Slušam, pričam, razmišljam

Ivanica Beg i Petra Večerić

Sažetak

U članku  je opisan primjer dobre prakse kojim se željelo utjecati na povećanje aktivnog učenikovog rječnika čitajući bajke koje nisu lektirni naslovi Kurikuluma Hrvatskoga jezika. Provedeno je istraživanje čiji je cilj bio vidjeti utječe li čitanje bajki na bogaćenje rječnika učenika prvoga razreda te na koji način.

Ključne riječi: prvi razred, rječnik, bajka.

Uvod

Suradnja između učiteljica razredne nastave i stručne suradnice knjižničarke od presudne  je važnosti za poticaj i razvoj čitalačkih sposobnosti učenika prvoga razreda. Početkom formalnog školovanja učenici su posebno osjetljivi na poticaj i utjecaj iz okoline kojim im se približava slikovnica, priča ili bajka kao dobar temelj za razvoj čitalačkih vještina. Prema Bilić (2016) moguće je da se pojedine osobine neće moći više razviti ukoliko je poticaj zakasnio.

Promjena paradigme učenja u kojoj se važnost daje  ishodovnom  poučavanju otvorila je nove mogućnosti za suradnju knjižničarke i učiteljica. Osmišljeno formativno vrednovanje i odabir aktivnosti za ciljanu skupinu vezano je za ishode propisane kurikulumima.

Ideja

Ideja za  provedbu ovog  istraživanja nametnula se iz činjenice da  učitelji iz godine u godinu primjećuju oskudan svakodnevni govor  učenika prvoga razreda, smanjenu koncentraciju u rješavanju zadanih problema, teško zadržavanje fokusa na zadatku bez adekvatnog audio-vizualnog podražaja te brzo odustajanje od rješavanja problema što utječe na izgovor glasova te stvaranje konstrukcije rečenica u skladu s gramatikom i pravopisom hrvatskoga jezika.

Učenicima jednoga prvoga razreda jednom tjedno tijekom nastavne godine čitale su se bajke braće Grimm te ih se izložilo pojačanoj slušnoj percepciji, poticao se razvoj jezičnih i komunikacijskih vještina te razumijevanje i primjena riječi koje se spominju u bajkama, a koje učenici nisu aktivno koristili u svom rječniku prije samog čitanja.

Ishodi za rad na ovom istraživanju nalaze se u Kurikulumu Hrvatskoga jezika (OŠ HJ A1.2, OŠ HJ A1.5) i očekivanjima međupredmetnih tema Osobni i socijalni razvoj (OSR A1.2 i OSR B1.2) te Učiti kako učiti (UKU A1.2 i UKU A1.3). Formativno vrednovanje imalo je  naglasak na samoregulaciji učenja i samoostvarenju učenika. Metode i aktivnosti su bile osmišljene posebno za svaki scenarij poučavanja uz zajedničku nit vodilju: procjena riječi učenici ne razumiju, učenici pokušavaju objasniti riječ na osnovu svog predznanja i prisjećanja, čitanje bajke, uočavanje nepoznatih riječi i njeno smještanje u kontekst, učeničko objašnjavanje riječi, davanje objašnjenja riječi iz Školskog rječnika, prepoznavanje riječi kroz osmišljenu didaktičku igru, proučavanje plakata s riječima i njihovim značenjima. Sadržaj za rad su bile bajke Jacoba i Wilhelma Grimma: Pepeljuga, Hrabri krojač, Mačak u čizmama, Palčić, Zlatna guska, Vuk i sedam kozlića, Bremenski gradski svirači, Ivica i Marica, Stoliću, prostri se. Evaluacija je provedena tijekom svibnja i lipnja upotrebljavanjem dostupnih besplatnih digitalnih alata te na osobnom izražavanju mišljenja učenika o ovoj aktivnosti tijekom godine.

Cilj istraživanja

Cilj istraživanja bio je utvrditi utječe li čitanje Grimmovih bajki na primjenu novonaučenih riječi u svakodnevnom govoru, postaje li rječnik učenika bogatiji te koja je vrsta riječi najzastupljenija u govoru učenika prvoga razreda.

Metode rada

Uzorak istraživanja

Istraživanje je provedeno na uzorku od 38 učenika prvih razreda osnovne škole. Formirane su kontrolna (N=18) i eksperimentalna (N=20) skupina.

