Pogled kroz prozor u 14 godina

gordana_lohajner

Gordana Lohajner

imagePogled kroz prozor je digitalni časopis koji je nastao kao projekt zajednice obrazovnih stručnjaka okupljenih u okviru programa “Suradnici u učenju”. Cilj je bio stvoriti časopis za razmjenu iskustava među učiteljima, nastavnicima, profesorima i svim obrazovnim stručnjacima kako bi predstavili svoje primjere dobre prakse.

Ključne riječi: digitalni časopis, Pogled kroz prozor, članci, statistika, poseban broj.

Pogled je s nama već 14 godina, a prvi broj je objavljen u listopadu 2008. Objavljuje se jednom mjesečno na kraju mjeseca, a svaki broj sadrži otprilike oko petnaestak članaka o metodama poučavanja i učenju, ideje za primjenu digitalne tehnologije, primjere iz školskih, nacionalnih i međunarodnih projekata kao i diseminaciju projektnih aktivnosti te ostale teme relevantne za formalno, neformalno i informalno obrazovanje.

Na samom početku Pogled je bio sinkroniziran sa školskom godinom pa je naš zadatak bio izlazak na teren i na kraju mjeseca izvijestiti o aktivnostima za taj mjesec. Tim zajednice „Suradnici u učenju“ u tom periodu prošao je puno kilometara kako bi pripremili razgovore, fotoalbume i videozapise s raznih događanja na tim mjestima. Novosti su bili iz različitih država i mjesta – od Cape Towna pa do Varaždina, pa su i tako nastali sljedeći članci:

  • Moj Cape Town – gdje je autorica članka sudjelovala na svjetskom natjecanju inovativnosti u organizaciji MS Partners in Learning i upoznala nas sa samim natjecanjem, kao i dojmovima te atmosferi.
  • 6. europsko natjecanje inovativnih učitelja i nastavnika u Bečunajveće okupljanje predstavnika obrazovne zajednice iz čitave Europe s kojeg smo se vratili ispunjeni idejama za nove projekte i međunarodnu suradnju
  • posjetili smo i savjetovanje Računalo u školi XIII. Pisali i o prvom  prijenosu uživo pomoću Live Meetinga kako bi se zainteresiranim učiteljima i nastavnicima, koji nisu bili u prilici doći do Šibenika, mogli pratiti predavanja iz svoje škole ili od kuće.

Rezultat svi tih putovanjima je i pregršt intervjua koji su obogatili naš časopis.

Također donosili smo novosti iz:

CARNeta, Delegacije Europske unije i Agencije za mobilnost i programe EU s kojima smo uspješno surađivali i dali nam podršku od prvog broja Pogleda.

imageSlika 1. Vijesti iz CARNeta, Delegacije Europske unije i Agencije za mobilnost i programe EU

Uskoro su počeli pristizati članci odgojno-obrazovnih djelatnika koji su željeli podijeliti svoja pozitivna iskustva, priče, primjere, projekte i nove alate. Broj članaka se povećao i unaprijed je bilo popunjeno po nekoliko brojeva. Danas se na objavljivanje čeka i do 8 mjeseci.

U kolovoz 2011., u četvrtoj godini izlaženja, Pogled kroz prozor je i službeno postao periodička publikacija koja ima svoj ISSN 1848-2171 i pohranjuje se u Hrvatskoj arhivi weba.

Malo statistike

Svake godine Pogled kroz prozor pročita više od 200 000 čitatelja, prosječno oko 20 000 posjetitelja mjesečno. Manji broj pregleda je u srpnju i kolovozu zbog ljetne stanke.

