Prirodoslovni dan na daljinu

darja_lipovec

Darja Lipovec

Sažetak

U trenutnom stilu života odrasli i djeca često zaboravljaju na zdravi način života koji uključuje različite komponente. Naše je tijelo stvoreno za kretanje, stoga je redovita tjelesna aktivnost jedan od temelja zdravog načina življenja. Pritom ne smijemo zaboraviti i na važnost uravnotežene prehrane i dobar osjećaj u svome tijelu. U toj sam namjeri u tim pomalo nesigurnim vremenima, vremenima epidemije COVID-a 19, pripremila i prirodoslovni dan, koji djecu potiče na zdrav način života.

Ključne riječi: prirodoslovni dan, škola na daljinu, zdrav životni stil.

Uvod

U protekloj se školskoj godini obrazovanje na daljinu odvijalo u okolnostima koje su značajno utjecale i na organizaciju dana aktivnosti. Kao učiteljica prirodoslovlja i organizatorica prirodoslovnih dana (od 6. do 9. razreda), našla sam se pred pravim izazovom. Željela sam da se u aktivnosti jednako uključe svi učenici, da se aktivnosti odvijaju u prirodi te da aktivnosti budu zanimljive i obrazovne. Učenici su se mogli u aktivnosti uključiti sami ili u pratnji svojih obitelji. U tom sam cilju uključila različite aktivnosti koje su bile povezane sa zdravom prehranom, kretanjem i proljetnim buđenjem prirode. Učenici su nesvjesno učili pomoću različitih nastavnih metoda koje sam uključila u procesu planiranja. Učenici su uz pomoć cjeloživotnog učenja, promatranja i istraživanja samostalno obogaćivali svoje znanje.

Prirodoslovni dan

Uz brzi tempo različitih aktivnosti i školskih obveza velik broj djece zaboravlja na kretanje, zdrav način prehrane i važnost dobrog osjećaja. Ovim sam ih prirodoslovnim danom željela potaknuti i podsjetiti kako je malo potrebno za bolji osjećaj. Učenici su aktivnosti izvršavali u okvirima svojih mogućnosti te su morali odabrati minimalno četiri od svih ponuđenih aktivnosti.

1. Aktivnost: Jutarnje buđenje u dobrom raspoloženju

Učenici od 6. do 9. razreda dan su započeli tjelovježbom uz praćenje videosnimke kako bi se posve razbudili. Uz glazbenu podlogu videa i detaljni prikaz vježbi odgovarajuće su se razgibali i aktivno započeli dan.

2. Aktivnost: Važan je doručak

Slijedila je priprema najvažnijeg obroka u danu – zdravog doručka. Zdrav doručak slika 1 Zdravi doručakosigurava tijelu uz potrebnu energiju i dodatne bjelančevine, vitamine i minerale koji su potrebni za funkcioniranje ljudskog tijela. Nakon gledanja zanimljive video snimke o zdravoj prehrani učenici su se i sami okušali u ulozi kuhara i pripremili si ukusan i slastan obrok.

Slika 1. Zdravi doručak (izvor: osobna arhiva 2020.)

3. Aktivnost: Mentalni fitness

slika 2 Igranje društvene igreRadoznalost i pozitivna komunikacija dva su načina da očuvamo svoj mozak u kondiciji. Učenici su prirodoslovni dan nastavili uz mentalni fitness, gdje sam im napomenula da je jedna od najboljih metoda čitanje knjiga, igranje društvenih igara i ples. U tom cilju imali smo nekoliko spremnih prijedloga za uključivanje tih aktivnosti u svoju svakodnevicu i na koji ih način izvesti na prirodoslovni dan.

Slika 2. Igranje društvene igre (izvor: osobna arhiva 2020.)

4. Šetnja prirodom

Najvažnija aktivnost prirodoslovnog dana odvijala se u šetnji prirodom, gdje su učenici promatrali proljetne biljke i životinje. Zadatak ih je vodio prema različitim biotopima, gdje su trebali istražiti značajke pojedinog biotopa. Najprije su trebali istražiti šumu, gdje su promatrali različite vrste biljaka, kako strane biljne vrste, tako i autohtone. Po dolasku kući dočekala ih je i aktivnost gledanja dokumentarne emisije o stranim biljnim vrstama. Aktivnosti su se iz šume preselile i na livadu, gdje su ponovno istraživali i promatrali biljke i životinje koje su sreli na travnjaku. Nakon povratka kući mogli su pogledati i dokumentarac, ovaj put o životu na travnjaku.

slika 3 Istraživanje prirodeSlika 3. Istraživanje prirode (izvor: osobna arhiva 2020.)

5. Ne zaboravi na odmor

Nakon aktivne i edukativne šetnje u prirodi, učenici su, naravno, zaslužili i odmor. Odmor je važan dio svih aktivnosti, budući da se tijelo tijekom odmora umiruje i regenerira. Ukazala sam na to da je za zdrav životni stil uz odmaranje važan i dovoljan i kvalitetan san. Preporuča se da odmor i spavanje traju barem 7-9 sati dnevno.

6. Pobrini se za svoje zdravlje

slika 4 Higijena rukuUčenicima je dobro poznato da je očuvanje zdravlja prvi korak prema zdravom stilu života. Živimo u vremenu u kojem nas virusi prate na svakom koraku i stoga je važno učiniti sve što je u našoj moći da zdravlje i sačuvamo. U toj namjeri zadnja je aktivnost prirodoslovnog dana bila i pravilna dezinfekcija, pranje ruku i higijena kašljanja.

Slika 4. Higijena ruku (izvor: osobna arhiva 2020.)

Prirodoslovni su dan učenici zaključili kratkim sažetkom obavljenih aktivnosti i fotografskim dojmovima, koje su mi potom proslijedili.

slika 5 IzvješćeSlika 5. Izvješće (izvor: osobna arhiva 2020.)

Zaključak

Konačnim izvješćima bila sam iznimno zadovoljna i oduševljena, budući da su učenici dokazali da rad od kuće može biti vrlo zanimljiv i zabavan, što potvrđuju fotografije koje su mi poslali. Veseli me što su se učenici na prirodoslovni dan družili s roditeljima i naučili kako na kvalitetan način provesti slobodno vrijeme. Dojmovi su bili pozitivni, unatoč tome što većini učenika nedostaju školski kolege i što aktivnosti najviše vole obavljati s prijateljima. Smatram da su od prirodoslovnog dana dobili puno više od onoga što su im predložene aktivnosti zadavale.

Literatura

  1. Bajt M., Blenkuš M., Drev A., idr. (2009). Zdrav življenjski slog v osnovni šoli – analiza stanja (s poudarkom na duševnem zdravju, prehrani, gibanju, alkoholu in tobaku). Pristupljeno na : http://www.zdravjevsoli.si/attachments/article/191/analitsko%20porocilo_ver280809.pdf (studeni 2020.).
  2. Devetak I., Rozman L., Sopotnik M., Susman K. (2013). Dotik narave 7, učbenik. Ljubljana: Založba Rokus Klett.
  3. Prehrana šolskih otrok in mladostnikov (2015). pristupljeno na : https://www.prehrana.si/moja-prehrana/solarji-in-mladostniki. (studeni 2020.).

Prvi i osmi razred na daljinu

ivanaN_dunjaK

Ivana Norac i Dunja Kufner

Sažetak

Ovaj rad donosi usporedbu rada u prvom i u osmom razredu osnovne škole s naglaskom na komunikaciju, motivaciju, vrednovanje i aktivnosti i povratne informacije. Metodom strukturiranog grupnog intervjua provedenim s razrednicama prvih i osmih razreda Osnovne škole Kneževi Vinogradi željelo se saznati kako se komuniciralo u njihovim razredima, na koje načine su motivirale učenike za obavljanje zadataka i ostvarivanje ishoda, vrednovale radove učenika, je li bilo poteškoća u vrednovanju te kako se može usporediti dobivanje povratnih informacija u školi na daljinu i u klasičnoj školi.

Ključne riječi: prvi razred, osmi razred, škola na daljinu, komunikacija, motivacija, vrednovanje.

Uvod

Djeca u prvom razredu uče što znači pohađati školu (Phelan. Schonour, 2006.). Dijete tada dobiva prve velike obveze, susreće se s novim ljudima, stječe nove prijatelje i nove spoznaje o svijetu. Također, dobiva nove spoznaje o sebi i počinje prihvaćati obveze koje donosi škola (Barbir, [s.a]). Preduvjet prihvaćanju obveza koje donosi škola je sigurnost. Dijete, odnosno učenik, mora se u razredu osjećati sigurno, mora imati osjećaj važnosti, da je učenje zabavno i da je sposobno donositi odluke (Kljajič, [s.a.]). Dijete u prvom razredu nadograđuje vještine čitanja i pisanja stečene u predškolskoj dobi. U osmom razredu učenici se pripremaju za polazak u srednju školu te uče nove i kompleksnije vještine. Od učenika se očekuje da sami znaju donositi zaključke te verbalno i napismeno objasniti što i kako uče. Njihove vještine čitanja i pisanja se u osmom razredu nadograđuju i usavršavaju (Scholastic, 2020.).

Nastava na daljinu nametnula je nove načine učenja i poučavanja. Učenici osmih razreda OŠ Kneževi Vinogradi poučeni su uporabi tabletnih računala i snalaženju u aplikaciji za uspostavu nastave na daljinu Microsoft Teams. Učenici prvog razreda u početku nastave na daljinu povezali su se putem aplikacije Rakuten Viber, te su se nakon kratkog vremena uključili u MS Teams.

Hipoteze

Ovaj rad temelji se na četirima hipotezama:

  1. Komunikacija s prvim razredom teže je ostvariva nego s osmim razredom.
  2. Učenici prvog razreda motiviraju se pohvalama i opomenama više nego učenici osmog razreda.
  3. Vrednovanje rada učenika osmih razreda više je ostvarivo nego u prvom razredu.
  4. Učenici osmog razreda aktivniji su u nastavi na daljinu nego učenici prvog razreda.

Metodologija

Metodom strukturiranog grupnog intervjua provedenim s razrednicama prvih i osmih razreda OŠ Kneževi Vinogradi željelo se saznati u kojoj su mjeri komunicirale s učenicima, roditeljima i ostalim učiteljima, na koje načine su motivirale učenike za obavljanje zadataka i ostvarivanje ishoda, vrednovale radove učenika, je li bilo poteškoća u vrednovanju te kako se može usporediti dobivanje povratnih informacija u školi na daljinu i u klasičnoj školi.

Intervju je bio postavljen u aplikaciji Microsoft Forms s unaprijed postavljenim pitanjima. Sve su ispitanice odgovorile su na sva pitanja. Prvo pitanje intervjua odnosilo se na razred, te su intervjuirane tri ispitanice razrednice prvih razreda i dvije razrednice osmih razreda.

Drugo pitanje odnosilo se na komunikaciju i glasilo je: „U kojoj ste mjeri komunicirali sa učiteljima, roditeljima i učenicima te je li bilo poteškoća u komunikaciji i kako ste poteškoće riješili?“. Sve ispitanice odgovorile su da se komuniciralo svakodnevno, putem MS Teams-a, putem grupa na Viber-u, telefonskih poziva i e-pošte. Razrednice osmog razreda navode da se komunikacija ostvarivala putem Facebook grupe koja postoji otprije, a kao poteškoću navode da se neki pojedinci uopće nisu javljali, dok razrednice prvih razreda navode da su poteškoće bile tehničke prirode.

Treće pitanje odnosilo se na motivaciju i ishode, i glasilo je: „Na koje ste načine motivirali učenike za obavljanje zadataka i ostvarivanje ishoda učenja?“. I u prvim i u osmim razredima na prvom mjestu motivacije su pohvala i poticaji na rad. Igrifikacija, prezentacije i videozapisi se navode kao motivacija u prvom razredu. U osmim razredima kao motivaciju za rad navodi se i javna opomena u Teams-u kao krajnja metoda, a manji broj učenika osmog razreda nije reagirao na pohvale, poticaje, ni prijetnje, a kako navodi razrednica, tako je i u razredu u klasičnoj školi.

Četvrto pitanje se odnosilo na vrednovanje: „Na koje ste načine vrednovali radove učenika te je li bilo poteškoća u vrednovanju? Kako biste usporedili vrednovanje u školi na daljinu i u klasičnoj školi?“ Sve ispitanice navode kako vrednovanje u školi na daljinu nije realno, objektivno, kompletno. Vrednovanje u oba ispitana razreda se temeljilo na aktivnosti u virtualnoj učionici i izvršavanju zadataka. U oba ispitana razreda navodi se da su učenici imali pomoć sa strane, na što se nije moglo utjecati. Ispitanice navode da je vrednovanje u klasičnoj školi realnije, poštenije, kompletnije i objektivnije.

Peto pitanje se odnosilo na povratne informacije i aktivnost učenika. Sve ispitanice navode da su učenici aktivniji u klasičnoj školi, te u oba ispitana razreda postoji pomoć sa strane. U osmim razredima su učenici koji su aktivni u klasičnoj školi, bili su aktivni i u virtualnoj učionici, te učenici koji nisu pokazivali interes za nastavu su se snašli u virtualnoj učionici i vrlo savjesno odrađivali svoje zadaće. U osmim razredima aktivnost ovisi o učenikovoj informatičkoj pismenosti te koja mu vrsta rada više odgovara.

Rasprava

Nakon provedenog intervjua, izrađena je tablica koja prikazuje usporedbu prvog i osmog razreda.

Tablica 1. Usporedba komunikacije, motivacije, vrednovanja, aktivnosti i povratnih informacija u prvom i osmom razredu

tablica

U tablici je vidljivo da prilikom komunikacije u nastavi na daljinu najveće poteškoće su u prvom razredu tehničke prirode. U osmom razredu najveća je poteškoća nejavljanje. Prva se hipoteza: Komunikacija s prvim razredom teže je ostvariva nego s osmim razredom., djelomično prihvaća.

Učenici prvog razreda motivirani su pohvalama, igricama, prezentacijama i videozapisima, dok je učenicima osmog razreda motivacija pohvala i javna opomena, na koje neki učenici nisu uopće reagirali. Druga hipoteza: Učenici prvog razreda motiviraju se pohvalama i opomenama više nego učenici osmog razreda., se prihvaća.

Iz tablice se vidi da je vrednovanje u oba razreda temeljeno na aktivnosti, te je nerealno, neobjektivno, nekompletno, u oba promatrana razreda učenici dobivaju pomoć sa strane. Time se treća hipoteza: Vrednovanje rada učenika osmih razreda više je ostvarivo nego u prvom razredu., odbija.

Aktivnost učenika i povratne informacije u prvom razredu je veća u klasičnoj školi, dok su im u nastavi na daljinu potrebne dodatne upute i individualna objašnjenja. U osmom razredu učenici koji su bili aktivni u klasičnoj školi, aktivni su i u školi na daljinu, a aktivnost je ovisila o informatičkoj pismenosti učenika. Time se četvrta hipoteza: Učenici osmog razreda aktivniji su u nastavi na daljinu nego učenici prvog razreda., prihvaća.

Zaključak

Rad u nastavi na daljinu je izazovan. Dvosmjerna komunikacija, pronalazak prave motivacije, pravedno vrednovanje i učenikova aktivnost preduvjeti su za uspješan rad i u prvom i u osmom razredu. Izazovi koji stavljeni pred učenike zahtjevni za učenika oba promatrana razreda. Na izazove se nadovezuje vrednovanje koje je u nastavi na daljinu u oba slučaja nerealno i neobjektivno. Analiza i sinteza vlastitog rada, poznavanje sposobnosti učenika kao individue pokretači su uspješnosti nastave u svakom njezinom obliku.

Literatura

  1. Barbir, D. [s.a.]. Polazak djeteta u prvi razred. dostupno na: https://www.harfa.hr/polazak-djeteta-u-prvi-razred/
  2. Phelan, Thomas W.. Schonour, Sarah Jane. (2006.). 1-2-3 uspjeh: za odgojitelje i učitelje. Lekenik: Ostvarenje.
  3. Kljajič, A. [s.a.]. Samoprocjena u prvom razredu osnovne škole. dostupno na: http://www.ssmb.hr/libraries/0000/7031/Andreja_Kljajic_%C4%8Dlanak__samoprocjena.pdf

Upravljanje osnovnom školom

za vrijeme učenja na daljinu

sergeja_habinc

Sergeja Habinc

Sažetak

Epidemija koronavirusa obilježila je naše privatne i poslovne aktivnosti. Isto tako, školski sustav se nalazi u novoj i veoma promjenjivoj situaciji stoga je veoma važno da ravnatelji i njegovi pomoćnici mijenjaju upravljačke navike. U članku su opisane situacije na koje smo trebali obratiti posebnu pozornost kroz upravljanje te područja u kojima su potrebne promjene.

Ključne riječi: epidemija, upravljanje u kriznim situacijama, škola na daljinu.

Abstract

The coronavirus epidemic has strongly marked our private and business activities. At school, we find ourselves in an unusual and rapidly changing situation, so it is important that principals and their assistants make changes to the way they lead. In the article, I describe the areas where changes were necessary, I describe situations that we had to pay special attention.

Key words: epidemic, crisis management, distance school

Uvod

Ravnatelj škole obavlja poslove obrazovnog menadžmenta. Upravlja, rukovodi, vodi i organizira rad škole te je odgovoran za stručno vođenje škole. Taj posao zahtjeva kontinuirano stručno usavršavanje i pronalaske novih načina vođenja. No, nitko se nije mogao pripremiti za epidemiju koja se dogodila ove godine u našoj zemlji, ali i cijelom svijetu. Školsko osoblje moralo se preko noći reorganizirati, promijeniti način rada i prilagoditi se novoj stvarnosti – prešli smo iz uobičajenog učenja u krizno učenje na daljinu, a podučavanje je iz školskih učionica prešlo na Internet. Koronavirus je nesumnjivo donio globalnu revoluciju na području nastave i vođenja.

Ravnatelji i pomoćnici ravnatelja suočili su se s velikim izazovom. Najvažnije je bilo unositi smirenost u organizaciju i istodobno ojačavati učinkovitost školskih djelatnika/ica.

Izazovi vođenja

Područja u kojima je potrebna posebna pažnja su:

1. KOMUNIKACIJA

U hitnim slučajevima ključna je učinkovita komunikacija. Ravnatelj i pomoćnik u ovom području imaju veliku odgovornost. Bitno je:

a) održavanje ili, ako je potrebno, povećanje formalnih i neformalnih razgovora sa zaposlenicima,
b) voditi razgovore koji doprinose emocionalnoj stabilnosti (o brigama, strahovima, ljutnji …), postavljati pitanja o dobrobiti,
c) voditi razgovore o trenutnoj situaciji (obrazovanje, zdravstvo, ekonomska situacija, …),
d) promovirati aktivnosti koje vode internetskom druženju među zaposlenicima.

2. INFORMACIJE

Zbog epidemije i stalnih promjena u epidemiološkim situacijama, presudno je pravovremeno informiranje obrazovnih djelatnika/ica i ostalih sudionika (učenika, roditelja). Neprovjerene informacije često se šire u javnosti pa je neophodno da ravnatelj i pomoćnik:

a) pružaju informacije svim sudionicima obrazovnog procesa brzo, učinkovito i što realnije,
b) pojašnjavaju zašto su određene mjere neophodne i na koji način će se provesti kako bi se obrazovni proces što manje poremetio,
c) ostaju smireni, optimistični i podržavajući.

3. RASPORED RADA

Rad od kuće tijekom škole na daljinu bio je jako velik teret za obrazovne djelanike/ce. Neki su izražavali nezadovoljstvo obzirom da su bili pod stresom i vidno iscrpljeni.

Što ravnatelj i pomoćnik mogu učiniti?

a) Organiziraju individualne i grupne sastanke na kojima razgovaramo o tim problemima i savjetujemo. Potiču međusobnu pomoć i podjelu rada.
b) Preraspoređuju radne zadatke uz pojašnjenje.

Sastanak tima pomoću aplikacije ZOOMSlika 1: Sastanak tima pomoću aplikacije ZOOM

4. ODRŽAVANJE SJEDNICE SIGURNOSTI I PREDMETNOSTI OKOLIŠA

Ljudi imaju snažnu potrebu za sigurnošću. U neobičnim situacijama poput ove, kada se odvija nastava na daljinu zbog ugroženog zdravlja, pokušavamo što normalnije živjeti. Stoga ravnatelj i pomoćnik trebaju zadržati što više rutine u sličnom obliku kao prije krize (npr. sastanci u određeno vrijeme, treninzi, čestitke za praznike).

5. MOTIVACIJA ZAPOSLENIH

Za vrijeme rada na daljinu radnici su izloženi većem radnom opterećenju, stresu i količini posla. Često se dogodi da motivacija i energija za rad padnu. To se može dogoditi povremeno, tijekom različitih razdoblja ili postupno.

Stoga ravnatelj i pomoćnik trebaju:

a) jasno postaviti očekivanja i ciljeve,
b) omogućiti fleksibilnost kada, koliko brzo i na koji način će oni obavljati posao,
c) primijetiti i pohvaliti rad zaposlenika češće nego inače,
d) potaknuti ih da planiraju vrijeme za odmor, predah, obitelj.

6. BRIGA O SEBI

Ravnatelji i pomoćnici su u ovom trenutku izuzetno zaposleni. Okolnosti se neprestano mijenjaju, nepredvidive su i zahtijevaju brzi odgovor. Stoga, radimo kompleksnije nego inače. Osim za druge, važno je brinuti se i za sebe, a za to je potrebno:

a) uspostaviti red i rutinu koja omogućuje vrijeme za opuštanje i razbibrigu (kretanje, druženje, spavanje),
b) dogovoriti se o vremenu dostupnosti,
c) povezati se međusobno putem društvenih mreža i pružiti jedni drugima pomoć i podršku.

Zaključak

Ravnatelj stavlja druge u središte upravljanja radom na daljinu. Njegova uloga prvenstveno je brinuti se za druge kako bi mogli svoj posao obavljati što je moguće bolje, samostalno i neovisno. Koronavirus je među nama i izgleda da će tako biti i neko vrijeme. Tijekom epidemije sam pročitala Lenjinov citat: “Postoje desetljeća kada se ništa ne dogodi, a postoje i tjedni kada se dešavaju desetljeća.“ Dani i tjedni u kojima živimo sigurno su među ovima koji traju desetljećima. Pobrinimo se da ovaj trenutak iskoristimo kao put na kojem prikupljamo hrabrost i iskorištavamo nove spoznaje, jer svaka kriza donosi priliku za rast.

Literatura

  1. Koren, A. (2007). Ravnateljevanje: vprašanja o vodenju šol brez enostavnih odgovorov. Koper: Fakulteta za management. Ljubljana: Šola za ravnatelje..
  2. Račnik, M. (2010). Postani najboljši vodja. Štore: Samozaložba.