Kulturna baština i školska knjižnica

ruza_jozic

Ruža Jozić

Sažetak

Zadaća je suvremene škole promicanje odgoja koji doprinosi razumijevanju korijena vlastite nacionalne kulture, čuvanju i promicanju kulturne baštine, kao dijela nacionalnog i kulturnog identiteta. Temeljne su vrijednosti od kojih polazi naš sustav odgoja i obrazovanja: cjeloviti razvoj osobe, čuvanje nacionalne baštine, promicanje europske dimenzije kroz izgradnju društva znanja. Nacionalni okvirni kurikulum (str.14.) ističe: „Odgoj i obrazovanje pridonose izgradnji osobnoga, kulturnog i nacionalnog identiteta pojedinca. Danas u doba globalizacije, u kojem je na djelu snažno miješanje različitih kultura, svjetonazora i religija, čovjek treba postati građaninom svijeta, a pritom sačuvati svoj nacionalni identitet, svoju kulturnu, društvenu, moralnu i duhovnu baštinu.”

Ključne riječi: kulturna baština, kulturni identitet učenika, izložbe i školski projekti.

Uvod

Uz Izvedbeni godišnji program rada školski knjižničar izrađuje program kulturnih aktivnosti (obilježavanje obljetnica, izložbe, susreti, predstavljanja knjiga, popularna predavanja za učenike i sl.), koje će provesti u suradnji s učenicima i nastavnicima škole. Kurikulum kulturne i javne djelatnosti školske knjižnice obuhvaća razne oblike učenja i istraživanja u koje uključujemo učenike, gdje oni pokazuju svoje razne sposobnosti, znanja, kreativnost i kompetencije kroz informacijsku i medijsku pismenost, likovne talente, literarno, fotografsko ili neko drugo umijeće. Knjižničar je dužan kroz svoj odgojno-obrazovni rad i kulturne aktivnosti promicati humane i demokratske vrijednosti kao što su: dostojanstvo ljudske osobe, slobodu i pravednost, domoljublje i mir u svijetu, društvenu jednakost i solidarnost, dijalog, toleranciju i snošljivost, rad, poštenje, zdravlje; očuvanje čovjekova okoliša i ostale ljudske vrijednosti. Potrebno je kroz različite školske aktivnosti izgrađivati i razvijati svijest kod učenika o kulturnom identitetu i očuvanju kulturne baštine. Učenici trebaju znati povijest i kulturu svoga naroda, grada ili mjesta u kojem žive; upoznati njegovu kulturnu i prirodnu baštinu; upoznati pojedince koji su u bližoj i daljoj prošlosti doprinijeli razvoju i napretku svoga naroda ili zavičaja; značajne osobe koje su unaprijedile kulturu, umjetnost, znanost i gospodarstvo; kao i oni pojedinci koji su vrijednosti svoga nacionalnog i kulturnog identiteta širili izvan granica svoje domovine.

Kulturna baština u programu školske knjižnice

Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi u Čl. 4 st. 1. naglašava: škola je dužna: „Osigurati sustavan način poučavanja učenika, poticati i unapređivati njihov intelektualni, tjelesni, estetski, društveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima; razvijati učenicima svijest o nacionalnoj pripadnosti, očuvanju povijesno-kulturne baštine i nacionalnog identiteta.”

Kako je naglasilo Ministarstvo kulture RH povodom otvaranja Europske godine kulturne baštine 2018. godine: Kulturna baština je tkivo naših života i društava. Okružuje nas u gradovima u kojima boravimo, doživljavamo je neposredno u krajolicima, u susretima s raznovrsnim arhitektonskim ostvarenjima, skulpturama, arheološkim kopnenim kao i podvodnim nalazištima. Ne čine je samo književnost, umjetnost i umjetnički predmeti već i tradicijska znanja i umijeća, zanati koje učimo, priče koje pričamo, hrana koju jedemo, glazba koju slušamo i filmovi koje gledamo. Kulturna baština okuplja zajednice i gradi zajedničko razumijevanje mjesta u kojima živimo. (Ministarstvo kulture RH: https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=19214, pristupljeno 20. 5. 2020.)

