SCIENTIX – međunarodna suradnja

STEM projekti i razmjena dobrih praksi

bosiljko_derek

Bosiljko Đerek

Već drugi put izabran sam za Scientix ambasadora za Republiku Hrvatsku, kolega Milorad Vučković izabran je za zamjenika ambasadora, mada odmah ističem da je od imagepočetka moglo biti i obrnuto. Zaista se po opsegu i napravljenom poslu ni na koji način to ne vidi.

Osobno, imam osjećaj da je kolega Milorad napravio i više od mene, proširio vijesti o postojanju Scientixa do većeg broja ljudi, u težim uvjetima. Diseminator je vrhunski.

Photo: © Scientix / European Schoolnet

Dakle, evo drugi ciklus predstavnici smo Hrvatske u Scientixu, zajednici koja okuplja učitelje, profesore na fakultetima, istraživače, tete u vrtiću,.. jednom riječju sve one koji su uključeni u obrazovni proces. Od 4 do 99 godina – učenje je uvijek cijeloživotno. Nema pravi početak, ni pravi kraj..

Ono o čemu pišem je 2 Scientixova konferencija, koja se održala od 24 do 26 listopada 2014te, u Briselu.

Ovo je uzbudljivo vrijeme za Scientix, jer ne samo da se količina resursa povećava na portalu, povećavaju se i mogućnosti za stručno usavršavanje kroz sam portal – postavljeni su novi Moodle tečajevi, a postoje planovi i za nove, polako se prevode i materijali. Trebamo svi biti malo angažiraniji, možda se organizirati i sustavno tražiti prevođenje (troje registriranih članova Scientix portala trebaju zatražiti prijevod, i službeni prevoditelji EU će odraditi posao). Gle, nama materijala treba, novih isprobanih resursa, a ti ljudi-prevoditelji, i onako su plaćeni za taj posao. Možda čak, svojim aktivnostima, svojim zahtjevima zaposlimo još nekoga, i tako pomognemo izvlačenju naše države iz ove krize. Ako su dostupnimagei na hrvatskom, projekati i materijali, sigurno će biti od pomoći nekome od nas.. Sve što treba, dakle, je zatražiti prijevod, samo barem tri registrirana člana ( registracija je ne moram to ni napominjati besplatna).

Photo: © Scientix / European Schoolnet

Jezik je uvijek problem, to što se nudi prevođenje na zahtjev je prednost, ali što to znači nekome tko ne vlada engleskim jezikom, kako da on uopće odluči tražiti prevođenje-kad su mu ponuđeni resursi i projekti praktično beskorisni. Vjerojatno na kineskom jeziku ima zaista puno objavljenih materijala-petina svjetske populacije ga koristi, ali što mi to vrijedi, kad ja ne znam kineski, netko tko ga zna treba tražiti prijevod za nas koji ga ne znamo…

Vratimo se na veliku konferenciju, drugu Scientixovu. Konferencija je na jedno mjesto dovela više od 600 STEM odgajatelja, svi smo se okupili u Bruxellesu.

Na konferenciji su bili Scientix ambasadori iz većine članica EU, kao i ambasadori iz Izraela i Turske.
Mini sažetak, moguće je pogledati na youtubu.

A moguće je pogledati i galeriju fotografija – 2nd Scientix Conference – album on Flickr.

Zaista, bilo je jako puno dobrih predavanja i prezentacija, odličnih radionica, štandova s predstavljanjima zanimljivih projekata. Teško je izdvojiti bilo koga i bilo što.

Ali, moram se osvrnuti na dvoje govornika.

Američka inženjerka i dizajnerica raketa Amber S. Gell održala je zbilja imageinspirativno predavanje, sadržajno, nadahnjujuće. Predavanje koje ispunjava nadom, daje poticaj. Govorila je o NASA-inom programu ORION, programu kojemu je cilj ljude poslati najdalje do sada, ponovo na Mjesec, na Mars ili još dalje, o novom koraku za naš cjelokupni ljudski rod. Govorila je kako smo mi ljudi, oduvjek bili istraživači, vrsta jedinstvena po svojoj znatiželji, kako nas je ona uvijek određivala, vodila dalje, naprijed, preko granica, kako su za nas, granice-uvijek, ama baš uvijek bile nešto privremeno, trenutno.

Photo: © Scientix / European Schoolnet

Na kraju svog predavanja, govorila je o trenutku, za nekih 10-15tak godina, trenutku kada ljudska noga kroči na neki novi svijet, govorila je o toj točki u vremenu. Svim sudionicima je postavila pitanje-A gdje ćeš ti biti tada? Čime ćeš se baviti? Što ćeš raditi?

To je pitanje koje trebamo svi postaviti svojim učenicima, oni su generacije koje će taj trenutak definitivno doživjeti. To je pitanje za njih. Hoće li oni biti tek puki promatrači? Ili će biti dijelom povijesti koja se upravo stvara. Znanost i inžinjerstvo življi su nego ikad prije, stojimo na početku jednog novog doba, doba istraživanja svemira, svemira oko nas, bliži se trenutak kada će ljudska noga početi ostavljati tragove na svim tim novim primamljivim svjetovima.

A gdje će tada biti oni? Hoće li se sjećati kako su nekada postavljali pitanja tipa, šta će mi matematika, što će mi znanje, kome to uopće treba?

Želja za znanjem, želja za istraživanjem – to je ono što nas oduvjek odlikuje.

Drugi govornik koji je ostavio dubok trag sve sudionike je nimageesumljivo Marc Durando.

Govorio je o stanju u sustavu, o stanju u kojem se više manje svi mi učitelji nalazimo-male su razlike u različitim EU članicama, trendovi su definitivno isti

Photo: © Scientix / European Schoolnet

Njegovo predavanje je kiruškom preciznošću seciralo sustav, izdvojio je sve boljke, sve izazove s kojima se mi učitelji susrećemo, odnosno, izazove s kojima se tek trebamo susresti. Prilažem link na njegovu prezentaciju iz koje se puno toga može iščitati.

STEM Challenges in Europe – Innovative STEM teaching

Odavno nisam vidio tako dobro poznavanje sustava.

Ako se još niste prijavili i uključili u rad Scientixa, trebali biste…Mogućnosti su zbilja primamljive, od sudjelovanja na online usavršavanjima, Moodle tečajevima i webinarima, do stvarnih odlazaka u Brisel na radionice u učionici budućnosti. Scientix stalno proširuje svoju ponudu, pa tako sada postoji i mogućnost da vas potraži aktualni projekt. Naime, kad kreirate svoj korisnički račun, možete uključiti opciju dostupnosti za rad u projektu. Tada vas novi, projekti koji tek započinju, mogu potražiti, ponuditi vam sudjelovanje.

Dakle, više ne morate sami tražiti projekt, projekt traži vas.
Ponavljam za kraj najbitnije (kao pravi učitelj):

Ako se još niste prijavili i uključili u rad Scientixa, trebali biste…krajnje je vrijeme.

*Sadržaj ovog članka isključiva je odgovornost autora, a portal Scientix i Europska školska mreža(EUN) nisu odgovorni za načine na koje bi se te informacije mogle koristiti

Scientix

– zajednica za znanost, matematiku, tehnologiju i inženjerstvo, mjesto za učitelje koji se žele uključiti u projekte

bosiljko_derek

Bosiljko Đerek

imageEuropska komisija pokrenula je 2010.god Scientix, web portal namijenjen nastavnicima, istraživačima, kreatorima obrazovnih politika, lokalnoj zajednici, roditeljima i svima zainteresiranima za znanost i obrazovanju. Scientix daje pristup nastavnim materijalima, rezultatima istraživanja i dokumentima iz različitih europskih projekata o znanosti i obrazovanju financiranih od Europske komisije i raznih nacionalnih  inicijativa. Ova platforma omogućuje redovito širenje i razmjenu vijesti i najboljih praksi u obrazovanju diljem Europske unije.

Scientix je također, mjesto za sve zainteresirane u znanost o obrazovanju glede razmjene vijesti i različitih pogleda.

Filozofija platforme može  se sažeti u  slijedeće ključne riječi: Traži, nađi i uključi se.

image

Informacije i usluge koje se   pružaju pokrivaju nekoliko dimenzija. Pristup projektima, informacije i korisne materijale tu mogu pronaći svi, od učitelja do istraživača. Učiteljima Scientix nudi  nastavne materijale iz stotina europskih projekata. Od ove godine postoji i još jedna mogućnost – prijevod na zahtjev. Naime, ako tri registrirana člana Scientix zajednice zatraže prijevod na hrvatski jezik, službeni prevoditelji će prevesti tražene materijale.

Na ovaj način ruši se jezična barijera, a sve više i više projekata postaje dostupno korisnicima iz Republike Hrvatske, izgovor kako je jezik problem za uključivanje u projekte postaje na ovaj način besmislen.

image

Scientix nije samo web stranica! Korisnici se mogu prijaviti na online tečajeve, kao i na radionice koje se organiziraju u sklopu projekta Učionice budućnosti.

Nadalje moguće je prijaviti se na konferencije i različita događanja koja se redovito održavaju i na njima razmijeniti ideje znanja i prakse s kolegama iz drugih Europskih država.

Prva Scientix konferencija održana 06-08. svibnja 2011.godine, okupila je 379 sudionika iz 37 zemalja, a druga Scientix konferencija predviđena je za 550 sudionika.

Scientix provodi u ime Europske komisije Europska školska mreža (EUN). Radi se o mreži od 31 ministarstva obrazovanja u Europi a i šire. EUN je nastao prije više od 10 godina s ciljem donošenja inovacija u učenju i poučavanju svojim ključnim dionicima: ministarstvima obrazovanja, školama, nastavnicima i istraživačima.

Više informacija o SCIENTIXu može se naći ovdje

Krajem 2013 objavljen je natječaj za Scientix ambasadore, naravno na mrežnim stranicama, Facebooku, Twitteru, vjerojatno na još ponekoj socijalnoj mreži, ali ja sam natječaj vidio na Twitteru.

Nažalost, uvjeti natječaja nisu dopuštali prijavu nas iz Hrvatske. Isto tako bilo je moguće javiti se za eventualne nejasnoće glede samog natječaja. Odlučio sam javiti se mailom, pitati zašto nova članica EU nema pristup, i hoće li ga imati u narednom periodu, u sezonama koje dolaze.

Izgleda da se radilo o propustu, jer smo odmah i mi uključeni,tj. nakon maila s odgovorom. Uzimam si u zaslugu činjenicu da je i Hrvatska postala dijelom Scientixa, smatram da se nitko nije javio i pitao, bili bismo izostavljeni još koju godinu.

Hrvatska je dobila pravo na ambasadora i zamjenika ambasadora, ja i kolega Milorad Vučković, profesor informatike i politehnike iz Osnovna škole Voćin postali smo predstavnicima, tj ambasadorima za Republiku Hrvatsku. Kolega Milorad izuzetna je osoba, osoba s velikim iskustvom, međunarodnim i projektnim, osoba velikog entuzijazma. Pravi promotor Scientixa, projektno orijentirane nastave, osoba zaraznog entuzijazma. Kroz razne projekte upoznaješ različite ljude, a ponekad i prijatelje za cijeli život.

image

Još jednu stvar pripisujem sebi i kolegi Miloradu Vučkoviću, a to je dostupnost materijala na hrvatskome jeziku. Naime na prvom, startnom susretu nas ambasadora Scientixa, tražili smo da hrvatski jezik postane jednim od dostupnih jezika, odnosno da se i na nas primjeni pravilo „prijevod na zahtjev“. A nije bilo predviđeno…

Mislim da je to izuzetna stvar, za sve buduće korisnike, tj. one koji uopće ne bi sudjelovali u projektima zbog tih jezičnih poteškoća, a sada je i taj problem riješen.

Postoji puno zainteresiranih, učitelja koji unatoč svemu…u ovom groznom vremenu, imaju još entuzijazma, ponavljam unatoč svemu.

Scientix je mjesto za takve među nama. Vijesti, aktualnosti, radionice, međunarodni seminari, online usavršavanja…puno zanimljivih stvari na jednom mjestu. Za svoje korisnike Scientix nudi i virtualni prostor (za organiziranje webinara), mjesto gdje mogu objaviti primjere dobre prakse, korisne materijale..

Mi moramo sami postati svjesni činjenice da dijelimo sudbinu svih učitelja u Europi. Svoje dobre stvari trebamo podijeliti, a dobre prakse prilagoditi našim uvjetima i primijeniti.

Sudjelovanje u projektima vidim kao jednu izvrsnu prigodu za uskakanje u zahuktali vlak u obrazovanju. Mi nažalost kasnimo u mnogočemu, rezultati na testiranjima naših učenika daleko su od zadovoljavajućih.

O ulaganju u sustav govori i grafički prikaz iz dokumenta Europske komisije: „Research and Inovation performance in Croatia Country Profile 2013“

kojeg se može preuzeti na ovoj poveznici.

image

Rezultati za 2014. tj. grafički prikaz je vjerojatno još porazniji. Čelnici obrazovnih politika EU shvatili su da EU zaostaje, skandinavske zemlje koje su bile predvodnici, primjeri uspješnih školskih sustava polako posustaju u odnosu na uspješne obrazovne sustave zemalja s dalekog istoka.

Ako sami ne stvorimo dobre stručnjake u narednim godinama, uskoro ćemo ih uvoziti, a naši resursi tj. ljudi neće biti konkurentni. Ako je takva situacija u EU, gdje smo onda mi? Ako su to oni shvatili, i počinju s dodatnim ulaganjima, kampanjama na razini EU, kampanjama koje su usmjerene poticanju razvoja STEM oblasti (science, technology, engeenearing,mathematics), poticanju mladih da se bave znanošću općenito…što mi onda radimo? Kod nas se ulaganja u obrazovni sustav reduciraju…a ionako su mala.

Čeka nas jedno zabrinjavajuće razdoblje.

Mogućnosti za usavršavanje učitelja u zemlji bez novca izrazito su ograničena…iako je ravnateljica moje škole zainteresirana za stručna usavršavanja svojih djelatnika (što nije slučaj u svim školama), i stalna je potpora svima…visina dostupnih sredstava zaista je ograničavajući faktor.

Većini nas, učitelja, odlazak s upitom ravnatelju za neko stručno usavršavanje, koje nije u mjestu boravka,…je misija osuđena na propast-misija u kojoj smo svi mi sudionici svjesni da novca za naša usavršavanja jednostavno nema..

Za svaki uspjeh u obrazovnom sustavu potrebno je dugoročno planiranje, rezultati reformskog rada vide se nakon nekoliko godina, minimalno 8 ili 12..a ponekad je potreban i duži period.

Uključivanje u projekte, posebno uključivanje u međunarodne projekte je nešto što je samo po sebi osuđeno na uspjeh. Nije potrebna prevelika analiza i da se uoče svi dobri aspekti. Sama uključenost učenika i učitelja, kazao bih osuđenost na timski rad, nužnost uporabe modernih komunikacijskih kanala i stranog jezika kao jezika sporazumijevanja je dovoljna. Kroz ovakav pristup radu učenici mogu uvidjeti svrhu samog učenja. Priviknuti se na rad u grupi, zaista rad u grupi. Naučiti se istraživati, služiti svime dostupnim..

imageMeđunarodni projekti nas sve sudionike mijenjaju.

Meni je bilo krasno tih par dana u Briselu. Bio sam okružen entuzijastima, ljudima kojima je modus vivendi rad, projektni rad…Kroz razmjenu ideja često sam čuo(a i još sad sam time impresioniran), komentare poput:..hmm to još nisam koristio, sviđa mi se, isprobat ću to sa svojim učenicima…ili…nisam u tome projektu još sudjelovao, zanimljiv je i pridružit ću se..

Često se u medijima govori o „povlačenju novaca iz EU fondova“, iskreno taj izraz mi se nikako ne sviđa, pravi je to balkanski štih..Mi ćemo njima uzeti novce..na to se to svodi. O kvaliteti projekata se ne govori, samo o novcu. Kao da nije bitno kako se taj novac troši. Bitno ga je dobiti. A poslije kad lovu dobijemo, znamo mi već kako to potrošiti.

Bolje je napraviti jedan dobar projekt, projekt koji ostavlja trag, koji se sam umnožava, koji djeluje i kad priliv novca iz EU fondova stane.

Takvi projekti i takav način rada bi nas trebali zanimati.

*Sadržaj ovog članka isključiva je odgovornost autora, a portal Scientix i Europska školska mreža(EUN) nisu odgovorni za načine na koje bi se te informacije mogle koristiti