Nastava bez radnih bilježnica

katarina_plut

Katarina Plut

Sažetak

U prošlosti je bilo moguće saznati djetetove “želje” u prvim danima pohađanja škole: učenjem osnovnih informacija o svijetu. Bilo je za očekivati 20190920_084941da će učiteljica te informacije, odnosno nova znanja djetetu – svom učeniku posredovati svojim riječima koje će djeca pozorno slušati. Međutim, u današnje vrijeme – djeca nemaju naviku slušanja, djeci je svega dosta, djeca su frustrirana zbog konstantnog bombardiranja s informacijama, otuđena su od socijalnog života, statična (nema dovoljno kretanja) – i zato su u školi nemirna, agresivna, hiperaktivna.

Zbog suvremenog načina života učiteljica je radi iscrpljenosti i birokratskih obveza često primorana tražiti nekakve prečace – udžbenike i radne bilježnice – koji djetetu pružaju već sve pripremljeno, ne bi li tako sačuvala malo vremena za sebe. Predano radi za tuđu djecu, a u zahvalu dobiva pritužbe od strane roditelja i djece, izvrgnuta je općem preziru. Je li tome doista tako?

Ključne riječi: početak pohađanja škole, udžbenici, radne bilježnice, samostalan rad.

Rad učiteljica svake je godine sve teži. Razlozi za to su različiti.

U prošlosti je bilo moguće saznati djetetove “želje” u prvim danima pohađanja škole: učenjem osnovnih informacija o svijetu. Bilo je za očekivati da će učiteljica te informacije, odnosno nova znanja djetetu – svom učeniku sama posredovati. Bilo je za očekivati da će se nastava provoditi pomoću ploče i bilježnice. Bilo je za očekivati da će učenik učiteljičino tumačenje pozorno slušati sjedeći u klupi.

Međutim, u današnje vrijeme – djeca nemaju naviku slušanja, dosta im je svega, frustrirana su zbog konstantnog bombardiranja informacijama, otuđena su od socijalnog života, statična (nema dovoljno kretanja) – i zato su u školi nemirna, agresivna, hiperaktivna. Zahvaljujući dostupnosti informacija, većina djece na početku pohađanja škole već poznaje slova, ali ne zna čitati – razumjeti tekstove i potražiti informacije.

Nastava se odvija uglavnom u sjedećem položaju – statično, rješavanje zadaća u radnim bilježnicama – unošenje, praćenje, bojanje. Učenje slova (čitanja i računanja) kroz trogodišnje opismenjavanje, učenje čitanja s razumijevanjem…

Učenik ima nastavu najčešće 5 do 6 sati dnevno. Nastava se sastoji od slušanja praćenja, zapisivanja, bojanja … u radnim bilježnicama. Budući da u slobodno vrijeme nema dovoljno kretanja, statičnost za vrijeme nastave i pasivnost djeteta u školi postaju problematične (nemirnost, hiperaktivnost). Učenje informacija nije nikakav izazov – toga je djeci dovoljno već na klik, mozak uglavnom koriste za pamćenje podataka. U školi najviše vremena provode kao pasivni slušatelji, usredotočeni na vlastiti rad. Djeci nudimo stalno nove i sve novije djelatnosti, ali njima je odmah svega dosta, ne znaju biti ustrajna.

20191021_112729Zbog suvremenog načina života učiteljica često radi iscrpljenosti i birokratskih obveza traži prečace – udžbenike i radne bilježnice, koji djetetu nude sve već unaprijed pripremljeno, kako bi sačuvala malo vremena za sebe. Predano radi za tuđu djecu, a u zahvalu dobiva pritužbe od strane roditelja i djece, izvrgnuta je općem preziru. Službene obveze obavlja duboko u noć … i unatoč tome bezbroj puta joj se prigovara kako ništa ne radi, kako joj praznici traju 2 mjeseca…

Udžbenici i radne bilježnice – da ili ne

Pod riječju “udžbenik” podrazumijeva se svaki pisani materijal što ga djeca dobivaju s namjerom da rješavaju zadaće i prate sadržaj koji se obrađuje.

Rad s udžbenicima i radnim bilježnicama učenicima ne predstavlja izazov, ima prvenstveno tu svrhu da djeca nauče u tekstu, odnosno zadaćama potražiti odgovore na pitanja koja su postavljena, da potom te odgovore zapamte te ih reproduciraju u pismenom ili usmenom provjeravanju i ocjenjivanju znanja. Učenje pomoću udžbenika ne potiče kod učenika postavljanje pitanja, traženje (raznolikih) odgovora, samostalno istraživanje, rješavanje problema, inovativnost, divergentnost mišljenja… ne potiče zapravo aktivnu ulogu učenika.

Udžbenik je ograničavajući čimbenik i za učiteljicu. Ona je s udžbenikom stavljena u zadani okvir rada, ne treba razmišljati o značenju zadaća i njihovoj ulozi u postizanju ciljeva, o smjernicama i ishodištima nastave. Većina udžbenika sadrži već unaprijed izrađene pripreme za nastavu, tako da se njena uloga sastoji jedino u tome da prati naputke (iz udžbenika) i njihovo prenošenje u razred. Istini za volju, takav rad ne zahtijeva neki veći intelektualni napor.

Udžbenik, dugoročno gledano, čini učiteljicu pasivnom i nimalo izvornom. I ona takav svoj odnos prenosi u razred, što kod učenika izaziva dodijalost, nemotiviranost i dosađivanje.

Međutim, ljudima trebaju izazovi. Izazov nastane kad znamo što želimo postići i svjesni smo da put do cilja moramo sami pronaći. To podjednako vrijedi za učenika i za učitelja. Ako učiteljica želi izazov predočiti učenicima, mora i sama imati nekakav izazov.

20191106_093322Ljudi se uče pomoću različitih kanala – vidljivih, slušnih, pokretnih. Svaki pojedinac uči se preko točno određenog kanala mnogo učinkovitije nego preko nekih drugih. Učenje iz udžbenika predstavlja vidljiv kanal, nema tu vremena za kretanje, igru i opuštanje, uopće nema toga za vrijeme takve nastave.

Čini mi se vrlo značajnim da se učiteljica kod nastave pridržava određenih načela, kako bi učenike što više poticala na istraživanje, motiviranost… učenici bi trebali biti što aktivniji, a učiteljica bi trebala biti organizator rada u razredu, ona bi trebala ponuditi izazov, a sam učenik trebao bi odrediti sadržaj, vremenski okvir, zahtjevnost obavljene zadaće.

Kod kupovanja školskih potrepština – udžbenika, radnih bilježnica, bilježnica i ostalih potrepština roditelji obveznih učenika potroše različite količine novca. No, udžbenici se u Sloveniiji u većini slučajeva mogu posuditi iz školskog udžbeničkog fonda te mogu na taj način biti besplatni.

Prilično velik financijski zalogaj predstavlja kupovanje školskih potrepština na samom početku školske godine.

Uloga učiteljice

Učiteljica predstavlja značajnu te istovremeno glavnu figuru u školi, budući da neposredno ostvaruje odgojno-obrazovne zadaće. I sama se svakodnevno neposredno susrećem s učenicima, prenosim im znanje te istovremeno utječem na oblikovanje učenikove osobnosti, bio on toga svjestan ili ne. U mom radu s učenicima mora mi na prvom mjestu biti stručnost. To znači da o meni ovisi kvaliteta škole.

Učiteljica nastupa u školi na nekoliko razina: kao službenica, stručnjakinja, osoba i osobnost te usmjeravateljica… Na svakoj od tih razina tijesno je povezana s određenom vrstom posla.

Obitelj koja želi biti slobodna mora u prvom redu omogućavati učiteljima i školama da se osjećaju slobodnima.

Sama na to gledam tako da učiteljica poučava u određenoj skupini koja ima svoju 20191106_093351dinamiku, svoje sposobnosti, svoje mogućnosti… Nema skupine koja bi bila posve jednaka nekoj drugoj skupini, na primjer, skupini koju sam imala prošle godine, ili skupini koju ću imati jednom u budućnosti.

Svoj rad prilagođavam onoj skupini i onim pojedincima kojima držim nastavu i s kojima se družim. Tako, na primjer, ove školske godine učenici u razredu s kojim se družim već drugu godinu učenici znatiželjno “prihvaćaju” sve što im kažem da rade… mogla sam se istovremeno baviti malim i velikim pisanim slovima. Na taj način već smo do kraja ožujka naučili sve četiri abecede te se do kraja školske godine možemo posvetiti funkcionalnoj pismenosti. Ali to nije jedini sadržaj.

Nije nužno da će se ta priča ponoviti kod moje sljedeće generacije.

S polazišta majke i učiteljice mogu kazati:

  • za roditelje je kupovina školskih potrepština bez radnih bilježnica mnogo jeftinija, školska torba učenika mnogo lakša, a “gradiva” za rad na prvi je pogled manje …
  • kao učiteljica imam u svom radu mogućnost većeg izbora određenih zadaća, držanja nastave izvan učionice, predavanja gradiva na različite načine …

U svom poslu želim slušati sebe i dijete koje stoji preda mnom.

Literatura

  1. Škalič, M., Selič, M., 2019. Ugotovitve prve delavnice “V prvo triletje brez učbenikov” (Konstatacije prve radionice »U prvo trogodište bez udžbenika«) [online]. Dostupno na:
  2. http://projekt9.si/vec-o-projektu/blog/ugotovitve-delavnice-v-prvo-triletje-brez-ucbenikov.aspx [30. 1. 2020.]
  3. Selič, M.,: 2 paketa razlogov za šolo brez učbenikov (2 paketea razloga za školu bez udžbenika) [online]. Dostupno na: http://projekt9.si/vec-o-projektu/blog/2-paketa-razlogov-za-solo-brez-ucbenikov.aspx
  4. [30. 1. 2020.]
  5. Hozjan, D., Avtonomija učitelja (Autonomija učitelja) [online]. Dostupno na:
  6. https://studentski.net/gradivo/umb_pef_rp1_ped_sem_strokovna_avtonomija_ucitelja_01. [25. 3. 2020.]

Preveo na hrvatski jezik: Božidar Brezinščak Bagola