Basna Seljak i lisica

pisac Ivan Andrejevič Krilova – planiranje aktivnosti i pitanja za proces učenja po Marzanovoj shemi

Nataša Polončič

Predmet: slovenski
Tematski sklop: Basna
Razred: 7. razred
Broj sati: 5

Sažetak

Ciljevi obrazovanja u zadnjih nekoliko godina mijenja se. Učitelj je sve manje “retorik”, osim toga češće usmjerava učenike, da sami pronađu rezultate, upoznaju nove metode rada, samostalnom istraživanju, deduktivnom zaključivanju … Cilj svakog učenja je kreativna raba na novom primjeru. Marzanova shema nudi zapravo sve to – učenici mogu samostalno istraživati zadatak i doći do zaključaka. U članku predstavljena su pitanja, s kojima može učitelj, da prati napredak učenika.

Ključne riječi: Marzanova shema, samoregulacija, deduktivno zaključavanje, obrazloženje, istraživanje.

1. Ciljevi

Sadržaj:

1. Upoznaju značajke vrste teksta (basna). Na temelju stečenog znanja prepoznaju basnu i bajku/mit.
2. Oni uočavaju i razumiju ponašanje lisice koje nije u skladu s ponašanjem koje bi oni odabrali.
3. Uočavaju da je lisica takva po prirodi i da se teško riješiti određenih navika/datosti.
   Postupak:
4. Formiraju vlastiti stav prema ponašanju književnih likova (seljaka, lisice) i znaju ga opravdati.
5. Istražuju različite perspektive i otkrivaju da se događaji mogu promatrati iz nekoliko kutova.
6. Prikupljaju građu i proučavaju je, donoseći zaključke na temelju teksta.
7. Odvajaju pripovjedača od književnih likova.
8. Sličan tekst (basnu) napišu sami.

2. Aktivnosti i pitanja za proces učenja

Učenici pročitaju basnu Krilova Seljak i lisica i uspoređuju je s drugim basnama (npr. Ezopove Lisica i grožđe, Gradski i seoski miš, de La Fontainovu Vuk i janje…). Opet govorimo i o mitu – Dedal i Ikar, Odisej na otoku Kiklopa. Učenici utvrđuju koje su značajke basne, a koje mita.

• Što je basna, ako zaključuješ iz pročitanih tekstova? Koje su značajke mita? (apstrahiranje)
• U koju književnu vrstu možete smjestiti basnu? (razvrstavanje)
• Mislite li da je ispravno da se u basni pojavljuju pozitivni i negativni književni likovi? Obrazloži. (obrazloženje)
• Voliš li čitati basne? Zašto (ne)? Koje si basne pročitao? Je li ti se svidjelo? (istraživanje, mentalne navike: samoregulacija)
• Na listu imate tri teksta koja ne znaš. Pročitaj ih i od svih njih odaberi basnu. Zašto si odabrao ovaj tekst? Obrazloži svoj odgovor. (deduktivno zaključivanje)
• Objasni zašto druga dva teksta nisu basna i obrazloži svoj izbor. Objasni kojoj književnoj vrsti pripadaju tekstovi. (deduktivno zaključivanje, obrazlaganje)

Pronađi neku basnu. Pitaj svoje roditelje jesu li čitali ili poznaju neku basnu. Kakvo je njihovo mišljenje o njoj/njima? Zapiši zaključke i napravi tablicu. (istraživanje)

Učenike dijelimo u grupe, gdje razmjenjuju mišljenja i zaključuju kada se dogodila slična situacija kao što je opisuje priča u basni.

