Studijski posjet Sjevernoj Irskoj

Projekt „EDUCATION IN DIVIDED SOCIETIES“

davor_sijanovic

Davor Šijanović

Stanovništvo Sjeverne Irske došlo je daleko od gladnih 1840-ih. Više ne šalju djecu u rudnike i slično. No, još uvijek imaju podijeljeno društvo koje svoju podijeljenost najviše osjeti u školskom sustavu iskorištavajući prednost povlaštenih i dijeli djecu, često nepovratno, od mlade dobi – u nekim slučajevima u obrazovni ekvivalent drugog planeta.

Sjeverna Irska ima složenu obrazovnu strukturu s nizom različitih tijela uključenih u upravljanje i administraciju. Osnovno i srednjoškolsko obrazovanje u Sjevernoj Irskoj je odvojeno. Čak 93% školske djece pohađa ili protestantsku ili katoličku školu, dok je preostalih sedam posto škola, mjesto koje pohađaju djeca bez obzira na svoje religijsko opredjeljenje. Veza između vjerskog i zajedničkog identiteta i škole toliko je jaka da je poznavanje škola koju učenik pohađa dobar pokazatelj vjerske denominacije djeteta. Protestantska Computer science  classroomdjeca pohađaju državnu ili kontroliranu školu dok katolička djeca pohađaju škole pod nadzorom tzv. Vijeća za održavanje katoličkih škola (CCMS). Opozicija integriranom obrazovanju ima svoje korijene u formiranju države Sjeverne Irske 1921. godine. Prvi ministar obrazovanja u državi, Lord Londonderry želio je uspostaviti integrirani sustav osnovne škole, ali protestantske i katoličke crkve žestoko su se bavile kampanjom za odvojeno obrazovanje.

Danas, 2017.godine u Sjevernoj Irskoj postoje tri modela obrazovanja:

  1. potpuno odvojeno (katoličko ili protestantsko),
  2. integrirano (INTEGRATED SCHOOLS)
  3. zajedničko obrazovanje (SHARED EDUCATION)

Integrirano obrazovanje bilo je velika novost u irskom obrazovnom sustavu. Lagan College, prva integrirana škola u Sjevernoj Irskoj, otvorena je 1981. godine i imala je svega 28 Ograda u St. Nicholas školiučenika te je bila jedino mjesto u Sjevernoj Irskoj gdje su nastavu zajedno pohađala katolička i protestantska djeca, danas je moderna srednja škola s 1300 učenika. U zadnje vrijeme sve veća pozornost posvećuje se zajedničkom obrazovanju (SHARED EDUCATION), jer je 2014. godine (Education act – Northern Ireland – 2014, The Education authority, chapter 12) donesen zakon u kojim se navodi: „Dužnost je vlasti (u mjeri u kojoj se njezine ovlasti šire) poticati, olakšavati i promovirati zajedničko obrazovanje“.