„Jedna od važnih zadaća suvremene škole jest promicanje odgoja koji doprinosi razumijevanju korijena vlastite nacionalne kulture, njegovanju, čuvanju i promicanju kulturne baštine, kao dijela nacionalnog i kulturnog identiteta, te osvješćivanju kulturne baštine u globalizacijskim procesima. Ispravno shvaćen odgojno-obrazovni proces pomaže pojedincima da postanu svjesni svojih korijena kao uporišnih točaka koje im omogućuju da odrede svoje mjesto u svijetu, ali ih ujedno poučavaju poštovanju za druge kulture.” ( Zbornik Identitet kao odgojno-obrazovna vrednota, 2011.)

Što čini kulturni identitet učenika? Pripadnost određenom narodu, naciji, etničkoj zajednici i državi u kojoj je rođen ili gdje živi; pripadnost mjestu i gradu u kojem živi; običaji naroda ili skupine u kojem se obrazuje; vjera, religija u kojoj je rođen ili koju prakticira; jezik kojim govori – materinji jezik i standardni jezik; pismo kojim se služi u svakodnevnom životu; kulturna baština naroda, mjesta, gradova, domovine; sveukupna kultura, umjetnost i znanost naroda kojem pripada, njegova povijest i znamenite osobe koje ju čine.

Što čini hrvatski kulturni identitet? Hrvatski jezik, uz bogatstvo dijalekata i narječja; latinično pismo (uz uporabu glagoljice tijekom stoljeća); pripadnost zapadnome civilizacijskom krugu, s bogatom i raznolikom narodnom kulturom; pripadnost kršćanstvu, uz uvažavanje i drugih religija: islama i židovstva; tisućljetna kultura, umjetnost i književnost na hrvatskom jeziku, od 7. st. do danas; bogata kulturna baština – materijalna i nematerijalna.

Kulturna baština materijalna i nematerijalna, zajedničko je bogatstvo čovječanstva u svojoj raznolikosti i posebnosti, a njena zaštita i proučavanje, jedan je od važnih čimbenika za afirmaciju kulturnog identiteta svakog naroda. To je segment u kojem izgrađujemo kulturni identitet naših učenika i promoviramo kulturnu baštinu. Kulturna i javna djelatnost – obavezni dio Godišnjeg programa rada školskog knjižničara. Kurikulum kulturne i javne djelatnosti školske knjižnice – dokument koji čini Školski kurikulum. Kroz taj program knjižničar planira za svaku školsku godinu razne kulturne aktivnosti u suradnji s učenicima i nastavnicima škole i lokalnom sredinom. Kroz međupredmetne teme školski knjižničar ima mogućnost poticati izgradnju osobnog i kulturnog identiteta učenika i promicati kulturnu baštinu. Knjižničar je dužan kroz svoj odgojno-obrazovni rad i kulturne aktivnosti promicati humane i demokratske vrijednosti kao što su: dostojanstvo ljudske osobe, slobodu i pravednost, domoljublje i mir u svijetu, društvenu jednakost i solidarnost, dijalog, toleranciju i snošljivost, rad, poštenje, zdravlje, očuvanje čovjekova okoliša i ostale ljudske vrijednosti. Potrebno je kroz različite školske aktivnosti izgrađivati i razvijati svijest kod učenika o kulturnom identitetu i očuvanju kulturne baštine. Učenici trebaju znati povijest i kulturu svoga naroda, grada ili mjesta u kojem žive; upoznati njegovu kulturnu i prirodnu baštinu. Upoznati pojedince koji su u bližoj i daljoj prošlosti doprinijeli razvoju i napretku svoga naroda ili zavičaja. Upoznati značajne osobe koje su unaprijedile kulturu, umjetnost, znanost i gospodarstvo; kao i oni pojedinci koji su vrijednosti svoga nacionalnog i kulturnog identiteta širili izvan granica svoje domovine. Ključne kompetencije koje učenici stječu kroz realizaciju kulturnih sadržaja:

  • izgrađuju kulturne spoznaje, kreativno se izražavaju u raznim oblicima (glazba, likovni radovi, fotografija, video i filmski radovi, književni oblici, školski list i sl.); pišu, oblikuju i stvaraju nove kreativne jezične sadržaje;
  • proširuju kompetenciju učenja: istražuju, sintetiziraju, usvajaju i koriste informacije za učenje u sličnim situacijama;
  • razvijaju digitalnu kompetenciju, sigurno i kritički primjenjuju IKT; oblikuju nove sadržaje, razmjenjuju informacije i prezentiraju ih drugima u školi i lokalnoj sredini.
  • razvijaju društvene i građanske kompetencije: poštuju ljudska prava, uvažavaju kulturnu raznolikost, cijene svoje vrijednosti, prihvaćaju druge i drukčije.