U ovih 139 brojeva Pogleda objavljeno je 2 087 članaka koje je napisalo više od 870 autora koji rade u dječjim vrtićima, osnovnim i srednjim školama, fakultetima te različitim udrugama i ustanovama povezanim uz obrazovanje.

imageSlika 2. Grafički prikaz posjetitelja od 2013. godine

Možemo se pohvaliti s činjenicom da smo čitani u cijelom svijetu s obzirom da objavljujemo u pravilu na hrvatskom jeziku. Naravno najveći broj čitatelja je iz Hrvatske i iz susjednih zemalja. Velik broj autora je iz susjednih zemalja.

imageSlika 3. Čitanost digitalnog časopisa u svijetu

Najčitaniji članci

Neki članci su objavljeni i prije desetak godina, ali još i danas su čitani jer se bave s problematikom koja je i danas aktualna. Na primjer:

  • članak Metode pomoću pokreta i vježba za mozak autorica objašnjava kako su motorički rast i razvoj te senzorička integracija bitni za učenje te kako se kretanjem aktiviraju određena područja mozga koja su važna.
  • u članku Izrada online ankete bavi se vrjednovanjem i samovrjednovanjem koja je česta tema u našim školama. Možete naučiti izraditi i koristiti te prikupiti podatke iz bilo kojeg oblika vrjednovanja i za to će vam doći online ankete.
  • Nastava usmjerena na učenika bavi te temom u kojoj je promijenjena uloga nastavnika iz predavaBez naslovača u organizatora, mentora i suradnika. U prvi plan se stavlja sam učenik.
  • među najčitanijim je članak o Dabru – međunarodnom natjecanju iz informatike i računalnog razmišljanja uz kojeg smo od samog početka

Slika 4. Najčitanije teme u 14 godina (izdvojeno je 11 članaka)

Akcija Sigurniji internet

Točno prije 13 godina Pogled kroz prozor prvi pimageut piše o aktivnostima povodom Dana sigurnijeg interneta, a obilježili smo ga različitim radionicama, webinarima, člancima na Portalu u sklopu programa “Suradnici u učenju”.

Slika 5. Riječ urednice (broj 8. veljača 2009.)

I ove godine smo vas pozvali da opišete svoje aktivnosti koje ste proveli u razredu, od reakcija učenika, metoda i obrazovnih sadržaja koje ste koristili, što biste preporučili svojim kolegama, a što ne biste.

U uredništvo je stiglo mnoštvo članaka, a mi smo odabrali najbolje za vas Smile

I na kraju…

Veselim se i daljnjoj suradnji, a svojim primjerom dobre prakse obogate naš časopis!

Čitamo se, zar ne? Smile

Covid-19 i škola 2021.

branko_rumenovic

Branko Rumenović

Sažetak

Rad govori o obrazovnom istraživanju na školskoj razini. Istraživanje je provedeno u sklopu predmeta Statistika, a služi kao povezivanje teorijskog i praktičnog znanja. Za primjenu nastavnog sadržaja na konkretnom primjeru uzeta je aktualna tema iz stvarnoga života. Članak je podijeljen u nekoliko dijelova: uvod, zatim opis istraživanja, rezultati istraživanja, a na kraju zaključak i popis literature.

Ključne riječi: istraživanje, statistika, Covid-19, škola.

Uvod

Članak govori o obrazovnom istraživanju na školskoj razini koje je provedeno tijekom mjeseca siječnja i veljače 2021. godine u Gimnaziji i strukovnoj školi Bernardina Frankopana u Ogulinu. Osmišljavanje, izrada, provedba i analiza istraživanja koristila se kao metoda za učenje i poučavanje iz predmeta Statistika. Učenici su na stvarnom primjeru usvajali osnovne pojmove o prikupljanju, obradi i analizi statističkih podataka. Na temelju prikupljenih podataka donesen je zaključak o istraživanju.

Opis istraživanja

Obrazovno istraživanje pod nazivom „Covid-19 i škola 2021.“ provedeno je u sklopu predmeta Statistika u 3. c razredu, zanimanje ekonomist. Istraživanje su osmislili i proveli učenici Lea Ćuk, Matea Špehar, Petra Gračanin, Ana Salopek, Patricia Gračanin, Paulina Cindrić te­­­­ profesor Branko Rumenović­, a provedeno je u razdoblju od 20. siječnja do 20. veljače 2021. godine.

