saznali smo i promatrali promjene prirode i šume u svim godišnjim dobima. Svaki put kad smo otišli u prirodu (šumu) iznenadila su nas nova saznanja, a najviše kada smo otkrivali koje životinje žive u našem neposrednom okruženju. Naše obećanje je da ćemo se i dalje brinuti da šuma bude čist i gostoljubiv dom za sve stanovnike i posjetitelje.

6. Literatura

  1. Furlan, M. (1992). Prvi koraki v ekologijo. Ljubljana: Gembala in Rokus.
  2. Kurikulum za vrtce, (1999), Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport.
  3. Lepičnik Vodopivec, J. (2006). Okoljska vzgoja v vrtcu. Ljubljana: AWTS.

· Fotografije – osobni arhiv