Kako to izgleda, mogli smo se uvjeriti zahvaljujući projektu pod nazivom: „Education in divided societies: Developing and researching shared education in the Parkhall integrated senior collegeRepublic of Macedonia, Bosnia and Herzegovina, and Croatia“ u sklopu kojeg smo 3 dana boravili u prijestolnici Sjeverne Irske, gradu Belfastu. Gradu koji na sam spomen izaziva asocijaciju na Sjevernoirski sukob, poznat pod nazivom The Troubles. U 30 godina sjevernoirskog sukoba poginulo je više od tri i pol tisuće ljudi. Krvavi obračuni na ulicama Belfasta zaustavljeni su 1998. godine, tzv. “Good Friday Agreementom”, no podjele između katolika i protestanata i danas su prisutne. Najbolje se to vidi u zapadnom dijelu grada, između katoličkog Falls Roada i protestantskog Shankill Roada. Ograda (THE PEACE WALL) između Fallsa i Shankilla dio je projekta tzv. zidova mirZid miraa koji su postavljeni još krajem 60-ih godina prošlog stoljeća. 15 metara visoki zidovi skoro 50 godina razdvajaju katolike, koji se smatraju Ircima, i protestante, koji će za sebe reći da su Britanci. Projekt „EDUCATION IN DIVIDED SOCIETIES“ je projekt financiran od britanskog ekonomskog i socijalnog istraživačkog vijeća (ECONOMIC AND SOCIAL RESEARCH COUNCIL-Shaping society). Nositelj projekta je Queen’s University Belfast, Sjeverna Irska, dok su partneri Centar za ljudska prava i rješavanje sukoba Skoplje, Makedonija, Sarajevska škola za znanost i tehnologiju, Bosna i Hercegovina i Sveučilište u Zagrebu, RShared educationepublika Hrvatska. Iz Republike Hrvatske pozvano je deset osoba: prof.dr.sc. Dinka Čorkalo Biruški, Ivana Biljan, Aneta Lalić, Ivana Milas, Lana Pehar, Lana Mayer, Margareta Jelić, Nikolina Stanković, Zoran Konjević i ravnatelj Gimnazije Vukovar Davor Šijanović koji je pozvan kao predstavnik škole u kojoj se nastava izvodi na hrvatskom jeziku i latiničnom pismu i na srpskom jeziku i ćiriličnom pismu kako bi iznio svoja iskustava u radu škole i obrazovnog sustava koji je uspostavljen u hrvatskom podunavlju nakon mirne reintegracije u ratnim sukobima 1991. godine.

Što se tiče školstva….očekivanja i nastojanja su velika…nove generacije trebaju donijeti promjene.

Škole u Irskoj podijeljene su na 4 stupnja:

  • First Level – Primary Schools,
  • Second Level – Secondary Schools (do državne mature – Leaving Cert), Further Education – Post Leaving Cert, Apprenticeship Training, Private Business Schools
  • Third Level – Universities, Institutes of Technology. Osnovne i srednje škole u Irskoj mogu biti privatne (Private) koje se plaćaju, ili javne tj. nacionalne (Public, National), koje su besplatne. Većina ih je vezana uz Katoličku, Irsku portestantsku (Church of Ireland) ili neku drugu crkvu, malo ih je koje su potpuno nevezane (non-denominational) uz crkvu. Neke škole u Irskoj su samo za dječake, neke samo za djevojčice a neke su miješane.

Drugog dana seminara posjetili škole u Belfastu i bližoj okolici u kojima smo se iz prve ruke uvjerili kao funkcioniraju tri modela obrazovanja u Sjevernoj Irskoj.

Škole koje smo posjetili su slijedeće:

Parkhall primary school, Parkhall integrated college (junior school), Parkhall integrated college (senior school) i St. Nicholas’ primary school (shared education). U navedenim školama imali smo priliku vidjeti kako se provodi nastava zajedničkogSt. Nicholas osnovna škola obrazovanja gdje učenici dviju ili više škola zajednički slušaju određene predmete ili rade na zajedničkom projektu. Roditelji na početku svake školske godine potpisuju suglasnost za sudjelovanje njihove djece u zajedničkom obrazovanju. Sve je unaprijed isplanirano kurikulumom. Neke škole provode ovakve aktivnosti jednom tjedno, neke jednom mjesečno, dok neke od njih provode obveznih šest susreta godišnje. ORadionice dvaju školasnovna škola St. Nicholas’ (katolička škola) nalazi se u dominantno protestantskom dijelu Belfasta. Iz slika se može primjetiti kako je škola i danas okružena viskom ogradom sa šiljcima koji podsjećaju na ne tako davnu prošlost. U razgovoru s ravnateljima škola i voditeljima programa „shared education“ doznali smo kako je sport izvrstan primjer zbližavanja katolika i protestanata. Interesantno je bilo čuti kako je nogomet pod nazivom: „Gaelic football“ do prije samo nekoliko godina bio isključivo vezan za katoličku zajednicu, dok u današnje vrijeme postoje nastojanja uključivanja i protestanata u ovu vrstu sportske igre.