Zašto smo proveli ovo istraživanje? Prije svega htjeli smo primijeniti ono što smo naučili u nastavi Statistike o prikupljanju podataka na praktičnom primjeru. Osim prikupljanja podataka, naučili smo i obrađivati te prezentirati podatke na konkretnom primjeru. Covid-19 predstavlja problem koji nas je sve zatekao, nešto što do sada nismo imali. U jednom trenutku, praktički preko noći, učenici i nastavnici prešli su na obrazovanje na daljinu. Sve se odvija uz pomoć interneta i ostalih komunikacijskih alata. Škole u 2021. godini privikle su se na novi model nastave – obrazovanje na daljinu. Nastava se na daljinu u Gimnaziji i strukovnoj školi Bernardina Frankopana odvija preko mrežne platforme MS Teams. U istraživanju su se koristili različiti web alati, kao npr. mentimetar za prikupljanje ideja, MS Forms za kreiranje ankete i prikupljanje podataka, MS Excell za obradu podataka, MS Word i MS Power-point za prezentaciju podataka. Za potrebe istraživanja korišteni su i ostali mrežni alati, kao što su Linoit te PosterMyWall te razni Google alati. Anketa je podijeljena na dva dijela. Prvi dio sastoji se od tri demografska pitanja, a ostalih petnaest pitanja odnosi se na samu temu istraživanja. Na pitanja se mogu davati odgovori i ocjene. Posljednjih šest pitanja u istraživanju odnose se na ispitivanje zadovoljstva učenika.

Školu pohađa 264 učenika, od toga 191 učenica i 73 učenika. Naša škola ima pet usmjerenja i to: opća i jezična gimnazija, ekonomist, hotelijersko – turistički tehničar i prodavač. Učenici su grupirani u 18 razrednih odjela. U istraživanju je sudjelovalo 207 učenika i to 159 učenica i 48 učenika. U postotku to izgleda ovako: 77 % učenica, a 23 % učenika. Prosječno vrijeme koje je utrošeno na davanje odgovora po anketi iznosi 2:44 minute. Najviše ispitanika bilo je iz drugog razreda (70), četvrtog (52), trećeg (43), a najmanje iz prvog razreda (42). Po smjerovima, najviše ispitanika je iz opće gimnazije (70), hotelijersko – turističkog tehničara (55), ekonomista (36), a najmanje iz jezične gimnazije (26) i prodavača (20). U istraživanju su sudjelovali učenici različite životne dobi – od prvog do četvrtog razreda naše škole.

Rezultati istraživanja

Rezultati istraživanja prikazani su pomoću grafičkih prikaza. Svaki grafički prikaz sadrži broj, naziv, objašnjenje i izvor podataka. U grafikonima su prikazani rezultati za drugi dio anketnih pitanja. Ovaj dio sadrži pitanja koja su prikazana grafikonom strukturnog kruga, kao i pitanja u kojima se ocjenjivalo zadovoljstvo učenika. Prije samog istraživanja pretpostavili smo da će učenici u istraživanju navesti kako imaju problema prilikom nastave na daljinu, kako je ona teška, kako u našoj školi vladaju dobre epidemiološke mjere te da je budućnost obrazovanja u nastavi na daljinu (online).

Grafikon 1. prikazuje odgovore učenika na piranje U školi su potrebne strože epidemiološke mjere. 152 učenika odgovorilo je da nisu potrebne strože epidemiološke mjere. Iz navedenog odgovora zaključujemo da u našoj školi postoje dobre epidemiološke mjere i da ih nije potrebno mijenjati.

clip_image002

clip_image004

Grafikon 2. prikazuje odgovore učenika na izjavu Nastavu možemo pratiti online, a ispite pisati u školi. 109 učenika odgovorilo je potvrdno na ovo pitanje, a 98 učenika je protiv ovog prijedloga. Iako je većina glasova za praćenje nastave online, a i pisanje ispita online, zaključujemo da je ovdje potrebno još dodatno istražiti i razraditi ovaj prijedlog iz razloga što je odnos između odgovora jako mali.