Kulturna baština u aktivnostima školske knjižnice i kulturnoj djelatnosti škole obuhvaća:

  • izložbe o znamenitim osobama, književnicima, umjetnicima, izumiteljima ; o kulturnoj i prirodnoj baštini i znamenitostima svoga kraja, grada i domovine; o krajolicima, spomenicima i sl.
  • susrete s povjesničarima, arheolozima, istraživačima, etnolozima, jezikoslovcima, znanstvenicima,
  • kreativne radionice: likovne, filmske, literarne, radionice ručnih i kreativnih radova i sl.
  • projekti i istraživački radovi iz područja kulturne baštine, o znamenitim osobama iz područja kulture, umjetnosti i znanosti
  • posjeti: muzejima, arhivima, ustanovama u kulturi i znanosti (HAZU, NSK), spomen-područjima, spomen-domovima poznatih osoba, lokalitetima i sl.

Knjižnica je često ogledalo i kulturna iskaznica svake škole, a knjižničar kreator kulturne i javne djelatnosti u školi. Izložbom obilježavamo značajne datume, obljetnice, događaje i ličnosti iz raznih područja. Zato je uvijek važno planiranje, suradnja s učenicima i nastavnicima, kao i vanjskim suradnicima: narodnim knjižnicama, muzejima i ustanovama u kulturi i znanosti. Izložbom, kao dijelom knjižnične djelatnosti, potičemo: obrazovanje i kreativnost učenika, radoznalost, istraživanje izvora, utjecaj na svijest o okolišu, otkrivanje manje poznatih autorskih djela, suradnju s drugim institucijama, razvoj ugleda knjižnice u školi i u javnosti (kod roditelja i u lokalnoj sredini). Sadržaji uz izložbe kojima educiramo učenike su: stručno-popularna predavanja, tribine i razgovori o određenoj temi, kreativne radionice i pokusi za učenike, promocije i predstavljanje stručno-popularnih knjiga, književni susreti i sl. U izložbama školskog knjižničara poželjni su likovni i kreativni radovi učenika, to je promocija njihovoga rada, kreativnosti i likovnog izričaja. Sve naše izložbe su i edukacijske izložbe, jer ih radimo najčešće u korelaciji s nastavnim sadržajima pa ih priređujemo zajedno s predmetnim nastavnicima i učenicima. Izložba je rezultat procesa, rada, suradnje i znanja knjižničara, čija je svrha spoznavanjem i interpretacijom prikazati unaprijed osmišljen, izabran, oblikovan, obrađen i određen sadržaj kao i umijeće komuniciranja baštinom, poticaj i poziv svakom građaninu (učeniku) na susret sa znanjem i na korištenje novih informacija. (Tica, 2017).

S učenicima možemo provoditi i kreativne radionice: likovne, filmske, literarne, radionice ručnih i kreativnih radova i sl. I to su dobri i korisni oblici edukacije učenika, osobito ako ih provodimo sa stručnjacima za određena područja; projekte i istraživačke radove iz područja kulturne baštine, o znamenitim osobama iz područja kulture, umjetnosti i znanosti, posjeti muzejima, arhivima, ustanovama u kulturi i znanosti, spomen-domovima poznatih osoba i lokalitetima. Ove sam školske godine 2019./20. provela s učenicima u školskoj knjižnici Gimnazije Sesvete mnoge aktivnosti, koje su bile vezane za kulturnu baštinu:

  • istraživačke radove: Sedam priča o sedam desetljeća NP Plitvička jezera; Sto godina Bauhausa (1919.); Česi u Zagrebu; Sesvete – kulturna baština, spomenici i arheološki nalazi.
  • školske projekte: NP Plitvice; U ritmu glazbe! – Hrvatska narodna glazba; Lektira slikom Bauhausa; Oslikana glagoljica; Zavičajnost u školi i drugi.
  • izložbe: Hrvatska glazba, običaji, nošnja; Glagoljica – pismo, znak, slika; Oslikana glagoljica; Lektira slikom Bauhausa; Jezik roda moga; Zavičajnost u školi; Stogodišnjica Šimićeve zbirke Preobraženja (1920.).
  • stručno-popularna predavanja za učenike: Darko Žubrinić: Glagoljica kao jezična baština; Nada Bezić: Glazbenici koji su oblikovali povijest grada Zagreba; akademik Vladimir Paar: STEM i hrvatski znanstvenici; Petar Feletar: Hrvatske povijesne ceste.
  • promocije knjiga: Nada Bezić: Glazbene šetnje Zagrebom; Petar Feletar: Hrvatske povijesne ceste

Planirane sadržaje i aktivnosti koje nismo mogli provesti u školi, u vrijeme epidemije korona virusa i nastave na daljinu, ostvarili smo kao digitalne sadržaje koje su učenici svih razreda dobili od školske knjižničarke preko aplikacije Microsoft Teamsa, a mnoge smo izložbe i školske projekte objavili u digitalnoj aplikaciji ISSUU na linku: https://issuu.com/rjozic/docs/.

  1. ZRINSKI u hrvatskoj povijesti i kulturi – uz 400. oblj. smrti Nikole VII. Zrinskog
  2. Česi u Zagrebu – Doprinos Čeha razvoju Zagreba kroz povijest
  3. Antun Branko Šimić, uz stogodišnjicu Šimićeve zbirke Preobraženja (1920.)
  4. ANDRIJA Štampar – čovjek koji je unaprijedio svjetski zdravstveni sustav
  5. Knjige koje su mijenjale svijet – uz Svjetski dan knjige (22. travnja)
  6. Zavičajnost u školi – kulturna baština Sesveta
  7. Zlatne niti od Sesveta do prvostolnice

O našoj bogatoj kulturnoj i javnoj djelatnosti u Gimnaziji Sesvete u kojoj se bavimo i kulturnom baštinom, može se pročitati i u časopisu Povijest u nastavi, br. 30 / 2019., str. 100-105 u članku Morena Želle: Muzej Prigorja – zavičajna baština i zajednica, u kojem autorica Želle upravo opisuje višegodišnju uspješnu suradnju Muzeja Prigorja Sesvete i Gimnazije Sesvete u provedbi sadržaja kulturne baštine u školi.

Zaključak

Zadaća je suvremene škole promicanje i odgoja učenika, jer znanje je ono što učenici nauče u školi, a odgoj je ono što nose kroz život! Kulturna baština – vraća nas u prošlost i nadahnjuje za budućnost.

Literatura

  1. Identitet kao odgojno-obrazovna vrednota. Zbornik radova. (2011.) Ur. Mandarić, Valentina Blaženka; Razum, Ružica. Glas koncila. Zagreb.
  2. Ministarstvo kulture RH povodom otvaranja Europske godine kulturne baštine 2018.: https://www.min-kulture.hr/default.aspx?id=19214, (pristupljeno 20. 5. 2020.)
  3. Nacionalni okvirni kurikulum (str.14.) https://www.azoo.hr/images/stories/dokumenti/Nacionalni_okvirni_kurikulum.pdf, (pristupljeno 20. 5. 2020.)
  4. Tica, Milka. (2017). Izložba u knjižnici. Naklada Jurčić. Zagreb.