• Opiši situaciju sličnu onoj kao u basni, koju si već doživio i ili znaš nečiji slučaj. (deduktivno zaključivanje)
• Kako se može razumjeti ponašanje seljaka i lisice? (analiza perspektive)
• Gdje se u priči vidi da je lisica lukava? (obrazloženje)
• Misliš li da je priča iz basne pravedna? (analiza perspektive)
• Kako bi seljak mogao postupiti drugačije? (predviđanje, istraživanje)

Zamisli da si učitelj. Želiš potaknuti mlade čitatelje na čitanje basni. Zamisli kako bi to mogao učiniti. (rješavanje problema)

Na kraju basne uvijek postoji pouka. Što misliš, kakve su nam mogućnosti da poduku primijenimo u školi i kod kuće? Obrazloži. (analiza pogrešaka i analiza perspektive)

Kreativna upotreba znanja:

Učenici mogu predstaviti inscenaciju basne, mogu izvesti različite varijacije basne. U grupama mogu napisati scenarij, napraviti scenu, možda čak i kostime i basnu inscenirati na završnoj ili kulturnoj priredbi. Mogu se snimati svojim telefonom, montirati i gledati filmove na satu slovenskog.

DODATNE AKTIVNOSTI: Ako učenici postavljaju dramski tekst, mogu napraviti pozivnice za predstavu, dizajnirati ulaznice, školski novinari mogu napisati recenziju, vijest itd. Recenzenata može biti više, pa mogu prezentirati različite aspekte percepcije izvedbe predstave (analiza, evaluacija).

Učenici pišu vlastitu verziju basne. Najbolje se mogu objaviti u školskim novinama.

Učenici napišu istu basnu kao novinsku vijesti (invencija).

3. Pregled pitanja, aktivnosti i zadataka po Marzanovoj shemi

a) kompleksno razmišljanje

• Usporedi basnu i mit? Koje su sličnosti među njima? Gdje se razlikuju. (usporedba)
• Opišite situaciju sličnu onoj u basni koju si već doživio ili za koju si čuo od drugih.
• Kojem tekstu pripada basna? Definiraj je po vrstama? (razvrstavanje)
• Od tekstova koje poznaješ odaberi basnu i obrazloži zašto si odabrao taj tekst. (obrazloženje, apstrahiranje)
• Što u tekstu ukazuje na to da se doista radi o basni? (dedukcija)
• U basni pouku uvijek naučimo na kraju. Što misliš, kakve su mogućnosti primjene pouke kod kuće i u školi? (analiza pogrešaka)
• Zamisli da si učiteljica slovenskog. Želiš potaknuti učenika da čitaju još jednu basnu. Kako ćeš to učiniti? (rješavanje problema)
• Napiši zanimljiv blog o svojoj omiljenoj basni. U njega možeš uključiti i snimku, najbolje je da je napraviš sam. Možete raditi u grupama s ostalim učenicima iz razreda i osigurati scenarij, scensku postavu i glazbu. (rješavanje problema, analiza, sinteza, invencija)

b) Obrada podataka i prezentacija ideja

U školskoj knjižnici odaberi basne jednog slovenskog i jednog stranog basnopisca. Napravi usporedbu i sažetak obje basne. Provedi anketu među učenicima iz razreda za kojeg basnopisca znaju i pokušaj napraviti grafičku prezentaciju na računalu u online učionici.

Također, napravi kviz u online učionici i pošalji poveznicu učenicima iz razreda da ga riješe. Nakon toga neka ti daju povratne informacije. (analiza, sinteza, evaluacija)

Sve to možeš izložiti roditeljima i drugima u školi.

c) Grupno sudjelovanje

Suradnja se odvija gotovo tijekom cijele aktivnosti.

d) Krajnji cilj

• Samoregulacija: je li voliš čitati basne? Zašto (ne)? Koje voliš? Koje ne? Zašto? Voliš li općenito čitati? Objasni zašto (ne)?

Pitanja učitelja:

• Kako ide grupni rad? Gdje sam ja kao član grupe? Čime sam pridonio ukupnom rezultatu? Jesam li uzeo u obzir mišljenje drugih u aktivnosti? Zašto (ne)? Jesam li pozitivno utjecao na rad grupe? Gdje bi se još mogao poboljšati? Što mi se najviše svidjelo u radu? Što želiš zadržati u budućnosti, a što ne? Kako mogu promijeniti stvari koje mi se ne sviđaju?
• Učitelj može prije aktivnosti formulirati kriterije po kojima učenici znaju da su ciljevi njihovog rada ispunjeni.

e) Deskriptivni kriteriji i deskriptori za provjeru i ocjenjivanje znanja

Literatura

1. Golob, T. (2016). Metoda debate pri pouku sociologije v srednji šoli = The method of debate in high school sociology class: magistrsko delo.
2. Marentič Požarnik, B. (1995). Pomen operativnega oblikovanja vzgojno-izobraževalnih smotrov za uspešnejši pouk. V: Izbrana poglavja iz didaktike (ur. Blažič), Novo mesto: Pedagoška obzorja, str. 5 ̶ 80.
3. Marzano, A. (2013). Harvesting the sea: the exploitation of marine resources in the Roman Mediterranean, Oxford: Oxford University Press, 2013.
4. Marzano, R. J. (2000). Transforming classroom grading, Alexandria: ASCD.
5. Marzano, R. J. , Pickering, D. J., McTighe, J. (1993). Assesing Student Outcomers.m Alexandria: ASCD.
6. Marzano, R. J.; Marzano, J. S.; Pickering, D. (2003). Classroom management that works: research-based strategies for every teacher, Alexandria, Va: Association for Supervision and Curriculum Development: ASCD.
7. Pravilnik o preverjanju in ocenjevanju znanja ter napredovanju učencev v 9-letni osnovni šoli. Uradni list Republike Slovenije, št. 12/9 in 33/97.
8. Razdevšek Pučko, C. (1997). Vpliv kognitivne psihologije na spremembo paradigme preverjanja in ocenjevanja znanja, Psihološka obzorja, 97/4.
9. Rožman Krivec, L. (2018). Vodenje za učenje in didaktične značilnosti pouka v osnovni šoli: doktorska disertacija.
10. Rutar Ilc, Z., Sentočnik, S. (2001). Koncepti znanja, učenje za razumevanje. V: Modeli učenja in poučevanja, Zbornik prispevkov 2001, Ljubljana: ZŠ, str. 19 ̶ 45.
11. Sentočnik, S. (2000). Avtentične oblike preverjanja in ocenjevanja za kakovostnejše učenje in poučevanje. V: Vzgoja in izobraževanje 2 ̶ 3, str. 82 ̶ 87.
12. Wiggins, G. (1998). Educative Assessment. San Francisco: Jossey-Bass.

Prilog

Ivan Andrejevič Krilov
SELJAK I LISICA

1 »Reci mi, kuma-lijo, kakva ti je to strast,
2 krasti kokoške?«
3 reći će seljak lisici, srevši se s njom.
4 »Boga mi te žalim!
5 Slušaj, sad smo nas dvoje sami,
6 reći ću ti pravi istinu:
7 u tvom zanatu ne vidim ni trunke dobra,
8 a da ne govorim da je krasti i grijeh i sramota
9 i da te ruži cijeli svijet;
10 a pored toga, nema dana da se ne bojiš
11 da zbog ručka ili svoje večere
12 ne ostaviš kožu u kokošinjcu.
13 Pa jesu li vrijedne toga sve kokoške!«
14 »A kome je takav život prijatan!«
15 odgovori mu lisica.
16 »Meni je u njemu sve tako žalosno,
17 da mi ni hrana ne godi.
18 Kad bi ti samo znao kako sam ja u duši poštena.
19 Ali što da radim – nužda me goni, djeca;
20 a pritom mi ponekad, dragi kume,
21 i to pada na um;
22 da li ja jedina na svijetu živim od krađe
23 iako mi je taj zanat kao oštar nož?«
24 »E pa dobro«,
25 reći će joj seljak. »Ako me stvarno ne lažeš,
26 ja ću te spasiti grijeha:
27 i dat ću ti pošteno da zaradiš svoj kruh.
28 Unajmit ću te da mi čuvaš kokošinjac od lisica!
29 Tko će, ako ne lija, najbolje znati lisičja lukavstva?
30 Zato kod mene ni u čemu nećeš oskudijevati i
31 živjet ćeš sita i zadovoljna.«
32 Dogovoreno! Od toga dana lisica je čuvala kokošinjac.
33 Lija je imala svega što joj srce hoće,
34 jer je seljak bio široke ruke.
35 Bila je svaki dan sve sitija
36 i svakim tjednom sve ugojenija
37 ali nije postala poštenija;
38 nekuradeni zalogaj joj se brzo ogadio.
39 I kuma svoju službu završi,
40 time što jedne mračnije noći,
41 podavi svom kumu sve kokoške.
–––––––
42 Tko u sebi osjeća poštenost i zakon,
43 taj neće ukrasti niti prevariti,
44 ma u kakvoj nevolji bio;
45 a lopovu možeš cijelu košaru zlata,
46 on će i dalje krast.