Mjerni instrumenti

Kao mjerni instrument korištena je slika kao poticaj za govorenje. Prvo mjerenje napravljeno je u rujnu, a drugo u lipnju na obje skupine u približno jednakim uvjetima.

Način provođenja istraživanja

Prije početka istraživanja, učenici kontrolne i eksperimentalne skupine dobili su sliku o kojoj su trebali govoriti jednu minutu. Mjerenje se provodilo individualno u školskoj knjižnici. Snimljeni su audio zapisi govorenja učenika. Tekstualni zapis služio je za daljnju analizu. Mjerio se broj izgovorenih riječi te se radila podjela tih riječi prema vrsti (imenice, glagoli, pridjevi).

S eksperimentalnom skupinom se jednom tjedno, od listopada do lipnja, radilo na postupnom  uvođenju nepoznatih riječi u rječnik učenika kroz čitanje i analizu  navedenih bajki (Slika 1). U kontrolnoj skupini tijekom školske godine nisu čitane prethodno navedene bajke braće Grimm.

Slika 1. Postupno uvođenje novih riječi u rječnik učenika.

Prije čitanja bajke, učenici su pokušavali objasniti zadane riječi. Nakon slušanja bajke, odnosno stavljanja tih riječi u kontekst, učenici su ponovno objašnjavali njihovo značenje i iskazivali njihovo razumijevanje. Uslijedila je primjena u kojoj su učenici osmišljavali rečenice o pročitanoj bajci koristeći zadane riječi. Analiza se provodila pomoću raznih didaktičkih materijala poput sličica i riječi koje su učenici trebali proučiti te pravilno spojiti. U sintezi su osmišljavali rečenice o svakodnevnim situacijama zasićene novonaučenim riječima. Vrednovanje, kao najviša razina, provodila se primjenom novonaučenih riječi u svakodnevnim situacijama u razredu.

Slika 2. Aktivnosti bogaćenja rječnika.

Rezultati

Tablica 1. Usporedba prosjeka riječi po učeniku u inicijalnom i finalnom mjerenjuBudući da između  izgovorenih riječi kod inicijalnog i finalnog mjerenja nema značajne razlike u obje skupine (Tablica 1), izmjerena je zastupljenost novonaučenih riječi kojima su učenici bili intenzivno izloženi tijekom školske godine u eksperimentalnoj skupini. Rezultati su vidljivi u Grafikonu 1.

Grafikon 1. Zastupljenost novonaučenih riječi

Trajna izloženost i primjena novonaučenih riječi rezultirala je povećanim korištenjem tih riječi u svakodnevnom rječniku učenika eksperimentalne skupine. Također, vidljivo je da se neke novonaučene riječi pojavljuju i kod kontrolne skupine. Možemo zaključiti da su se one pojavile spontano kroz rad na nastavnim sadržajima kroz godinu.

Grafikon 2. Zastupljenost vrsta riječi prilikom inicijalnog i finalnog mjerenja kod kontrolne skupine

Grafikon 3. Zastupljenost vrsta riječi prilikom inicijalnog i finalnog mjerenja kod eksperimentalne skupine.

Kod eksperimentalne skupine vidljiv je značajan porast uporabe imenica u svakodnevnom govoru te pad uporabe  glagola i pridjeva (Grafikon 3.).

Zaključak:  Izloženost eksperimentalne skupine povećanom broju novonaučenih riječi od kojih su većina imenice (Grafikon 4), rezultiralo je porastom zastupljenosti imenica u rječniku učenika eksperimentalne skupine u odnosu na kontrolnu skupinu.

Grafikon 4. Zastupljenost vrsta riječi među novonaučenim riječima

Usporedimo li zastupljenost vrsta novonaučenih riječi u rječniku učenika eksperimentalne skupine s obzirom na spol (Grafikon 5., Grafikon 6.), možemo vidjeti da su novonaučene riječi više zaživjele u rječniku dječaka u odnosu na rječnik djevojčica.

Grafikon 5. Zastupljenost vrsta novonaučenih riječi kod dječaka

Grafikon 6. Zastupljenost vrsta novonaučenih riječi kod djevojčica

Zaključak

Izloženost riječima koje nisu karakteristične za rječnik učenika prvoga razreda kroz čitanje bajki, utjecalo je na njihovo aktivno korištenje  u svakodnevnom govoru . Prema dobivenim rezultatima vidljivo je da je najzastupljenija vrsta riječi među novonaučenim riječima ona kojoj su učenici bili najviše izloženi – imenicama. U nastavku istraživanja trebalo bi učenike izložiti podjednakom broju različitih vrsta riječi te mjeriti prihvaćaju li ih učenici podjednako u svoj rječnik.