Kulturna baština

u programu školske knjižnice

ruzaJ_inaJ_suzanaP

Ruža Jozić, Ina Jozić i Suzana Pešorda

„Jedna od važnih zadaća suvremene škole jest promicanje odgoja koji doprinosi razumijevanju korijena vlastite nacionalne kulture, njegovanju, čuvanju i promicanju kulturne baštine, kao dijela nacionalnog i kulturnog identiteta, te osvješćivanju kulturne baštine u globalizacijskim procesima. Ispravno shvaćen odgojno-obrazovni proces pomaže pojedincima da postanu svjesni svojih korijena kao uporišnih točaka koje im omogućuju da odrede svoje mjesto u svijetu, ali ih ujedno poučavaju poštovanju za druge kulture.” ( Zbornik Identitet kao odgojno-obrazovna vrednota, str. 50)

Kulturna baština je tkivo naših života i društava. Okružuje nas u gradovima u kojima boravimo, doživljavamo je neposredno u krajolicima, u susretima s raznovrsnim arhitektonskim ostvarenjima, skulpturama, arheološkim kopnenim kao i podvodnim nalazištima. Ne čine je samo književnost, umjetnost i umjetnički predmeti već i tradicijska znanja i umijeća, zanati koje učimo, priče koje pričamo, hrana koju jedemo, glazba koju slušamo i filmovi koje gledamo. Kulturna baština okuplja zajednice i gradi zajedničko razumijevanje mjesta u kojima živimo. (Ministarstvo kulture RH povodom otvaranja Europske godine kulturne baštine 2018.)

Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi ističe u Čl. 4 st. 1.naglašava: škola je dužna: „Osigurati sustavan način poučavanja učenika, poticati i unapređivati njihov intelektualni, tjelesni, estetski, društveni, moralni i duhovni razvoj u skladu s njihovim sposobnostima i sklonostima; razvijati učenicima svijest o nacionalnoj pripadnosti, očuvanju povijesno-kulturne baštine i nacionalnog identiteta.”

Zadaća je suvremene škole promicanje odgoja koji doprinosi razumijevanju korijena vlastite nacionalne kulture, čuvanju i promicanju kulturne baštine, kao dijela nacionalnog i kulturnog identiteta. Temeljne vrijednosti od kojih polazi naš sustav odgoja i obrazovanja: cjeloviti razvoj osobe, čuvanje nacionalne baštine, promicanje europske dimenzije kroz izgradnju društva znanja. Nacionalni okvirni kurikulum (str.14.) ističe: „Odgoj i obrazovanje pridonose izgradnji osobnoga, kulturnog i nacionalnog identiteta pojedinca. Danas u doba globalizacije, u kojem je na djelu snažno miješanje različitih kultura, svjetonazora i religija, čovjek treba postati građaninom svijeta, a pritom sačuvati svoj nacionalni identitet, svoju kulturnu, društvenu, moralnu i duhovnu baštinu.”

Što čini kulturni identitet učenika? Pripadnost određenom narodu, naciji, etničkoj zajednici i državi u kojoj je rođen ili gdje živi; pripadnost mjestu i gradu u kojem živi; običaji naroda ili skupine u kojem se obrazuje; vjera, religija u kojoj je rođen ili koju prakticira; jezik kojim govori – materinji jezik i standardni jezik; pismo kojim se služi u svakodnevnom životu; kulturna baština naroda, mjesta, gradova, domovine; sveukupna kultura, umjetnost i znanost naroda kojem pripada, njegova povijest i znamenite osobe koje ju čine.

Što čini hrvatski kulturni identitet? Hrvatski jezik, uz bogatstvo dijalekata i narječja; latinično pismo (uz uporabu glagoljice tijekom stoljeća); pripadnost zapadnome civilizacijskom krugu, s bogatom i raznolikom narodnom kulturom; pripadnost kršćanstvu, uz uvažavanje i drugih religija: islama i židovstva; tisućljetna kultura, umjetnost i književnost na hrvatskom jeziku, od 7. st. do danas; bogata kulturna baština – materijalna i nematerijalna.