(I. Minatti, urednik, Pedeset basni Ivana Andrejeviča Krilova, Mladinska knjiga, Ljubljana 1964.)

Samovrednovanje u nastavi matematike

Sanja Janeš

Samovrednovanje i samoregulacija učenja su dio kompetencije Učiti kako učiti. Važne su jer osnažuju stav prema vlastitom učenju, sposobnostima i napretku. Samovrednovanje je kompetencija koju treba učiti, njegovati i razvijati od kad čovjek počinje učiti. Samoregulacija učenja je posljedica kvalitetnog samovrednovanja vlastitog učenja i znanja. Proces samovrednovanja ne može se odvojiti od procesa učenja i zato je sasvim prirodno ga poticati tijekom nastavnog procesa. Učitelj treba potaknuti učenike na samovrednovanje i samoregulaciju učenja kroz aktivnosti koje im pripremi za nastavu. U nastavku članka opisana je jednostavna organizacija aktivnosti koja potiče samovrednovanje i samoregulaciju učenja.

Ključne riječi: samovrednovanje, samoregulacija, matematika, tablica.

Aktivnost je provedena u 8. razredu osnovne škole pri realizaciji odgojno-obrazovnih ishoda:

• MAT OŠ B.8.4. Rješava i primjenjuje sustav dviju linearnih jednadžbi s dvjema nepoznanicama.
• MAT OŠ B.8.1. Računa s algebarskim izrazima u R.
• MAT OŠ B.8.3. Rješava i primjenjuje linearnu jednadžbu.

Očekivanja međupredmetne teme Učiti kako učiti:

• uku B.3.1. Planiranje – Uz povremenu podršku učenik samostalno određuje ciljeve učenja, odabire strategije učenja i planira učenje.
• uku B.3.2. Praćenje – Uz povremeni poticaj i samostalno učenik prati učinkovitost učenja i svoje napredovanje tijekom učenja.
• uku B.3.3. Prilagodba učenja – Učenik regulira svoje učenje mijenjanjem plana ili pristupa učenju, samostalno ili uz poticaj učitelja.
• uku B.3.4. Samovrednovanje/ samoprocjena – Učenik samovrednuje proces učenja i svoje rezultate, procjenjuje ostvareni napredak te na temelju toga planira buduće učenje.

Ishodi aktivnosti su:
Učenik:

• Rješava sustav dviju linearnih jednadžbi s dvjema nepoznanicama metodom suspstitucije.
• Rješava sustav dviju linearnih jednadžbi s dvjema nepoznanicama metodom suprotnih koeficijenata.
• Provjerava točnost i smislenost rješenja
• Kreira sustav ustava dviju linearnih jednadžbi s dvjema nepoznanicama proizašao iz zadatka riječima
• Rješava problemsku situaciju kreiranjem sustava dviju linearnih jednadžbi s dvjema nepoznanicama i rješava ju.