Grafikon 3. prikazuje odgovore učenika na pitanje Što mislite o odluci da dio učenika ide u školu, a dio pohađa nastavu online? Najveći dio učenika ne slaže se s tom odlukom, čak njih 113 ili 55 %, 41 ili 20 % učenika slaže se s tom odlukom, a 53 ili 25 % učenika nema mišljenje. Iz analize grafikona zaključujemo da se učenici ne slažu s tom tvrdnjom te da je većina učenika za to da svi zajedno pohađaju školu.

clip_image006

clip_image008

Grafikon 4. prikazuje odgovore na pitanje Što je bolje: nastava na daljinu, nastava uživo, kombinacija nastave na daljinu i nastave u živo ili ostalo? 82 ili 40 % učenika odlučilo se za nastavu na daljinu, 71 ili 34 % učenika odlučilo se za nastavu uživo, a 51 ili 25 % učenika odlučilo se za kombinaciju nastave na daljinu i nastave uživo, dok je 2 ili 1 % učenika izabralo neki drugi model. Iz navedenog zaključujemo da dosta učenika preferira model nastave C, odnosno nastavu na daljinu.

Grafikon 5. prikazuje odgovore učenika na tvrdnju Nastavni sadržaji u nastavi na daljinu u odnosu na nastavu uživo obrađuju se u jednakom opsegu, u većem opsegu ili u smanjenom opsegu. 93 učenika ili 45 odgovorilo je da se nastava obrađuje u jednakom opsegu, 70 učenika ili 34 % učenika da se nastava obrađuje u većem opsegu, a 44 ili 21 % učenika da se nastava obrađuje u smanjenom opsegu. Možemo zaključiti da se nastava na daljinu obrađuje u jednakom opsegu kao i nastava uživo.

Grafikon 6. prikazuje odgovore učenika na pitanje Imate li tehničkih poteškoća kod nastave na daljinu? Većina učenika, čak njih 112, izjavilo je da ponekad ima tehničkih poteškoća, 81 učenik nema poteškoća, a 14 učenika ima tehničkih poteškoća kod nastave na daljinu.

clip_image010

clip_image012

clip_image014

Grafikon 7. prikazuje odgovore učenika na tvrdnju Nastava na daljinu u odnosu na nastavu uživo oduzima mi više vremena, manje vremena ili podjednako vremena. 83 učenika odgovorilo je da im nastava na daljinu oduzima više vremena, 84 učenika odgovaraju podjednako, a 40 učenika kaže da im nastava na daljinu uzima manje vremena od nastave uživo. Iz navedenog zaključujemo da nastava na daljinu, u odnosu na nastavu uživo, oduzima više ili podjednako vremena od nastave uživo.

clip_image016

Grafikon 8. prikazuje odgovore učenika na tvrdnju Cjepivo protiv COVID-19 treba postati obavezno u školama. 155 ili 74.88 % učenika ne slaže se s ovom tvrdnjom, a 52 ili 25.12 % učenika podržava ovu tvrdnju. Iz ovih odgovora zaključujemo da učenici ne podržavaju tvrdnju da cjepivo protiv COVID-19 treba postati obavezno u školama.

Grafikon 9. prikazuje odgovore učenika na tvrdnju Podržavam uvođenje nastave na daljinu za stalno. 107 učenika ne podržava ovu tvrdnju, a 99 učenika podržava. Odnos između ovih odgovora je malen pa je potrebno dodatno razmotriti ovu tvrdnju. Zanimljivo je ovu tvrdnju usporediti s prijašnjom pitanjem (grafikon 4). Tamo skoro 40 % učenika podržava nastavu na daljinu.

clip_image018

U sljedećem setu pitanja ocjenjuje se zadovoljstvo učenika pojedinom tvrdnjom. Za svaku tvrdnju učenici su dali jednu ocjenu od jedan do pet. Značenje ocjena je sljedeće: 1 – uopće se ne slažem, 2 – slažem se u manjoj mjeri, 3 – djelomično se slažem, 4 – u većoj mjeri se slažem i 5 – u potpunosti se slažem.

