Skrb za čistu šumu

tanja_majeric

Tanja Majerič

Sažetak

Priroda nam nudi beskrajni izvor mogućnosti istraživanja koje moramo iskoristiti jer tako potičemo djecu da se kreću u prirodi te da je promatraju i opažaju svim osjetilima.

Djeca u prirodi uče da živimo u skladu s drugim živim bićima i da su životinje vrlo blizu nas, iako toga nismo svjesni.

No, kako bismo se svi osjećali dobro u prirodi, ljudi i životinje, moramo kod djece razvijati skrb za prirodu i zajedničkim snagama je zaštititi, jer je skrb za nju odgovornost svih nas.

Ključne riječi: šumska igraonica, životinje, priroda, dijete, aktivno učenje.

1. Uvod

Upoznavanje prirode i samim time svjesnost okoline i ekoloških ekosustava oko sebe teme su za djecu koje nude aktivno istraživanje tijekom cijele godine.

U prirodi djeca mogu stvoriti svoj kutak za igranje odnosno igraonicu u prirodi, ali potreban je samo pronaći odnosno osigurati odgovarajući prostor.

Naša je skupina već u rujnu otišla u obližnju šumu i zajedno s djecom odabrali smo onaj kutak za igranje koji se djeci najviše svidio i istovremeno im ponudio bezbrojne mogućnosti gdje su mogli zadovoljiti svoju želju za istraživanjem.

2. Ciljevi

  • Razvijanje odnosa poštovanja prema prirodi.
  • Otkrivanje, upoznavanje živih bića i njihovih okruženja i sebe kao jednog od njih.
  • Usporedba životnih promjena kod živih bića te u živoj i neživoj prirodi.
  • Boravak i doživljavanje prirode u svim godišnjim dobima.
  • Skrb za prirodu.

3. Metode

Koristili smo metode promatranja, razgovora, slušanja, objašnjavanja, demonstriranja, imenovanja, klasificiranja, igranja, vlastite aktivnosti i istraživanja.

4. Diskusija

Tijekom cijele školske godine smo razgovarali u skupini i promatrali promjene u našoj šumi te planirali što bi mogli u određenom godišnjem dobu raditi u našem šumskom kutku.

1Budući da je naš odabrani kutak ispod starog hrasta, prvo smo ga obilježili. Označili smo ga zelenom vrvicom. Djeca su također u poslijepodne vodila svoje roditelje u šumu i pokazala im gdje i što smo radili u prijepodnevnom vremenu.

Slika 1. Odabir kutka za igranje i gradnja šatora od grana

U jesen smo proveli mnogo vremena u šumi, kojeg smo 2posvetili upoznavanju drveća, dodirivanju i utvrđivanju hrapavosti kore drveća te određivanju strana neba uz pomoć zelene mahovine na drvećima. Međutim, ubrzo smo saznali da u blizini našeg šumskog kutka svoje pravo prebivalište ima također vjeverica. Djeca su se tako žarko željela pobrinuti za nju i pripremiti joj skrovište s tajnim spremištem, u koje su unijeli šumske plodove, koje su sami pronašli i sakupili.

Slika 2. Upoznavanje drveća oko naše šumske igraonice

Nismo mogli sa sigurnošću znati je li vjeverica jedini stanovnik naše šume, tako da smo jedva čekali da padne prvi snijeg. U siječnju smo se probudili u snježnom jutru. Prethodno smo se dogovorili da ćemo čim padne prvi snijeg, rano ujutro krenuti u šumu i potražiti te otkrivati tragove različitih životinja u snijegu. Puni iščekivanja, uputili smo se u šumu u toploj odjeći i ubrzo pronašli tragove zečeva. Međutim, to nisu bili jedini tragovi, našli smo tragove srne, miša, ptica i, naravno, vjeverice. Sve tragovi koje smo pronašli fotografirali 3smo i kasnije u vrtiću uspoređivali i točno određivali. Iznenadili smo se koje sve životinje žive u ovoj maloj šumi. Zimi smo se sreli s lovcem na mjestu za hranjenje divljih životinja te tako još detaljnije naučili da bi životinje bez ljudske pomoći u hladnoj zimi teško dočekale toplije proljetne dane.

Slika 3. Traženje tragova životinja u snijegu

S prvim toplim danima smo prvo u našem skrovištu vjeverice pažljivo pogledali je li nedostaje nešto hrane. U našem se skrovištu skrivao mali miš, koji je očito tamo našao dobro utočište od hladnoće. Bili smo vrlo iznenađeni onim što smo vidjeli, a istovremeno zadovoljni spoznajom što smo mogli pomoći ovoj maloj životinji.

U međuvremenu se oko našeg šumskog kutka sakupilo 4prilično smeća i topli travanjski dan smo iskoristili za akciju čišćenja. Iznenađeni smo bili koliko i kakvog smeća su ljudi bacili u šumu, uzeli smo ga sa sobom i razvrstali u odg5ovarajuće kontejnere.

Slika 4. Upoznavanje i prepoznavanje različitih šumskih životinja

Slika 5. Naša šuma je očišćena i opet zelena

Uz gore navedene aktivnosti, mogli smo opaziti pauka u našoj šumi dok je tkao mrežu, slušati pjev ptica, promatrati pupanje mladog lišća na drveću i grmlju.

Na Svjetski dan Zemlje posjetila nas je ekologinja, koja je djeci predstavila tragove divljih životinja, tako da smo sami mogli napraviti odljeve tragova srne, zeca, medvjeda i lisica.

6Slika 6. Upoznavanje tragove divljih životinja i izrada njihovih odljevaka

5. Zaključak

Aktivnosti u našem šumskom kutku djeci su bile vrlo zanimljive i pružile su im priliku za aktivno učenje i vlastito istraživanje.

Saznali smo i promatrali promjene prirode i šume u svim godišnjim dobima. Svaki put kad smo otišli u prirodu (šumu) iznenadila su nas nova saznanja, a najviše kada smo otkrivali koje životinje žive u našem neposrednom okruženju. Naše obećanje je da ćemo se i dalje brinuti da šuma bude čist i gostoljubiv dom za sve stanovnike i posjetitelje.

6. Literatura

  1. Furlan, M. (1992). Prvi koraki v ekologijo. Ljubljana: Gembala in Rokus.
  2. Kurikulum za vrtce, (1999), Ljubljana: Ministrstvo za šolstvo in šport.
  3. Lepičnik Vodopivec, J. (2006). Okoljska vzgoja v vrtcu. Ljubljana: AWTS.

· Fotografije – osobni arhiv

Idemo se igrati u šumu!

klavdija_novak

Klavdija Novak

Sažetak

Šuma je izuzetno bogat prirodni okoliš. To je odlično mjesto za igru, istraživanje i boravak na otvorenom. Prioritetna aktivnost djeteta je igra uz koju stječe nova znanja, a istodobno učvršćuje već dobivena. Odgojitelji u vrtićima uglavnom koristimo igru kao planiranu aktivnost, uz pomoć koje omogućavamo djetetu da dobiva nova saznanja, zadržavamo njihovu motivaciju i brinemo o njihovom cjelokupnom razvoju. Boraveći u prirodi i uz mogućnost slobodnog istraživanja okoliša, zasigurno su usmjereni na kvalitetno i zdravo trošenje vremena.

Ključne riječi: šumska igraonica, igra, priroda, šuma

1. Uvod

Djeca predškolske dobi percipiraju prirodu na vrlo emotivan način i u tome koriste iskustveni način upoznavanja. U tom razdoblju važno je kretanje u prirodnom okruženju, spontano istraživanje šume i igra s prirodnim materijalima, pronađenima u šumi. Također, ne smijemo zaboraviti da djeca šumu doživljavaju na potpuno drugačiji način od odraslih. To je kognitivno putovanje, put iskustvenog učenja, koji je za nama odraslima već stran. Djeca naime dolaze do informacija pomoću svih svojih osjetila. Nije im dovoljno samo promatranje, stvari žele dodirnuti, pokušati, istegnuti, proučavati, razdvojiti …

Šuma ima sve karakteristike kvalitetnog i atraktivnog prostora za igru, u kojem djeca imaju slobodu kretanja, a sama struktura šume dopušta raznolikost upotrebe. Djeca mogu koristiti materijale prema vlastitom razvoju i potrebama, materijalima mogu manipulirati na bezbroj načina i na taj način steknu nova iskustva i traže nove izazove. ​​Djeca u šumi kroz igru istražuju i eksperimentiraju, ruše i grade, odlučuju i biraju i istovremeno su odgovorni do okoline.

2. Igra u šumi

U našem dječjem vrtiću, smještenom u ruralnom području, djeci nudimo mnogo mogućnosti boravka na otvorenom odnosno u prirodi. Put do šume vodi nas kroz livade i polja, i veoma brzo možemo se udaljiti od prometne ceste. Naš kutak u šumi posjećujemo u sva godišnja doba bez obzira na vremenske prilike, jer nam šuma pruža utočište sa svojom sjenom u ljetnim mjesecima kada je vruće, a zimi možemo se igrati u snijegu i ledu.

Na jesen, pozvali smo roditelje da nam pomognu organizirati prostor. Zajedno smo očistili i uredili prostor ispod drveća, napravili smo šator od grana, da su djeca mogla imati svoj kutak, ogradili i napravili smo prostoriju za lišče, koje smo ogradili s granama. U toj ogradi nalazila se je velika gomila suhog lišća, koja je omogućila djeci da se valjaju u njemu i bacaju ga. Također smo napravili penjalicu iz slomljenog stabla za podržavanje ravnoteža i penjanje djece, mrežu za vješanje, gdje su djeca mogla odmarati, penjati se i promatrati debla i lišće na visokim granama, penjati se s grana, penjalicu iz grana, koja je bila poput neke ljestve na tlu, kružni kutak gdje smo imali mjesto za razgovor i užinu ili slušanje bajki. Nakon završetka posla, u šumi nas je posjetio poseban šumski stanovnik. Cijelo vrijeme našeg boravka nas je iza stabla promatrao šumski patuljak (lutka), koji se je izgubio, ostao sam u šumi i zatražio nas je za pomoć. Djeca su ga sa zadovoljstvom prihvatila i zajedno smo ga odlučili prihvatiti ga i odvesti u vrtić. Dobili smo novog člana naše skupine, koji je postao djeci prijatelj, neko tko pruža utjehu, saveznik, vođa, i svaki put kad smo išli u šumsku igraonicu poveli smo ga sa sobom. Lutka šumski patuljak, naučila nas je kako se ponašati u šumi i pokazala što se u šumi smije a pogotovo što ne. Djeca su se igrala s patuljkom, pokazivala mu što već znaju i mogu učiniti. Uz njega upoznali su se sa različitim šumskim životinjama, ljekovitim biljem, drvećem, vremenskim pojavama, slušali bajke i nesvjesno učili šumski bonton.

Svaki put kada idemo u šumsku igraonicu, pravilo je da je kretanje ograničeno na udaljenost vidnog polja. Djeca dobro poznaju prostor i vode računa o dogovoru. U šumu ne donosimo sredstva za igru, jer djeca obično odmah istrčeu šumu i ostaju se igrati u uređenim i prirodnim područjima šumske igraonice. Svaki put netko nosi ruksak i patuljka, ponekad se igraju s njim, drugi put stave ga na mrežu kako bi ih mogao promatrati. Djeca sama odlučuju o načinu igre, sama odlučuju hoće li sami poduzimati akcije ili će pronaći suradnike, također sama pronalaze resurse za igru koju šuma nudi. Prisutnost patuljaka kod djece potiče pripovijedanje, pozitivno utječe na rješavanje međusobnih sukoba, koje najčešće sami rješe bez intervencije odrasle osobe te mu mogu povjeriti svoje strahove i tajne.

Izjave djece o šumskoj igraonici:

  • Mogu brzo trčati i popeti se na drvo
  • Volim izlaziti van, gdje ima puno prostora i vidim kakvu životinju koju još ne znam i onda je mogu gledati
  • Volim hodati po livadi i loviti se s prijateljima
  • Lijepo nam je u šumskoj igraonici, gdje se igramo s patuljkom, napravili smo mu kućicu i krevetić
  • Mogu napraviti sve iz češera, grana i kamenčića
  • Igramo se skrivače, igramo se sa granama, možemo se kotrljati po zemlji
  • Fino je je kad ponesemo ručak s nama i pojedemo ga u šumi
  • Volim se igrati s prijateljima dinosaure u šumi.

3. Zaključak

Naša šumska igraonica je mjesto u prirodi koje se mijenja i time se mijenjamo i mi. Nudi nam beskrajne mogućnosti za igru, djeca imaju mnogo ideja koje mogu vani ostvariti, njihova igra je raznolika, uvijek pronalaze nešto novo, istražuju, puno se kreću na svježem zraku, i što je najvažnije: djeca su prihvatila šumsku igraonicu za svoj prostor u šumi i žele se vraćati u nju. Svaki dan dolazimo iz šume bogatiji za nova iskustva i nezaboravne avanture.

Spontana igra djeteta u okruženju kao što je šuma, napravi djetetu svakodnevicu bogatiju, osigurava bolje blagostanje i njegovo fizičko i mentalno zdravlje, razvija kod djeteta empatiju prema prirodi, potiče međusobnu suradnju i promiče znatiželju, maštu i kreativnost.

Dopustimo djeci da su igre na otvorenom najvažniji dio djetinjstva.

foto 1foto 2

4. Literatura

  1. Gyorek, N. (2016). Gremo mi v gozd: gozdni priročnik, planer. Kamnik: Inštitut za gozdno pedagogiko.