Radionica: za mene je sreća

Sonja Jordanić Golub i Božana Sertić

Sažetak

Jedna od brojnih aktivnosti kurikuluma Gimnazije Sesvete je i obilježavanje Međunarodnog dana sreće (20.ožujka). Kao stručne suradnice osobitu pažnju posvećujemo očuvanju i jačanju mentalnog zdravlja učenika. Kroz radionicu „Za mene je sreća“ nastojalo se potaknuti učenike da prepoznaju aktivnosti koje ih čine sretnijima te da uvide važnost konstantnog ulaganja u mentalno zdravlje što doprinosi psihološkoj otpornosti u ovim izazovnim vremenima. Nastojalo se to postići obradom tema kao što su zahvalnost, optimizam, sreća i humor. Evaluacijom je utvrđeno kako su učenici radionicom zadovoljni, smatraju je korisnom, a aktivnosti primjenjivima.

Ključne riječi: radionica, mentalno zdravlje, sreća

Uvod

Ususret Međunarodnom danu sreće koji se obilježava 20. ožujka svake godine, provedene su radionice u trajanju od 90 minuta, pod nazivom „Za mene je sreća“ kojima je cilj povećati životno zadovoljstvo učenika, ukazati na važnost osvještavanja vlastitih kapaciteta i aktivnosti koje podržavaju mentalno zdravlje. U Gimnaziji Sesvete, stručni tim škole intenzivno radi na ulaganju u mentalno zdravlje učenika, posebno radi negativnih posljedica pandemije i potresa.

Cilj radionice: povećati životno zadovoljstvo učenika

Ishodi radionice:

• prepoznati osobine sretnih ljudi
• prepoznati aktivnosti koje nam predstavljaju užitak
• uočiti i cijeniti ljepotu, vještinu, talent i dobrotu
• primijeniti vještine optimizma u životnim situacijama
• kreativno prikazati obrađene teme optimizma, humora, sreće, zahvalnosti i prijedloga za sretniji život.

Središnji dio

Tijek radionice (90 min)

Uvodne aktivnosti: (30 min)

1. Učenici odgovaraju na pitanje Što je za mene sreća? Jednom riječju na www.menti.com. Odgovore prokomentiramo i zaključimo kako većina učenika povezuje sreću sa pojmovima obitelji, mira, zdravlja, prijateljstva i sl.

(5 min)

2. Prisjetite se ljudi koje poznajete ili javnih ličnosti, a čini vam se da su jako sretni. Kakvi su ti ljudi?
Koje su njihove osobine?
Koje su njihove vrijednosti?
Kako se ponašaju?
Što drugi ljudi kažu za njih?

*Učenici odgovore zapisuju na papir. Dobrovoljci izvještavaju u razred.

(15 min)

Zaključimo kako su to većinom ljudi koje oni poznaju, kako se radi o empatičnim pojedincima koji se vesele tuđim uspjesima i podržavaju ih, koji šire dobrotu i u čijem društvu se osjećamo ugodno i prihvaćeno, koji su zadovoljni sa malim stvarima.

3. Razred bira najsretniju osobu razreda (učenik može kandidirati drugog učenika ili sam sebe; kandidate zapišemo na ploču i slijedi javno glasanje).

*zatim se radi s njom intervju na temelju unaprijed pripremljenih pitanja:

• Što te čini sretnom?
• Što ti stvara nezadovoljstvo?
• Što činiš kada si nesretna?
• Imaš li neku misao koja te vodi kroz život?
• Što misliš, koliko su ocjene važne i koliko utječu na tvoju sreću?
• Što poručuješ učenicima koji završavaju osmi razred?
• Koji je tvoj savjet za sreću?

*Pitanja postavlja učenik dobrovoljac, drugi učenik snima video koji se koristi za Otvoreni dan škole; odgovore na pitanja prokomentiramo s učenicima

*snimka našeg intervjua: https://youtu.be/nahIKgcJlkY

(10 min)

Glavna aktivnost (40 min):

Rad u skupinama na određenu temu:

Zahvalnost: https://kakosi.ffzg.unizg.hr/2020/06/30/jesmo-li-dovoljno-zahvalni/
Humor: https://kakosi.ffzg.unizg.hr/2020/07/17/smijeh-je-najbolji-lijek/

Prijedlozi za sretniji život: poglavlje „Pozitivna stanja“ iz udžbenika Pozitivna psihologija (Rijavec, Miljković i Brdar, 2008) – stranica 87. i 88.

Optimizam: https://kakosi.ffzg.unizg.hr/2020/10/29/optimizam/

Svaka skupina ima zadatak proučiti materijale na temu koju su dobili, a zatim to prezentirati na inovativan/kreativan način, na način koji im je najprihvatljiviji. Npr. video, intervju, odglumiti, prikazati kao trač, prezentaciju, infografiku..

Slijedi pregledavanje materijala i dogovor oko prezentiranja, izrada prezentacije i izlaganje uz raspravu).

Ovdje pogledajte video uratke naših učenika:

https://youtu.be/GVnzdfJ3Qxk
https://youtu.be/psZGdAM00v0
https://youtu.be/JCU3LnuZ-Ao
https://youtu.be/BgOgLCkIpLs

Završna aktivnost (20 min)

„POSITIVE SHOWER“ – Posjesti učenike u krug i podijeliti im A3 papire na čijem dnu trebaju upisati svoje ime i prezime. Zatim ga dodaju osobi do sebe koja ima zadatak napisati pozitivne osobine osobe čije ime piše na dnu papira. Tako papir prođe cijeli krug i vrati se vlasniku, pun njegovih pozitivnih osobina uočenih od kolega iz razreda.

Evaluacija

Učenici ispunjavaju upitnik na Google Obrascima. Pitanja su:

• Kako procjenjuješ radionicu u cjelini?
• Je li radionica ispunila tvoja očekivanja?
• Koliko si zadovoljan organizacijom radionice?
• Kako procjenjuješ pripremljenost voditeljica radionice?
• Procijeni svoju osobnu uključenost.
• Procijeni svoje zadovoljstvo sudjelovanjem u radionici.
• Napiši u dvije rečenice dojam o radionici.

Na pitanja se odgovara na skali od 1 do 5, osim na zadnjem pitanju koje je otvorenog tipa.

Neki od dojmova učenika s radionice:

• „Radionica je bila jako zanimljiva i odlično organizirana. Jako mi se svidjela. Bilo mi je zanimljivo. Svi su bili uključeni i aktivirani.“
• „Svidjelo mi se jer smo bili potaknuti razmišljati o osobnoj sreći i o sreći nama bliskih ljudi.“
• „Najviše mi se svidjela zadnja aktivnost.“
• „Svidjela mi se i potakla me da pozitivnije razmišljam te pokazala stvari na koje moram obratiti sreću u životu. Zabavila sam se sa prijateljima, ali i naučila nešto novo, kao npr. da više cijenim sve u životu i da budem optimistična. Zabavno, malo naporno, ali puno bolje nego tjelesni “

Zaključak

Radionicom su se postigli željeni ishodi. Iako je prvotno napravljena za obilježavanje Međunarodnog dana sreće, može se provoditi tijekom cijele školske godine na satovima razrednog odjela. Temeljem učeničkih evaluacija, može se zaključiti da im je obrada tema iz područja pozitivne psihologije zanimljiva i potrebna.

Literatura

1. Jesmo li dovoljno zahvalni?. (2020, 30. lipnja). Kako si? Zajedno do odgovora. FFZG. https://kakosi.ffzg.unizg.hr/2020/06/30/jesmo-li-dovoljno-zahvalni/
2. Miljković, D. i Rijavec, M. (2008). Tri puta do otoka sreće: psihologija sreće i dobroga života.
3. Optimizam. (2020, 29. listopada). Kako si? Zajedno do odgovora. FFZG. https://kakosi.ffzg.unizg.hr/2020/10/29/optimizam/
4. Rijavec, M. i Miljković, D. (2006). Tko su dobri ljudi. Zagreb: Profil.
5. Rijavec, M., Miljković, D. i Brdar, I. (2008). Pozitivna psihologija: znanstveno istraživanje ljudskih snaga i sreće. Udžbenici Sveučilišta u Zagrebu= Manualia Universitatis studiorum Zagrabienis.
6. Smijeh je najbolji lijek. (2020, 17. srpnja). Kako si? Zajedno do odgovora. FFZG. https://kakosi.ffzg.unizg.hr/2020/07/17/smijeh-je-najbolji-lijek/

Istraživanje o sreći: Ja sam sretna osoba!

Branko Rumenović

Sažetak

U ovom se članku opisuje istraživanje o sreći koje se provelo kao aktivnost u sklopu projekta Social cohesion – give a hand to become a friend. Članak je podijeljen u nekoliko dijelova: na početku je uvod, zatim dio u kojem se govori o samom projektu, te opis i rezultati istraživanja. Na kraju se nalazi zaključak i popis literature. U radu je dato nekoliko tabela i grafičkih prikaza.

Ključne riječi: Erasmus + program, projekt, istraživanje, sreća.

Uvod

Članak govori o Erasmus + projektu i jednoj njegovoj aktivnosti. Ta aktivnost odnosi se na istraživanje o sreći. Istraživanje nosi naslov: „Ja sam sretna osoba”. Osmišljavanje, izrada, provedba i analiza koristila se kao alat za učenje i podučavanje.

Sve aktivnosti u sklopu istraživanja provedene su na satu i služile su kao primjer u obradi nastavnog sadržaja iz predmeta Statistika. Na stvarnom primjeru učenici su usvojili osnovne pojmove iz statistike, primijenili naučeno na tabelarnom i grafičkom prikazivanju podataka te izrekli vlastiti zaključak.

Osim istraživanja za potvrđivanja hipoteza, ovo istraživanje služilo je i za obradu i primjenu nastavnog sadržaja na primjeru te povezivanju teorijskog i praktičnog znanja.

Give a hand to become a friend

Social cohesion – give a hand to become a friend naziv je Erasmus + projekta koji se od 1. studenoga 2019. godine provodi u Gimnaziji i strukovnoj školi Bernardina Frankopana u Ogulinu. U projektu sudjeluju škole iz Mađarske, Bugarske, Litve, Španjolske i Portugala. Projekt je započeo 1. studenoga 2019. godine i traje 24 mjeseca, odnosno do 31. listopada 2021. godine. Radni jezik projekta je Engleski jezik. Glavni je cilj projekta razmjena dobrih praksi te povezanost i socijalna jednakost između naroda. Projekt uključuje mnoga društvena događanja poput: sportskih igara, planinarenja, istraživanje povijesnih mjesta, proslave lokalnih praznika, festivala, narodnih plesova, kazališnih skečeva i slično.

Teme koje će se obrađivati tijekom projekta jesu: stanovništvo Europske unije, svijest i demokracija u Europskoj uniji, mentalno zdravlje, umjetnost i glazbena terapija, sport, aktivnosti na otvorenom, okoliš, hrana, baština i sl. Prva je tema projekta Kulturna savjest. ICT nastavnici podučiti će učenike o sigurnosti na internetu te autorskim pravima. Učenici će istražiti kulturno naslijeđe partnera projekta. Prva se mobilnost odvija u Mađarskoj a zadatak su kulturno-tradicijske igre. Učenici će predstaviti svoju školu i državu te nekoliko kulturno-tradicijskih igara. Svaka će škola za drugu mobilnost u Bugarsku pripremiti uradak za glazbeni festival te prezentaciju svoje škole i zemlje iz koje dolaze. U ovom će se dijelu koristiti glazba kao alat za učenje. Druga je tema mentalno zdravlje koja će se provoditi kroz umjetnost i glazbenu terapiju. Svaka će zemlja pripremiti nekoliko tradicijskih pjesama za treću mobilnost za festival u Litvi. Sudionici će izraditi i digitalni časopis. U ovom se dijelu koristi tradicijska glazba kao alat za učenje. Zadatak kojim će se polaznici projekta baviti u Portugalu znanje je i istraživanje o likovnoj umjetnosti. Treća je tema sport i aktivnosti na otvorenome. Učenici će upoznati korištenje tehnologije u pješačenju i planinarenju. Puno će se hodati i planinariti kroz povijesna mjesta. Četvrta je tema prijateljsko okruženje. U Hrvatskoj će se obrađivati zadatak „Tradicijski plesovi” kao alat za učenje. U Hrvatskoj će se organizirati festival plesa. Peta je tema hrana. Svaka će škola obilježiti dan posvećen zdravoj tradicijskoj hrani. Učenici će istražiti i prezentirati ljekovito bilje. U Španjolskoj će se obrađivati zadatak na temu kuhanja za zdravi život.

Slika 1. Logo projekta

Ja sam sretna osoba!

Jedna od aktivnosti unutar projekta je i provođenje istraživanja o sreći. Cilj je pronaći najsretniju skupinu učenika unutar škole. Istraživanje je osmišljeno na satu statistike u trećem razredu Gimnazije i strukovne škola Bernardina Frankopana u zanimanju ekonomist.

U suradnji s učenicima osmišljena je anketa koja se sastojala od dvije skupine pitanja. Prvu skupinu su činila demografska pitanja vezana uz spol, razred i smjer (zanimanje) a druga skupina pitanja odnosila se na stavove o sreći. Stavovi o sreći ocjenjivani su ocjenama od jedan do pet, a ocjenjivalo se deset tvrdnji. Ocjena jedan znači da se ispitanik uopće ne slaže s tvrdnjom, ocjena dva ispitanik se slaže u maloj mjeri s tvrdnjom, ocjena tri ispitanik se djelomično slaže s tvrdnjom, ocjena četiri ispitanik se u većoj mjeri slaže s tvrdnjom i ocjena pet ispitanik se u potpunosti slaže s tvrdnjom.

Nakon kratke rasprave između učenika, postavljene su dvije hipoteze koje se odnose na dvije tvrdnje unutar istraživanja. U istraživanje su stavljene i ostale tvrdnje kako bi se mogli kasnije donijeti i neki drugi zaključci. Prva hipoteza odnosi se na tvrdnju: Ja sam sretna osoba! Pretpostavljeno je da će učenici ovu tvrdnju ocijeniti ocjenom četiri (u većoj mjeri se slažem). Druga hipoteza se odnosi na tvrdnju Ja sam zadovoljan svojim životom! I ovdje je pretpostavljeno da će učenici ovu tvrdnju ocijeniti ocjenom četiri (u većoj mjeri se slažem).

Kad je anketa sastavljena i složena u dokument, isprintana je, te se krenulo u provođenje ispitivanja. Odlučeno je da će se podaci prikupljati klasičnom metodom. Učenici su u paru obišli razrede u školi i proveli ispitivanje. Nakon toga ankete su sortirane te je pomoću Microsoft Excela izrađena analiza istraživanja. U analizi rezultata korišten je i program Statistica.

Tabela 1. prikazuje broj učenika u školi i broj sudionika u istraživanju. U istraživanju je sudjelovalo 249 od 274 učenika.

Tabela 2. prikazuje stavove učenika Gimnazije i strukovne škole Bernardina Frankopana iz Ogulina o sreći, a po usmjerenjima,tj.zanimanjima. Za svako usmjerenje uzeta je prosječna ocjena. Iz tabele se vidi da je većina učenika ocijenila tvrdnje visokom ocjenom. Učenici opće i jezične gimnazije su najsretniji učenici, a učenici jezične gimnazije najzadovoljniji učenici naše Škole.

Tablica 1. Broj učenika u školi i broj sudionika u istraživanju, Ogulin, prosinac 2019. – siječanj 2020. Izvor: Vlastito istraživanje

Tablica 2. Stavovi učenika Gimnazije i strukovne škole Bernardina Frankopana iz Ogulina o sreći po usmjerenjima, prosinac 2019. – siječanj 2020.Izvor: Vlastito istraživanje

Legenda:
v og = opća gimnazija
v jg = jezična gimnazija
v htt = hotelijersko – turistički tehničar
v e = ekonomist
v p = prodavač

Grafikon 1. Stavovi učenika Gimnazije i strukovne škole Bernardina Frankopana iz Ogulina o sreći, prosinac 2019. – siječanj 2020.Izvor: Vlastito istraživanje

Grafikon 1. prikazuje stavove učenika Gimnazije i strukovne škole Bernardina Frankopana iz Ogulina o sreći. Svaka tvrdnja ima prosječnu ocjenu. Iz rezultata zaključujemo da su naši učenici sretni učenici. Grafikon prikazuje da su naši učenici dali visoke ocjene sigurnosti, prijateljima, obitelji, a s druge strane niske ocjene su dali pitanjima vezanima uz materijalno, kao što je npr. najnoviji mobitel.

Grafikon 2. Stavovi učenika Gimnazije i strukovne škole Bernardina Frankopana iz Ogulina o sreći, prosinac 2019. – siječanj 2020., rezultati po spolu Izvor: Vlastito istraživanje

Grafikon 2. prikazuje stavove učenika Gimnazije i strukovne škole Bernardina Frankopana iz Ogulina, o sreći, a izdvojeno po spolu. Iz grafikona je vidljivo da su djevojke tvrdnje označavale višom ocjenom od dječaka.

Grafikon 3. Stavovi učenika Gimnazije i strukovne škole Bernardina Frankopana iz Ogulina po razredima za tvrdnje Ja sam sretna osoba! i Ja sam zadovoljan svojim životom!, prosinac 2019. – siječanj 2020.Izvor: Vlastito istraživanje

Grafikon 3. prikazuje stavove učenika Gimnazije i strukovne škole Bernardina Frankopana iz Ogulina po razredima,a vezano za za tvrdnje :”Ja sam sretna osoba!” i „Ja sam zadovoljan svojim životom!”. Ove dvije tvrdnje ujedno su uzete i za hipoteze istraživanja. Pretpostavljeno je da će učenici tvrdnje ocijeniti ocjenom četiri. Tvrdnja: ”Ja sam sretna osoba!” ima prosječnu ocjenu 4,18 (izvor: grafikon 1.), čime je hipoteza potvrđena. Rezultati su prikazani po razredima, jer je zadatak bio i pronaći najsretniju skupinu učenika. Najsretnija skupina su učenici koji dolaze iz drugog c razreda. Iz grafikona se vidi da i drugi učenici ovoj tvrdnji daju prosječnu ocjenu četiri.

Grafikon 4. Stavovi učenika Gimnazije i strukovne škole Bernardina Frankopana iz Ogulina o sreći po razredima, prosinac 2019. – siječanj 2020.Izvor: Vlastito istraživanje

Grafikon 4. prikazuje stavove učenika Gimnazije i strukovne škole Bernardina Frankopana iz Ogulina o sreći po razredima. Učenici su i po razredima tvrdnje označili visokim ocjenama. Iz grafikona se vidi da učenici sreću vide u zdravlju i obitelj te da su i oni sami sretni i zadovoljni.

Zaključak

Projektna nastava daje učenicima mogućnost povezivanja teorijskog i praktičnog znanja. Isto tako, učenici mogu raditi na konkretnim primjerima. Kroz ovo istraživanje moglo se puno toga naučiti, od osmišljavanja istraživanja, provođenja i analize do izvođenja zaključaka. Istraživanje je na zanimljiv način dalo učenicima priliku da usvoje osnovna znanja iz predmeta statistika. Istraživanje je jedno novo iskustvo za učenike, koje će zasigurno dugo pamtiti, jer su sudjelovali od početka do kraja istraživanja.

U radu su postavljene dvije hipoteze koje su i dokazane. Zanimljivo je da su prilikom osmišljavanja istraživanja izrečene još neke hipoteze koje su također potvrđene. Tako je npr. izrečena pretpostavka da sreća nije novac ili da sreća nije imati najnoviji mobitel.

Literatura

1. Erasmus + u Gimnaziji i strukovnoj školi Bernardina Frankopana u Ogulinu, http://www.gimnazija-strukovnabfrankopana-ogulin.skole.hr/social_cohesion

2. Rumenović, B. (2015.): Smjernice za privlačenje i zadržavanje ljudskih resursa u ogulinskom kraju, specijalistički poslijediplomski rad, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Pula

3. Istraživanje: Stavovi učenika o razlikama između usmjerenja (2018.), Gimnazija i strukovna škola Bernardina Frankopana, Ogulin, http://www.gimnazija-strukovnabfrankopana-ogulin.skole.hr/ppromjenu