Vrednovanje:

Učenici su tijekom cijelog procesa učenja i poučavanja bili upoznati s kriterijima vrednovanja kroz rubriku u kojoj su sastavnice odabrane prema postavljenim ishodima aktivnosti. Time se proces vrednovanja, a i samovrednovanja, postavlja potpuno transparentno. Postavljanje kriterija pred sam proces učenja i poučavanja je odličan vodič učenicima za vlastito učenje i napredovanje kroz učenje. Praćenjem vlastitog uspjeha i napretka njihova motivacija za učenjem raste i postaju sigurniji u vlastite sposobnosti. Ovakvu rubriku lako je pretvoriti u rubriku za vrednovanje za učenje izmjenom kriterija ostvarenosti ishoda u:

• izvrsno, vrlo dobro, dobro, zadovoljavajuće.
• u potpunosti i samostalno, u potpunosti uz povremenu učiteljevu pomoć, djelomično uz povremenu učiteljevu pomoć, potrebna je stalna podrška.

A ako se želi oblikovati rubrika za vrednovanje kao učenje, u opisnicama se stavi izričaj u prvom licu jednine, na primjer: Samostalno i točno rješavam sustav metodom supstitucije.

Kriterije ostvarenosti se može preurediti i na tri razine i opisati, na primjer: u potpunosti, djelomično, potrebna pomoć.

Tablica 1. Rubrika Rješavanje sustava linearnih jednadžbi

Pristupi vrednovanju:

• Vrednovanje za učenje. Samovrednovanje. Svaki učenik dobiva tablicu u kojoj bilježi koliko je zadataka iz koje skupine riješio i napravio provjeru.
• Vrednovanje za učenje. Učitelj na kraju sata provjerava usklađenost uratka u bilježnici i bilježenih rezultata. Upisuje bilješke u imenik.
• Vrednovanje naučenog. Ukoliko učitelj zapazi dobar napredak kod pojedinog učenika može ga vrednovati i sumativno.

Tablica 2. Tablica za samovrednovanje

Slika 1. Prikaz organizacije rada

Vrijeme realizacije: dva školska sata

Učitelj u razredu organizira centre na kojima su pripremljeni zadatci po zahtjevnosti i to jasno komunicira s učenicima. Obrazlaže učenicima kakvi su zadatci i što se od njih, kao rješavača očekuje. Također im se obrazlaže da ne moraju rješavati sve zadatke već ako misle da ih znaju riješiti napuštaju taj centar i prelaze na sljedeći na kojem su zadatci zahtjevniji. Zadržavaju se na centru onoliko koliko sami procjenjuju da im je dosta te da su spremni prijeći na težu razinu. Taj korak odluke je samovrednovanje i samoregulacija. Također im je dozvoljeno da si međusobno pomažu u rješavanju.

Uočeno je da neki učenici kad su pogledali skupinu najjednostavnijih zadataka nisu niti sjeli rješavati ih jer su procijenili da mogu krenuti na sljedeću skupinu, težih. Neki učenici su se sa skupine težih zadataka vraćali na lakšu skupinu.

Uspješan proces učenja je isprepleten stalnim samovrednovanjem. Samovrednovanje pomaže unaprjeđenju procesa učenja, razvijanju vlastitih strategija i svako daljnje učenje čini lakšim te omogućuje napredak. Njegovanjem samovrednovanja i samoregulacije vlastitog učenja osnažuje se kompetencija učiti kako učiti te podiže spremnost osobe brzom učenju novih znanja, sadržaja i kompetencija. Transparentnost unaprijed postavljenih ciljeva i ishoda učenja te kriterija vrednovanja usmjerava proces učenja i motivira praćenjem vlastitog napretka.

Literatura

1. Kurikulum međupredmetne teme Učiti kako učiti za osnovne i srednje škole, Pristupljeno 4. siječnja, Kurikulum medupredmetne teme Uciti kako uciti za osnovne i srednje skole.pdf (gov.hr),
2. Kurikulumi nastavnih predmeta Matematika za osnovne škole i gimnazije i Matematika za srednje strukovne škole na razini 4.2, Pristupljeno 4. siječnja 2022. Kurikulumi nastavnih predmeta Matematika za osnovne skole i gimnazije i Matematika za srednje strukovne skole na razini 4.2..pdf (gov.hr)