Izjave i prosječne ocjene:

  • Maske su potrebne na hodniku! – prosječna ocjena 3.55
  • Maske su potrebne na satu! – prosječna ocjena 2.75
  • Motiviran/a sam za nastavu na daljinu! – prosječna ocjena 3.39
  • Nastava na daljinu (online) bolja je od nastave uživo! – prosječna ocjena 2.98
  • Nastava uživo bolja je od nastave na daljinu! – prosječna ocjena 3.26
  • Online nastava je budućnost obrazovanja – prosječna ocjena 2.84

Zanimljivo je nekoliko činjenica. Učenici djelomično podržavaju maske na hodnicima, a u manjoj mjeri na satu. Učenici su dali bolje prosječne ocjene nastavi uživo nego nastavi na daljinu. Najveća zanimljivost je da su učenici u manjoj mjeri suglasni s tvrdnjom Online nastava je budućnost obrazovanja.

Zaključak

Kao što je već navedeno, ovo istraživanje provodilo se u svrhu usvajanja nastavnih sadržaja iz predmeta Statistike. Osim toga, učenici su na praktičnom primjeru vidjeli kako izgleda osmišljavanje, provođenje i analiza istraživanja. Osim u svrhu učenja, istraživanjem se htjelo saznati i što učenici misle o epidemiološkim mjerama u našoj školi, koje poteškoće imaju u online nastavi, jesu li zadovoljni online nastavom ta kako ocjenjuju pojedine tvrdnje vezane za epidemiološke mjere u našoj školi. Istraživanjem smo dobili povratnu informaciju od učenika vezano za COVID-19 i školu 2021. Zaključujemo da u našoj školi postoje dobre epidemiološke mjere te da su učenici zadovoljni nastavom na daljinu, ali da učenici ne vide online nastavu kao budućnost obrazovanja. U istraživanju smo potvrdili samo jednu svoju pretpostavku, a to je da u našoj školi vladaju dobre epidemiološke mjere. Učenici ponekad imaju tehničkih problema prilikom nastave na daljinu, nastava na daljinu učenicima oduzima podjednako vremena kao nastava u živo.

Vjerujemo kako je učenicima u posljednje vrijeme dosta računala, interneta i online druženja s jedne strane, a s druge strane im je oduzeto druženje, odlazak u školu u realnom vremenu. Sve to dovelo je do nekog zasićenja virtualnim okruženjem pa tako učenici ne vide budućnost obrazovanja u online nastavi. Bit će potrebno puno vremena da se svi vratimo u normalnu kolotečinu života u realnom vremenu, puno toga nam je oduzeto u vrijeme krize uzrokovane virusom COVID-19, ali možda smo dobili i malo više vremena koje možemo posvetiti sebi.

Literatura

  1. Istraživanje: Stavovi učenika o razlikama između usmjerenja (2018.), Gimnazija i strukovna škola Bernardina Frankopana, Ogulin, http://www.gimnazija-strukovnabfrankopana-ogulin.skole.hr/ppromjenu
  2. Istraživanje o sreći: Ja sam sretna osoba (2020.), Pogled kroz prozor, digitalni časopis za obrazovne stručnjake, https://pogledkrozprozor.wordpress.com/2020/10/31/istrazivanje-o-sreci-ja-sam-sretna-osoba/
  3. Erasmus + u Gimnaziji i strukovnoj školi Bernardina Frankopana u Ogulinu, http://www.gimnazija-strukovnabfrankopana-ogulin.skole.hr/social_cohesion
  4. Istraživanje i projekt: Poteškoće u učenju (2012.), Gimnazija i strukovna škola Bernardina Frankopana, Ogulin, http://www.gimnazija-strukovnabfrankopana-ogulin.skole.hr/poteskoce

Međunarodna godina statistike

branko_rumenovic

Branko Rumenović

Zajedni¦Źka slikaMeđunarodna godina statistike (Statistics 2013) svjetska je proslava statistike u organizacijama diljem svijeta. Zadaća joj je promicanje važnosti statistike u znanstvenoj zajednici, javnom i privatnom sektoru, medijima, politici, školstvu itd.

Ciljevi statistics2013 temelje se na povećanju svijesti o moći utjecaja statistike na sve aspekte društva, njegovanje statistike kao profesije, naročito među mladima te promicanje kreativnosti i razvoj znanosti vjerojatnosti i statistike.

Utemeljitelji ovog projekta su:

  • the American Statistical Association (Američka statistička udruga),
  • Institute of Mathematical Statistics (Institut za matematičku statistiku),
  • International Biometric Society (Međunarodno biometričko društvo),
  • International Statistical Institute (and the Bernoulli Society) – (međunarodni institut za statistiku) i
  • Royal Statistical Society (Kraljevsko statističko društvo)

U tom projektu sudjeluje više od 1400 organizacija iz 111 zemalja svijeta u koje uključujemo stručne organizacije, sveučilišta i fakultete, osnovne i srednje škole te škole obrazovanja odraslih ljudi, biznise, vlade država, istraživače instituta, razne časopise, te ostale odbore i grupe. Kako je ovaj projekt vezan za međunarodnu godinu statistike, priključile su mu se organizacije iz svih dijelova svijeta i sa svih kontinenata. Uz našu Školu iz Ogulina, projektu se priključila i osnovna škola Veliki Bukovec.

Proslava međunarodne godine statistike održala se i u Gimnaziji Bernardina Frankopana u Ogulinu. Za to su zaslužni učenici IV.c razreda, usmjerenja ekonomist, i profesor statistike Branko Rumenović. Učenici su u grupnom radu napravili četiri panoa koja su tijekom mjeseca siječnja i veljače izložena u hodniku Škole. Na mrežnim stranicama škole postavljena je i poveznica na mrežne stranice međunarodne godine statistike. Pogledali smo i video o međunarodnoj godini statistike: „Why Statistics Is Important to You“.

Prvi pano vezan je općenito uz statistiku i međunarodnu godinu statistike. Na ostalim panoima predstavljeno je stanovništvo Republike Hrvatske, Karlovačke županije i Ogulinsko – modruške udoline. Učenici su na tome radili na satovima Statistike, kod kuće gdje su koristili društvene mreže (Facebook, Twitter) i različite web alate (Prezi, Google, Skype), a većinu podataka preuzeli su sa stranica našeg Državnoga zavoda za statistiku.

Radeći panoe učenici su naučili istraživati, prikupljati i uređivati podatke, brojčano i grafički analizirati podatke te tumačiti podatke o stanovništvu. Učenica Adriana Miloševski velikim je dijelom pridonijela uređenju plakata svojim likovnim talentom koji je pokazala crtajući kartu Republike Hrvatske i Karlovačke županije.

U izradi panoa, a time i promociji Statistike u školi koristili smo informacije s mrežnih stranica:

Kako su učenici bili zainteresirani za projekt, svjedoči i činjenica da su već u prosincu, čim su saznali svoj zadatak, krenuli u istraživanje te su saznali da je prvi popis stanovništva na području Hrvatske izvršen 1785. godine, a prvi pravi popis bio je izvršen 31. listopada 1857. godine. Tako je na panoima prikazano stanovništvo od 1857. do 2011. godine. 

Učenici koji sudjeluju u projektu su:

  • Josipa Banjavčić,
  • Andrijana Blašković,
  • Martina Domšić,
  • Žana Kirasić,
  • Danijela Kovačević,
  • Valentina Matešić,
  • Adriana Miloševski,
  • Josipa Paušić,
  • Ivan Pribanić,
  • Barbara Rendulić,
  • Jelena Sertić,
  • Nikolina Srpak,
  • Ana Stošić,
  • Romana Štrk i
  • Petra Tonković.

U radu na ovom projektu podršku učenicima IV.c razreda pružila je ravnateljica Višnja Lipošćak i ostali profesori.