U usporedbi sa hrvatskim školskim sustavom, u Irskoj djeca brže i ranije nauče čitati i St. Nicholas' školapisati, dok se svi ostali aspekti kurikuluma do kraja škole otprilike poravnaju (djeca u osnovnu školu mogu krenuti sa navršene 4 godine (ovisno o datumu rođenja) a moraju sa 5 godina a završavaju ju sa 11 ili 12 godina tj. sa šestim razredom dok se u srednju školu kreće sa 12 ili 13 godina, počinje se sa sedmim razredom te se prelazi na predmetnu nastavu a završava se sa 17 ili 18 godina. Za upis u srednju školu nema univerzalnih kriterija, već svaka škola ima svoje kriterije za prijem učenika. Uspjeh na državnoj maturi, odnosno broj bodova, glavni je kriterij za upis na treći nivo obrazovanja. Boduje se 6 predmeta sa najboljim rezultatom). Obavezni predmeti u osnovnoj školi su čitanje, pisanje, matematika, irski, engleski i vjeronauk. U rasporedu starijih učenika vidjeti ćete i tjelesni (PE), socio-emocionalni razvoj (SPHE), domaćinstvo (home ec), građanski odgoj (CSPE)… Radni dan traje 5 sati i 40 minuta, s dva duža odmora. Imaju 183 radna dana. U irskim školama je obvezan engleski jezik. Zbog takve odluke i komplicirane povijesne priče o irsko-engleskim Ulaz u školuodnosima, irski jezik (Gaeilge, Gaelic ili Irish Gaelic) polako nestaje. U osnovnoj i srednjoj školi se uči kao obvezni predmet, no većina Iraca mlađe dobi ne govori irski ili znaju tek neke fraze. Učenici u školama nose uniforme. Roditelji će izdvojiti oko 150 eura za cjelovitu uniformu. Školovanje je besplatno, iako se od roditelja očekuje da osiguraju udžbenike, uniformu i potreban školski pribor.

Učenici uvijek rade u grupama ili u parovima, ocjenjivanje učenika provodi se dva puta godišnje, u prosincu i lipnju. U međuvremenu učenici usmeno ne odgovaraju niti pišu pismene testove. Ocijenjeni su postotkom riješenosti ispita, a ne ocjenom.

Nakon završene srednje škole učenici upisuju Sveučilište bez obzira na religijsku pripadnost, što su nam potvrdili i ravnatelji škola koje smo posjetili, što nas je ostavilo duboko u mislima zašto je cjelokupno obrazovanje toliko komplicirano u prethodnim fazama.

Na kraju, vratili smo se iz Irske prepuni pozitivnih dojmova i ideja. Neke su ideje/projekti/aktivnosti koje smo vidjeli u školama provedivi i moguće ih je implementirati u naš školski sustav, u nekim segmentima smo čak i napredniji, dok neki segmenti nisu ni približno atraktivni našim učenicima ali sve u svemu, dragocjena iskustva i stečena znanja, pomoći će nam da bolje razumijemo naš školski sustav i da u njega ugradimo sve što će podići razine socijalnih, digitalnih i ostalih kompetencija naših nastavnika, učenika i cjelokupnog školstva.

Zajednička -Parkhall integrated college

Sudionici Studijskog posjeta u posjetu Osnovnoj školi Horvati u Zagrebu

suzana_delic

Suzana Delić

Već nekoliko godina studijskim posjetima u Europi mogu prisustvovati i sudionici iz Republike Hrvatske. Što su studijski posjeti i kome su namijenjeni?

Na stranicama Agencije za mobilnost i programe EU navodi se:
Cilj je programa omogućiti stručnjacima i donositeljima odluka u obrazovanju i strukovnom osposobljavanju:

  • bolje razumijevanje jedinstvenih gledišta obrazovnih politika i tema koje su zajedničke zemljama sudionicama Programa za cjeloživotno učenje;
  • razmjenu iskustava i informacija;
  • jačanje protoka informacija među zemljama sudionicama Programa za cjeloživotno učenje.