Prema rezultatima mjerenja, sam broj riječi kojima se učenici služe tijekom jednominutnog pričanja  nije  se povećao. Autorice istraživanja smatraju da mjerenje broja riječi unutar jedne minute nije stvarni pokazatelj bogatstva rječnika učenika. Rezultati bi bili relevantniji kada bi se učenicima omogućio vremenski period govorenja koji sami procjene kao potreban. Ta spoznaja bi trebala biti jedan od važnijih segmenata za nastavak ovoga istraživanja.

Literatura

1. Matijević, M., Bilić, V., Opić, S. (2016). Pedagogija za učitelje i nastavnike. Zagreb: Školska knjiga.
2. Braća Grimm (2005). Najljepše bajke. Zagreb: Znanje

Rječnik u Moodleu kao poticaj aktivnoj nastavi

 

Vesna Tomić

O LMS-u

LMS (Learning menagment system) je sustav namijenjen izradi obrazovnih sadržaja u digitalnom obliku te održavanju nastave na daljinu.

Ovakvi sustavi, osim mogućnosti objavljivanja materijala, obiluju mnoštvom različitih aktivnosti kojima se polaznici mogu motivirati za učenje. Danas se malo razlikuju od prave učionice – omogućuju pregledavanje materijala, sudjelovanje u diskusijama, provjeru znanja, čak i igranje igrica.

O Moodleu

Moodle (eng. Modular Object – Oriented Dynamic Learning Environment) je sustav za udaljeno učenje otvorenog koda koji nastavniku omogućuje izradu i integraciju svih vrsta digitalnih materijala (tekstualne datoteke, mrežne stranice, videozapise), provjeru znanja pomoću testova, HotPotateos kvizove, križaljke, osmosmjerke, čak i igre poput vješala, Milijunaša, sudoku, zmija i ljestve… Uz malo mašte i puno truda moguće je osmisliti kolegij prilagođen svim stilovima učenja u kojem će polaznici uživati.

Slika 1. Moodle logo

Osim ovih karakteristika, veliki plus za Moodle je dostupnost nastavnicima. Na stranici https://moodle.carnet.hr potrebno je kliknuti na poveznicu Zahtjev za novim tečajem, popuniti podatke (Naziv kolegija, kraticu za navigaciju i kratko objašnjenje za što će se koristiti) i nakon nekog vremena (najčešće se radi o minutama) kolegij će biti odobren. U tom trenutku niste ni svjesni koliko vas posla još čeka .

Slika 2. Zahtjev za novim tečajem

Slika 3. Obrazac za popunjavanje zahtjeva za novim kolegijem

Resursi i aktivnosti

Kao što i sam naziv kaže, Moodle je modularan sustav – sastoji se od više odvojenih dijelova (modula) koji zajedno čine cjelinu, a mogu se odvojeno dodavati ili mijenjati.

Kolegij u Moodleu gradimo od različitih resursa. Resursi su sve datoteke (tekstualne datoteke i mrežne stranice), mape i poveznice koji se nakon izrade nalaze u nekoj od cjelina kolegija. Izuzetno koristan resurs je Book koji sadržaj prikazuje po stranicama, kao u knjizi. Korištenjem Booka kolegij dodatno dobiva na preglednosti.

Slika 4. Dodavanje novog resursa u kolegij

Kako online kolegij nije samo skup datoteka u digitalnom obliku postavljenih na internet, osim modula resurs, dostupan je i modul aktivnosti kojim kolegiju dodajemo interaktivnost. U aktivnosti spadaju ankete, testovi, igrice, wiki, predavanje zadaća, rječnici… Učenici dobro reagiraju na svaku od ovih aktivnosti (čak i testove) jer one od njih traže aktivno uključivanje u nastavu.