Kulturna baština materijalna i nematerijalna, zajedničko je bogatstvo čovječanstva u svojoj raznolikosti i posebnosti, a njena zaštita i proučavanje, jedan je od važnih čimbenika za afirmaciju kulturnog identiteta svakog naroda. To je segment u kojem izgrađujemo kulturni identitet naših učenika i promoviramo kulturnu baštinu. Kulturna i javna djelatnost – obavezni dio Godišnjeg programa rada školskog knjižničara. Kurikulum kulturne i javne djelatnosti školske knjižnice – dokument koji čini Školski kurikulum. Kroz taj program knjižničar planira za svaku školsku godinu razne kulturne aktivnosti u suradnji s učenicima i nastavnicima škole i lokalnom sredinom. Kroz međupredmetne teme školski knjižničar ima mogućnost poticati izgradnju osobnog i kulturnog identiteta učenika i promicati kulturnu baštinu. Knjižničar je dužan kroz svoj odgojno-obrazovni rad i kulturne aktivnosti promicati humane i demokratske vrijednosti kao što su: dostojanstvo ljudske osobe, slobodu i pravednost, domoljublje i mir u svijetu, društvenu jednakost i solidarnost, dijalog, toleranciju i snošljivost, rad, poštenje, zdravlje, očuvanje čovjekova okoliša i ostale ljudske vrijednosti. Potrebno je kroz različite školske aktivnosti izgrađivati i razvijati svijest kod učenika o kulturnom identitetu i očuvanju kulturne baštine. Učenici trebaju znati povijest i kulturu svoga naroda, grada ili mjesta u kojem žive; upoznati njegovu kulturnu i prirodnu baštinu. Upoznati pojedince koji su u bližoj i daljoj prošlosti doprinijeli razvoju i napretku svoga naroda ili zavičaja. Upoznati značajne osobe koje su unaprijedile kulturu, umjetnost, znanost i gospodarstvo; kao i oni pojedinci koji su vrijednosti svoga nacionalnog i kulturnog identiteta širili izvan granica svoje domovine. Ključne kompetencije koje učenici stječu kroz realizaciju kulturnih sadržaja su:

  • Izgrađuju kulturne spoznaje, kreativno se izražavaju u raznim oblicima (glazba, likovni radovi, fotografija, video i filmski radovi, književni oblici, školski list i sl.); pišu, oblikuju i stvaraju nove kreativne jezične sadržaje;
  • Proširuju kompetenciju učenja: istražuju, sintetiziraju, usvajaju i koriste informacije za učenje u sličnim situacijama;
  • Razvijaju digitalnu kompetenciju, sigurno i kritički primjenjuju IKT; oblikuju nove sadržaje, razmjenjuju informacije i prezentiraju ih drugima u školi i lokalnoj sredini.
  • Razvijaju društvene i građanske kompetencije: poštuju ljudska prava, uvažavaju kulturnu raznolikost, cijene svoje vrijednosti, prihvaćaju druge i drukčije.
  • Kulturna baština u aktivnostima školske knjižnice i kulturnoj djelatnosti škole obuhvaća:
  • Izložbe o znamenitim osobama, književnicima, umjetnicima, izumiteljima ; o kulturnoj i prirodnoj baštini i znamenitostima svoga kraja, grada i domovine; o krajolicima, spomenicima i sl.
  • Susreti s povjesničarima, arheolozima, istraživačima, etnolozima, jezikoslovcima, znanstvenicima
  • Kreativne radionice: likovne, filmske, literarne, radionice ručnih i kreativnih radova i sl.
  • Projekti i istraživački radovi iz područja kulturne baštine, o znamenitim osobama iz područja kulture, umjetnosti i znanosti.
  • Posjeti: muzejima, arhivima, ustanovama u kulturi i znanosti (HAZU, NSK), spomen-područjima, spomen-domovima poznatih osoba, lokalitetima i sl.

O našoj bogatoj kulturnoj i javnoj djelatnosti u Gimnaziji Sesvete u kojoj se bavimo i kulturnom baštinom, može se pročitati i u časopisu Povijest u nastavi, br. 30 / 2019., str. 100-105 u članku Morena Želle: Muzej Prigorja – zavičajna baština i zajednica, u kojem autorica Želle upravo opisuje višegodišnju uspješnu suradnju Muzeja Prigorja Sesvete i Gimnazije Sesvete u provedbi sadržaja kulturne baštine u školi. Zadaća je suvremene škole promicanje i odgoja učenika, jer znanje je ono što učenici nauče u školi, a odgoj je ono što nose kroz život! Kulturna baština – vraća nas u prošlost i nadahnjuje za budućnost.

U prilogu je prezentacija: