Naš mali projekt

Kaj rastlina potrebuje za rast?

eva_kranjcec

Eva Kranjčec

Učenci morajo v 2. razredu pri predmetu spoznavanje okolja usvojiti cilj in dokazati, da rastlina za življenje potrebuje zrak, vodo z rudninskimi snovmi in svetlobo.

V ta namen sem v drugem razredu izvedla projekt z naslovom: »Kaj rastlina potrebuje za rast?«.

Učenci tako s projektno naravnanim učenjem pridejo do spoznanja, kaj rastline potrebujejo za rast. Učenci tekom projekta opazujejo pojave, zbirajo potrebne podatke, raziskujejo in rešujejo probleme in seveda izvajajo praktične aktivnosti. Vloga učitelja pri tem projektu pa je, da učence spodbuja, jih usmerja in po potrebi učencem tudi pomaga.

Učenci tako samostojno skozi izvedbo projekta pridejo do ugotovitev, da rastlina potrebuje za rast tako svetlobo kot vodo in toploto. Svoje znanje nato tudi uporabijo, ko sami posadijo rastlino in zanjo ustrezno skrbijo.

Ključne besede: rastlina, svetloba, toplota, zemlja in projekt.

Predmet: Spoznavanje okolja
Razred: 2. razred
Trajanje: 10 dni

Material:

  • pšenica
  • vata
  • 7 plastičnih lončkov
  • alkoholni flomaster
  • ročna svetilka
  • voda

Iniciativa

Z učenci si ogledamo fotografije različnih okolij (travnik, gore, gozd, puščava, morje, …) in ob njih vodimo razgovor.

Kaj opazite na fotografijah?
Kako se fotografije razlikujejo?
Zakaj so nekje rastline, drugje jih ni?
Zakaj je nekje veliko rastlin, drugje malo rastlin?
Kje so fotografije nastale?
Kakšne so temperature na območjih, kjer so fotografije nastale?
Kako je s količino dežja, kjer so fotografije nastale?
Ali mislite, da lahko rastline rastejo vsepovsod?

In ob razgovoru pridemo do našega ključnega vprašanja:
KAJ VSE RASTLINE POTREBUJEJO ZA RAST?

Skiciranje projekta

Kaj bomo pri našem projektu počeli?
Skupaj naredimo plakat o projektu.

Slika 1
Slika 1. Miselni vzorec

Naš cilj projekta je, da ugotovimo, kaj rastlina potrebuje za rast?

Načrtovanje izvedbe

Razdelitev učencev v tri skupne.

1) Prva skupina preverja TEMPERATURO, ki jo rastlina potrebuje za rast.
Čas opazovanja: 10 dni
Material:

  • dva plastična lončka
  • vata
  • pšenica
  • ročna svetilka
  • alkoholni flomaster
  • voda

Učenca dasta v plastična lončka vato in nato pšenico. Na lončka ustrezno zapišeta pojma TOPLO in HLADNO.
En lonček postavita na okensko polico. Drug lonček postavita v hladilnik, ob katerega postavita priklopljeno ročno svetilko, da ima pšenica svetlobo. Oba lončka s pšenico redno zalivata.

2) Druga skupina preverja KOLIČINO VODE, ki jo rastlina potrebuje za rast.
Čas opazovanja: 10 dni
Material:

  • trije plastični lončki
  • vata
  • pšenica
  • alkoholni flomaster
  • voda

Učenca dasta v plastične lončke vato in nato pšenico. Na lončka ustrezno zapišeta pojme VELIKO VODE, RAVNO DOVOLJ VODE, NIČ VODE.
Tri lončke postavita na okensko polico in pšenico ustrezno zalivata.

3) Tretja skupina preverja SVETLOBO, ki jo rastlina potrebuje za rast.
Čas opazovanja: 10 dni
Material:

  • dva plastična lončka
  • vata
  • pšenica
  • alkoholni flomaster
  • voda

Učenca dasta v plastična lončka vato in nato pšenico. Na lončka ustrezno zapišeta pojma SVETLOBA in TEMA.
En lonček postavita na okensko polico. Drug lonček postavita v omaro. Oba lončka s pšenico redno zalivata.

Izvedba projekta

Učenci med izvajanjem projekta rešujejo delovni list 1 in 2. Vsak dan sproti zapišejo in narišejo spremembe.

Vse tri skupine ustrezno zalivajo pšenico.

Zaključek

Učenci predstavijo dobljene rezultate ostalim učencem.

1. SKUPINA

Ali rastlina potrebuje toploto?

slika 3

Video TOPLOTA

2. SKUPINA

Koliko vode potrebuje rastlina?

slika 4

Video VODA

3. SKUPINA

Ali rastlina potrebuje svetlobo?

slika 5

video SVETLOBA

Ugotovitve projekta KAJ RASTLINA POTREBUJE ZA RAST:

  • Rastlina potrebuje ravno dovolj vode. Če vode ni rastlina ne raste. Če rastlino zalivamo preveč najprej raste, vendar se rast ustavi in začne pšenica gniti.
  • Rastlina potrebuje za rast svetlobo, saj je v temi rasla počasneje in bila rumeno bele barve. Če bi bila rastlina cel teden v popolni temi, je nebi vsak dan pogledali, da smo lahko zapisali rezultate, verjetno nebi zrasla.
  • Rastlina potrebuje rast toploto. V hladnem okolju ne Slika 2zraste.

Ob novo pridobljenem znanju vsak učenec posadi svoje seme, ki ga je prinesel in zanj ustrezno skrbi.

Slika 2. Posajene rastline učencev


 

Delovni list 1

PŠENICA

OBKROŽI
TEMA                      SVETLOBA
TOPLO                    HLADNO
VELIKO VODE      RAVNO DOVOLJ VODE              NIČ VODE

tablica

Delovni list 2

NARIŠI ALI NAPIŠI, KAJ PRIČAKUJEŠ.

NAREDI ALI kvacica IN POPRAVI PO 10. DNEH OPAZOVANJA

tablica1

tablica2

tablica3

Besedilo in fotografije: Eva Kranjčec

Svjetlost….boje….učenici….obrazovanje

alan_belak

Alan Belak

Počevši od biblijskog: „Neka bude svjetlost!“, preko antičkih, mediteranskih naroda i njihovih „sunčevih klinika“ do helioterapije u današnjem svijetu, Sunce, tj. sunčeve zrake su uvijek bile lijek. Naravno, uz oprez i bez pretjerivanja.

Jedna od boljih knjiga o ovoj tematici je i knjiga Jacoba Libermana: „Svjetlost: Lijek budućnosti“ (AGM, Zagreb, 2009). U kojoj autor na temelju osobnih životnih iskustava, ali i na osnovi iskustava kolega, mahom znanstvenika i liječnika raznih profila, iznosi svoj pogled na utjecaj prirodnog sunčevog svjetla i boja na ljude. Knjiga je vrlo opširna i iscrpna te ću se stoga nastojati usredotočiti na onaj dio koji pokriva područje djelovanja svjetla i boja u školama.

U knjizi ima zanimljivih informacija vezanih na utjecaj svjetlosti punog spektra kao i pojedinih boja na zdravlje (općenito i vezano za pojedine bolesti) ljudi te o povijesnom razvoju saznanja o tim temama. Nama je zanimljivo dugogodišnje istraživanje, pionirski rad dr. Harmona[1], provedeno u školskom sustavu Texasa (SAD). Cijeli je posao počeo 1938. g. a nastavljen je u četrdesetim godinama 20. st. Obuhvaćen je bio impresivan broj od 160 000 djece i više od 4 000 školskih učionica. U početnoj fazi napravljena je inventura tjelesnih i psihičkih poteškoća s kojima su se djeca susretala. Također su ispitani i mogući uzroci tih problema koji su povezani s učionicama u kojima su boravili. Preliminarnom analizom tih podataka utvrđeno je da se do kraja osnovne škole kod više od polovice djece razviju prosječno dva nedostatka koje je moguće spriječiti. Povezivanjem tih nedostataka i raznih faktora u učionicama ustanovljeno je da je dobar dio tih poteškoća povezan s tjelesnim aktivnostima izazvanim utjecajem svjetlosti na oči. Na temelju tih spoznaja su 1942. g. pokrenuta istraživanja kako bi se suzbili negativni fizički faktori u okruženju same učionice. 1946. g. nalazi svih tih istraživanja su iskorišteni kao osnova za planiranje eksperimentalnog centra čiji bi cilj bio optimalni razmještaj rasvjete i dekora kako bi se uz što manje napora polučili što bolji rezultati. U jednu od škola uvedene su odgovarajuće promjene te je provedeno polugodišnje eksperimentalno istraživanje.

Dječji problemi koji su smanjeni:

tablica1

Iako nitko ni u jednom centru nije pokušavao istraživati nastavni plan i program, obrazovne metode i oblike rada, uz ta očita poboljšanja tjelesnog zdravlja, uočeni su i određeni usporedivi rezultati na području obrazovnih postignuća.

Još jedan istraživač kojeg dr. Liberman u svojoj knjizi prilično često spominje je dr. John Ott[2] koji je u svojim, prvim radovima je ispitivao utjecaj svjetla na život laboratorijskih miševa. Istraživanja su održana istovremeno na nekoliko vrhunskih medicinskih fakulteta i kliničkih bolnica i pokazala su da su miševi koji su živjeli pod ružičastom ili dnevnom bijelom fluorescentnom rasvjetom živjeli prosječno 7,5 odnosno 8,2 mjeseca dok su miševi pod prirodnim nefiltriranim svjetlom bili znatno zdraviji i živjeli prosječno 16,1 mjesec. Na temelju ovog ali i drugih ispitivanja dr. Ott je zaključio da je prirodna svjetlost važna za život i zdravlje ne samo biljaka, već i životinja, a time i nas, ljudi. Prema savjetima ovog istraživača jedna je tvrtka uspjela, dodavanjem određene fluorescentne tvari koja proizvodi tri vrste ultraljubičastog zračenja istih omjera kao što je to i kod Sunčeve svjetlosti, razviti prvu fluorescentnu cijev punog spektra.

1973. g. Ott i Ekološki institut za istraživanje zdravlja i svjetlosti proveli su istraživanje u četiri učionice namijenjene prvašićima u Sarasoti, u Floridi. U dvije su učionice, od ukupno četiriju učionica bez prozora, postavili fluorescentnu rasvjetu punog spektra, a u druge dvije učionice, koje su služile kao kontrolni uzorci, postavljena je klasična hladno bijela fluorescentna rasvjeta. Skrivenim sporo snimajućim fotoaparatima, za koje nisu znali ni učitelji (koji su, inače, znali za istraživanje) ni učenici, snimani su slučajni nizovi fotografija i učenika i učitelja. Rezultati su bili zanimljivi. Pod hladno bijelom klasičnom fluorescentnom rasvjetom neki od učenika su pokazivali hiperaktivnost, umor, razdražljivost i rastresenost, dok su se u učionicama s rasvjetom punog spektra, u roku od mjesec dana, ponašanje učenika, njihov rad kao i obrazovna postignuća u značajnoj mjeri unaprijedili. Osim toga, dio učenika s posebnim potrebama, koji su patili od izražene hiperaktivnosti, čudesno su se umirili i nadvladali neke od svojih problema s učenjem i čitanjem.

Još jedan zanimljiv pokazatelj je i razvoj karijesa. Kod djece u učionicama s rasvjetom punog spektra razvila se tek jedna trećina zubnog karijesa koji se razvio kod djece u učionicama sa standardnom hladno bijelom fluorescentnom rasvjetom. Ovo je, inače, potvrđeno i u nekoliko drugih istraživanja 1938. g.[3] i 1939. g.[4]

Također su zanimljiva razna istraživanja[5] koja pokazuju određeno djelovanje boja na naš tlak, otkucaje srca, brzinu disanja i sl.

Cijela tablica u obliku slike

U svjetlu svih ovih činjenica, znajući da se i u našim školama barem povremeno moraju promijeniti pregorjela, oštećena rasvjetna tijela, a učionice povremeno obojiti/okrečiti, možda bi se i kod nas moglo otići korak dalje i razmisliti o tome kako na odgovoran, sustavan i znanstveno utemeljen način unaprijediti zdravlje i olakšati rad i učenika i nastavnika u obrazovnim ustanovama.

Literatura

http://info.thevisiontherapycenter.com/discovering-vision-therapy/bid/83035/Syntonic-Phototherapy-Yielding-Eye-Opening-Results
http://www.collegeofsyntonicoptometry.com/home.html
http://www.female.hr/dobivate-li-dovoljno-sunceve-svijetlosti/471/
http://www.covd.org/Home/AboutVisionLearning/tabid/102/Default.aspx
http://www.oepf.org/page/map
http://www.holisticmedicine.org/


[1] D. B. Harmon: „ The Coordinated Classroom“ (Grand Rapids, Michigan: American Seating Company, 1951.

[2] J. N. Ott: „Exploring the Spectrum“ (film dr. Johna Otta)

[3] E. C. McBeath i T. F. Zucker: „The Role of Vitamin D in the Control Dental Caries in Children“, Journal of Nutrition 15 (1938.): str. 547.

[4] B. R. East: „ Mean Annual Hours of Sunshine and Incidence od Dental Caries“, American Journal of Public Health 29 (1939.): str. 777.

[5] G. Trexler: „The World of Light, Color, Health and Behaviour (Fairfield, IA: vlastita naklada, 1985.)