Slika 5. Dodavanje nove aktivnosti u kolegij

Aktivnost rječnik kao alat za aktivno uključivanje učenika u nastavni proces

Nakon što su učenici dobro reagirali na pripreme za Državnu maturu iz informatike u Moodleu, odlučila sam iskoristiti gotove materijale i prilagoditi ih nastavi u učionici i to za učenike prvih razreda. Kako je namjena ova dva kolegija različita, tako je različit i pristup. U pripremama za Državnu maturu naglasak je bio na ponavljanju gradiva i provjeri znanja. U kolegiju vezanom za nastavu cilj je aktivno uključiti učenike u nastavni proces pa se veći naglasak stavlja na aktivnosti nego na resurse. Većina igrica ugrađenih u Moodle stvorena je tako da pitanja „vuku“ iz Rječnika. Iako se može koristiti i baza pitanja, treba biti oprezan jer se u bazi nalaze pitanja različitih tipova, od kojih nisu svi iskoristivi u igricama (primjerice, ne možete u Milijunašu imati pitanje s dva ili više točnih odgovora).

Slika 6. Izgled rječnika u Moodle

Znači, želimo li pripremiti igre za učenike, treba napraviti kvalitetne rječnike. Dobro bi bilo napraviti poseban rječnik za svaku nastavnu cjelinu.

Izrada rječnika je velik posao i zahtijeva dosta vremena. Međutim, u Moodleu je rječnik aktivnost namijenjena učenicima (može se i ocjenjivati) i to je idealan alat za realizaciju jednog nastavnog sata. Može biti uvod u nastavnu cjelinu ili završno ponavljanje.

Kako dodati Rječnik u kolegij?

Nastavnik za pripremu unosa pojmova u rječnik treba samo dodati modul Rječnik na mjesto u kolegiju na kojem želi da se nalazi.

Slika 7. Omogućavanje izmjena u kolegiju

Klikom na gumb Omogući izmjene u gornjem desnom kutu pojavljuju se moduli koje možemo dodavati u kolegij.

Slika 8. Izgled prozora kada su omogućene izmjene

Budući da rječnik spada u aktivnosti, treba otvoriti padajući izbornik modula aktivnosti (Dodajte aktivnost) i odabrati Rječnik. Nakon toga treba navesti naziv rječnika, definirati broj pojmova koji će se prikazivati na jednoj stranici, stil rječnika i ostale postavke (primjerice, način ocjenjivanja, dopuštanje ispisa, komentiranja i sl.). Klikom na Pohrani i vrati se na tečaj, definira se rječnik i spreman je za unos pojmova.

Slika 9. Umetanje Rječnika u kolegij

Unos pojmova u rječnik

Unos pojmova u prethodno stvoreni rječnik je jednostavan. Klikom na naziv rječnika u kolegiju otvara se prozor rječnika. Na vrhu prozora nalazi se gumb Dodajte novi pojam koji omogućuje unos pojma i njegovo objašnjenje. Osim naziva i objašnjenja pojma, važno je definirati hoće li se pojam automatski povezati (poveznicom na svaku pojavu pojma u kolegiju), hoće li prilikom povezivanja biti case-sensitive (osjetljiv na mala i velika slova) i povezuju li se samo cijele riječi. Ovo je dio u kojem treba dobro razmisliti da se ne bi dogodilo da se poveznica pojavljuje i na pojmovima koje ne želimo povezati.

Slika 10. Unos novog pojma u Rječnik

Možemo navesti i dodatne ključne riječi koje želimo da se povežu s definiranim pojmom.

Slika 11. Unos pojma i njegovog objašnjenja      Slika 12. Podešavanje povezivanja pojmova

 

Kako je to izgledalo u prvim razredima Gimnazije A. G. Matoša u Đakovu?

Na kraju nastavne cjeline, umjesto klasičnog usustavljivanja gradiva i ponavljanja za pismenu provjeru znanja, učenici su dobili upute o načinu dodavanja pojmova u rječnik te svatko po jedan pojam za unos i jedan pojam za kontrolu. Na taj način su najmanje dva učenika „odradila“ jedan pojam. Učenici su na takav način rada izuzetno dobro reagirali, aktivno se uključili i dali sve od sebe da što bolje definiraju zadani pojam. Dodatni poticaj im je vjerojatno bio i to što se za svaki pojam u rječniku vidi i njegov autor

Nakon 20-ak minuta imali smo gotov rječnik, napravili igricu Milijunaš i zabavili se ponavljajući gradivo. Jednostavno, zar ne?

Literatura:

Ivana Bosnić: Moodle priručnik za seminar, HrOpen, 2006.
http://elacd.carnet.hr/index.php/Moodle_ukratko