Studijski su posjeti namijenjeni onima koji djeluju na lokalnoj, regionalnoj ili nacionalnoj razini, koji su u mogućnosti dalje širiti svoja znanja i vještine, koji ista mogu upotrijebiti za povećanje svijesti o politikama i praksi u obrazovanju i strukovnom obučavanju te koji pridonose razvoju obrazovnih politika. Više o tome na stranicama AMPEU.

Ove su godine prvi put naši europski kolege mogli doći i na Studijski posjet u našu zemlju. Posjet u okviru Programa za cjeloživotno učenje Europske Unije u organizaciji Hrvatske akademske i istraživačke mreže – CARNeta trajao je od 10. do 14. studenoga 2011.

CARNet je u okviru Studijskog posjeta pod nazivom „Improving learning and teaching by institutional collaboration supported by ICT“ (Unaprjeđenje učenja i poučavanja kroz institucionalnu suradnju uz podršku ICT-a) ugostio grupu od petnaest sudionika iz europskih zemalja članica Programa za cjeloživotno učenje iz redova vodećih obrazovnih ustanova ili njihovih odjela, nastavnika, istraživača, savjetnika i predstavnika obrazovnih organizacija, kao i lokalne i regionalne vlasti. Zemlje iz kojih su sudionici došli su: Danska, Finska, Francuska, Italija, Litva, Njemačka, Poljska, Portugal, Rumunjska, Španjolska, Švedska i Velika Britanija.

Kako se odvijao sam posjet, možete pročitati na stranicama CARNeta.

Posljednjeg dana posjeta sudionici su posjetili i Osnovnu školu Horvati u Zagrebu. Ravnateljica škole mr.sc. Biserka Matić-Roško toplim riječima dobrodošlice dočekala je sudionike iz 12 zemalja. Upoznala je goste s poviješću škole, aktivnostima te planovima za budućnost. Iako iduće godine slave 115. obljetnicu i rade u prostorima izgrađenim u 19. Stoljeću, djelatnici i učenici škole sudionici su mnogih međunarodnih projekata i u pravom su smislu riječi u 21. stoljeću.

Kao tihi partner završili su dvogodišnji, izuzetno uspješan, projekt u sklopu Comenius programa pod nazivom „Europe Anim´Action“, a ove su godine započeli novi projekt pod nazivom „Young europeans say: Break walls, be tolerant“.

Škola je izuzetno aktivna što se tiče korištenja videokonferencija u nastavi pod vodstvom učiteljice Suzane Delić.

Upravo je učiteljica Suzana Delić upoznala sudionike Studijskog posjeta sa svim predavanje-SuzanaDelicaktivnostima škole kroz predavanje pod nazivom „Videoconferencing as a Support for Networking and International Co-operation of Schools” tijekom kojeg su svoja iskustva o međunarodnim aktivnostima prenijeli i sami učenici škole: Franka Dučić, Maria Radoš, Margarita Božiković i Matija Kordić.

hong kong-školaKako bi sama suradnja bila što vjernije predočena, za vrijeme prezentacije gostima Studijskog posjeta su se pridružili i gosti iz Kine, točnije Hong Konga, koji od 2008. godine surađuju s OŠ Horvati. Gosti iz Kine uključeni su online uz pomoć Polycom stanice koju je školi ustupio CARNet.

VC-hong kongRavnatelj Po Leung Kuk Laws Foundation Collega, Daniel Chan i učiteljica Jessica Chung
govorili su o samoj suradnji s nizom škola u cijelom svijetu te o važnosti međusobne povezanosti obrazovnih institucija. U organizaciji videokonferencije sudjelovala je također učiteljica Catherine Johal.

Nakon predavanja slijedilo je razgledavanje škole, ugodno međusobno druženje te razmjena iskustava.

Nadamo se da će ovakvih susreta biti i u budućnosti jer su itekako korisni za cjelokupnu obrazovnu zajednicu.

Napomena: slike je ustupio CARNet

CARNetove vijesti

CARNet

CARNet

20 godina Hrvatske akademske i istraživačke mreže – CARNet

Dana 3. listopada 2011. godine Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet obilježava jubilarnu dvadesetu godišnjicu pokretanja projekta CARNet. Više

Novo web sjedište o uslugama i aktivnostima CARNeta vezanih uz računalnu sigurnost

Dana 17. listopada 2011. godine CARNet je objavio novo mrežno sjedište o računalnoj i informacijskoj sigurnosti, dostupno na ovoj stranici. Riječ je o mrežnim stranicama na kojima se mogu pronaći sve bitne informacije o uslugama i aktivnostima CARNeta vezanih uz računalnu sigurnost, kao i novosti i aktualnosti iz navedenog područja. Više

Webfestivalov webinar “Sigurnost u online društvenim okruženjima”

CARNet vas poziva na webinar “Sigurnost u online društvenim okruženjima” autora Branka Mažara koji će se održati u utorak, 25. listopada 2011. u 11 sati na ovoj adresi. Više

Posjet predsjedniku u okviru studijskog posjeta

Treći dan studijskog posjeta, 12. listopada 2011., nakon posjete Fakultetu organizacije i informatike u Varaždinu, Sveučilišta u Zagrebu, sudionici i organizatori studijskog posjeta Improving learning and teaching by institutional collaboration supported by ICT (Unaprjeđenje učenja i poučavanja kroz institucionalnu suradnju uz podršku IKT-a) posjetili su i Ured predsjednika Republike Hrvatske. Više

10 000 hrvatskih mrežnih stranica nestat će s interneta?

Početkom godine Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet započela je postupak revizije registriranih internetskih .hr domena u cilju usklađivanja s novim Pravilnikom o ustrojstvu i upravljanju vršnom nacionalnom internetskom domenom. Više

Započeo prvi Studijski posjet u Hrvatskoj

Dana 10. listopada 2011. godine započeo je prvi Studijski posjet u Hrvatskoj u okviru Programa za cjeloživotno učenje Europske Unije u organizaciji Hrvatske akademske i istraživačke mreže – CARNeta, koji je trajao do petka 14. listopada 2011. Više

CARNet omogućio prijenos Međunarodnog investicijskog foruma INVEST in CROATIA 2011.

U zagrebačkom hotelu Westin tijekom 10. i 11. listopada održao se Međunarodni investicijski forum INVEST in CROATIA 2011. Riječ je o poslovnom forumu usmjerenom k investicijskom okruženju i mogućnostima u Hrvatskoj, koji okuplja predstavnike vodećih tvrtki i institucija. Više

Polaznicima programa obrazovanja odraslih omogućeno korištenje CARNetovih usluga

Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih u suradnji s Hrvatskom akademskom i istraživačkom mrežom – CARNet, a na inicijativu Vijeća za obrazovanje odraslih, s danom 24. listopada 2011. omogućuje odraslim polaznicima koji pohađaju formalne programe obrazovanja odraslih pristup CARNetovim uslugama i servisima pod jednakim uvjetima i na isti način kao i ostalim CARNetovim korisnicima iz sustava osnovnog i srednjeg školstva. Više

Moj Studijski posjet Češkoj

aleksandra_mudrinic

Aleksandra Mudrinić Ribić, voditeljica Edukacijskog centra u CARNet-ovom Odjelu obrazovanja

U okviru programa za cjeloživotno učenje Agencije za mobilnost i programe EU, a u sklopu Transverzalnog programa – Studijski posjet 2009. godine, provela sam nezaboravnih i iznimno korisnih sedam dana u češkom gradu Příbramu. Studijski posjet pod nazivom Upotreba IKT-a u obrazovanju održao se od 11. do 17. travnja 2010. godine. Tema o kojoj se razgovaralo i debatiralo bila je Implementacija IKT-a u obrazovanju.

clip_image002
Slika 1. Karta Češke

Studijski posjet okupio je 14 polaznika iz 11 europskih zemalja: Poljske, Grčke, Engleske, Španjolske, Škotske, Turske, Italije, Bugarske, Hrvatske, Njemačke i Irske. Sudionici su došli iz raznih područja edukacije i obrazovanja: od zaposlenika državnih agencija, sveučilišta, osnovnih i srednjih škola do polaznika iz privatnog sektora te je upravo raznolikost iskustava i znanja iz perspektive upravljanja, savjetovanja i poučavanja doprinijela uspješnosti projekta.

Domaćin Studijskog posjeta bila je Poslovna akademija i Viša stručna škola Příbram u Příbramu, a organizatori ravnateljica škole Marcela Blazkova te profesorica engleskog jezika Lenka Martinkova. Iako je Studijski posjet službeno započeo 12. travnja, dan ranije je organizirano upoznavanje i druženje. Odmah se stvorilo ozračje grupe i zajedništva tako da su tijekom cijelog posjeta svi sudionici bili maksimalno uključeni u događaje.

Program posjeta bio je raspoređen u pet radnih dana i sastojao se od organiziranih posjeta obrazovnim clip_image003institucijama u regiji, održavanja prezentacija sudionika i posjeta znamenitostima regije. Posjetili smo nekoliko obrazovnih institucija: Integrovana Stredni Škola Příbram, Základní Škola Bohutín, Pribram Gymnasium, Charles University – Faculty of Science, Prague itd. Svi posjeti bili su organizirani sukladno s temom seminara što znači da su svi sudionici dobili uvid u primijenjenost i razvoj IKT-a u obrazovanju unutar pojedinih institucija.

Slika 2. Charles University – Faculty of Science, Prag

Posjeti institucijama i održavanje prezentacija nadopunjavali su se s posjetima regionalnim znamenitostima. Razgledavanje kulturnih znamenitosti također je doprinijelo povezivanju grupe jer su se polaznici družili i razmjenjivali iskustva stečena u svojim radnim okolinama.

clip_image004
Slika 3. Jezero Rusalka – inspiracija Antonínu Dvořáku za pisanje opere Rusalka

Škola domaćin osigurala je prostor za održavanje prezentacija u kojima su sudionici predstavljali svoju domovinu, način na koji je ustrojen njihov obrazovni sustav, čime se bave u svojim ustanovama te kako primjenjuju IKT u obrazovanju. Tijekom i nakon svake prezentacije polaznici su bili istinski angažirani postavljajući pitanja, uspoređujući određene primjere implementacije IKT-a u svojim sredinama i otvarali diskusije.

Primjeri dobre prakse

clip_image006Neki od ishoda Studijskog posjeta su razmjena primjera dobra prakse između sudionika kao i poticanje cjeloživotnog učenja. Stoga je nakon prezentacija bilo važno uvidjeti sličnosti i razlike primjene IKT-a u pojedinim područjima obrazovanja zemalja sudionika i diskutirati o idejnim rješenjima možebitnih nedostataka.

Slika 4. Prezentacija sudionika Studijskog posjeta

Nakon svih izlaganja grupa je zaključila da postoje i sličnosti i različitosti u područjima nacionalne/regionalne/lokalne strategije u obrazovanju.

Sličnosti:

  • elaboracija i diseminacija digitalnih nastavnih materijala – Hrvatska, Turska i Španjolska,
  • nacionalni i regionalni intranet – Hrvatska, Škotska, Španjolska,
  • primjeri lokalnog intraneta – Španjolska, Grčka, Turska,
  • uporaba interaktivne bijele ploče – većina zemalja,
  • primjeri nabave laptopa/notebooka za pojedine razrede (npr. svi 4. razredi osnovnih škola regije ili cijele države) – Poljska, Grčka, Španjolska.

Različitosti:

  • ponajviše u količini novčanih sredstava koje države izdvajaju za obrazovanje nastavnika o uporabi IKT-a u nastavi, a samim tim i količini provedenih seminara za nastavnike – istaknula se Španjolska u kojoj su ustrojene Agencije s vrlo visokim godišnjim proračunima (27 mil. € po regiji) koje se bave sustavnim obrazovanjem nastavnika o uporabi IKT-a u obrazovanju.
  • u angažiranosti i strategijama vlada pojedinih zemalja da se zauzmu za promicanje i provedbu sustavnog obrazovanja nastavnika o primjeni IKT-a u obrazovanju.

Također se diskutiralo o izazovima s kojima su suočene zemlje sudionika u smislu primjene IKT-a u obrazovanju. Većina zemalja suočena je s promjenama vlada, a samim time i promjenama u nacionalnim/regionalnim/lokalnim vizijama obrazovnog sustava i sustava obrazovne politike općenito. Ono čemu većina zemalja sudionika, u smislu razvijanja uporabe IKT-a u obrazovanju, teži je:

  • sustavno opremanje obrazovnih institucija računalnom opremom,
  • motiviranje nastavnog i nenastavnog osoblja za obrazovanje o primjeni IKT-a u obrazovanju,
  • razvijanje metodologije poučavanja korištenjem IKT-a:
                               – učinkovitim korištenjem IKT-a u smislu podrške učenju i poučavanju
                               – razvijanjem suradnje i zajedničkog rada uporabom IKT-a.

Svi sudionici složili su se da su navedeni izazovi zajednički svim zemljama budući da su svi suočeni sa sličnim problemima.

Iako su sudionici kroz svoje prezentacije prikazali niz učinkovitih i inovativnih primjera i rješenja primjene IKT-a u obrazovanju, izdvojila bih one koje su najdojmljivije odgovarale na izazove s kojima su suočene zemlje sudionika pri primjeni IKT-a u obrazovanju:

  • sustavno organizirano obrazovanje o mogućnostima primjene IKT-a u obrazovanju na nacionalnoj razini za ravnatelje škola, dekane i voditelje obrazovnih ustanova – Španjolska, Turska, Bugarska,
  • opremanje škola računalnom opremom (na nacionalnoj i/ili regionalnoj razini) – Turska, Hrvatska, Poljska, Škotska, Španjolska,
  • nacionalni portali za učenje na daljinu – Hrvatska, Turska,
  • poučavanje pomoću videokonferencija s udaljenim obrazovnim ustanovama – Hrvatska (e-Otoci),
  • satelitska internetska veza za škole na udaljenim područjima – Grčka,
  • škotski Nacionalni intranet za obrazovanje – Glow – Škotska,
  • sustavno obrazovanje nastavnika o metodologiji poučavanja korištenjem IKT-a – Španjolska,
  • izdvojene škole u bolnicama za učenike i studente – Italija.

clip_image008Ovaj Studijski posjet pomogao mi je sagledati razne mogućnosti uporabe IKT-a u obrazovanju kao i konkretne primjere učenja i poučavanja korištenjem informacijsko-komunikacijskih tehnologija. Primjeri dobre prakse zemalja sudionika pokazali su se kao dobra rješenja problema koje imamo i u našem obrazovnom sustavu. Svi sudionici posjeta izrazili su želju za daljnjom suradnjom na područjima sličnih interesa.

Slika 5. Svi sudionici Studijskog posjeta

Na kraju Studijskog posjeta cijela se grupa složila da bismo kao konačnu ideju i poruku ovog druženja, unatoč svim našim različitostima i sličnostima vezanih za temu posjeta, poručili:

Nastavnici bi trebali primjenjivati informacijsko-komunikacijsku tehnologiju onda kada je učinkovita, odnosno kada se njezinim korištenjem poboljšava proces učenja i poučavanja.