Pro et contra na satovima povijesti

natasa_cupeljic

Nataša Čupeljić

Sažetak

Svrha rada s nadarenim učenicima na satovima povijesti jest proširiti i produbiti njihova osnovna znanja, potaknuti kritičku prosudbu povijesnih činjenica, otkriti uzročno-posljedične veze, brzo uočavanje razlika u povijesnom vremenu i prostoru i još mnogo toga. Kada govorimo o darovitim učenicima na satovima povijesti, moramo naglasiti da su to učenici koji pokazuju iznimno zanimanje i znanje iz područja povijesti, ali nije rečeno da su ti učenici identificirani kao nadareni učenici. Organizacijski pristup rada s nadarenim učenicima je zajedničko obrazovanje nadarenih učenika s drugim učenicima, uz neke dodatne oblike rada s njima. Dodatni oblici rada s nadarenim različiti su na satovima povijesti. Nastavnici povijesti mogu potaknuti darovite učenike dodatnim i težim zadacima, pripremama za natjecanja, istraživačkim zadacima, a jedan od dodatnih oblika rada koji će se predstaviti je rasprava/debata.

Ključne riječi: rad s nadarenim učenicima, povijest, rasprava/debata.

Uvod

Daroviti i talentirani učenici ne pokazuju iste osobine ili kvalitete, već čitav niz individualnih razlika, pa ih ne možemo svrstati u neku homogenu grupu. Daroviti i talentirani učenici često pokazuju natprosječne sposobnosti i predanost, ali ne uvijek u skladu s društvenim normama i nastavnim planom i programom. Djetetovi darovi i sposobnosti mogu se pojaviti u različitim životnim fazama, a mogu se pojaviti na jednom ili više područja.

Međutim, čini se da mi i dalje posvećujemo premalo pozornosti učenicima koji su talentirani za samo jedno polje, u ovom slučaju polje povijesti. Na satovima povijesti od nadarenog učenika očekuje se da više surađuje, kritički procjenjuje povijesne činjenice, otkriva uzročno-posljedične veze, brzo uočava razlike u povijesnom vremenu i prostoru, radi u grupama ili možda u parovima. Organizacijski pristup rada s darovitim učenicima je zajednička obuka nadarenih učenika s ostalim učenicima, uz neke dodatne oblike rada s njima.

Različiti su dodatni oblici rada koji potiču “rast” nadarenih učenika. Takve talentirane učenike potičemo na posebne, dodatne i teže zadatke, pripreme za natjecanja, istraživačke zadatke, povijesne ekskurzije, povijesne radionice, subotnje lekcije … a jedan od dodatnih oblika rada koji će se predstaviti je rasprava/debata.

Rasprava/Debata

Debata je jedna od najboljih metoda za razvijanje kritičkog mišljenja. Učenici također vole koristiti ovu metodu rada, jer zahtijeva mnogo istraživanja i razmišljanja od njih. U raspravi učenici moraju biti spremni braniti svoje argumente, analizirati i kritički procijeniti argument druge strane, braniti svoje argumente i ta činjenica ih dovodi do kritičkog razmišljanja. Rasprava potiče učenike da kritički vrednuju stečeno znanje, prodube ga, traže nova objašnjenja, istražuju dalje, kritički analiziraju suštinu predstavljene argumentacije i predlažu nova rješenja (ZIP, 2013).

U školi talentirani učenici od 7. do 9. razreda sudjeluju u povijesnim raspravama. U 7. razredu (3 učenika), 8. razredu (2 učenika) u 9. razredu (4 učenika). U ovom slučaju govorimo o učenicima koji pokazuju iznimno znanje i zanimanje za povijest, ali inače nisu svi identificirani kao nadareni.

Rasprave o povijesti tako se odvijaju u učionici u svim gore spomenutim razredima, od 7. do 9. razreda.

  • Broj učenika / debatera u svakom timu: 3 (jedan učenik iz 7., 8. i 9. razreda).
  • Broj timova u jednoj debati: 2, jedan tim brani izjavu rasprave, drugi je odbija.

Broj govora po stranici:
Izjava o raspravi pripremljena je rasprava, što znači da u njezinu sastavu sudjeluju talentirani učenici. učenici o tome uče najmanje 14 dana prije izvedbe, tako da imaju dovoljno vremena za pripremu.

Ove su godine talentirani već raspravljali o sljedećim tvrdnjama:

7. razred:

  • Etruščani su utjecali na Rimljane više od Grka.
  • Državni sustav Atene bio je bolji od državnog sustava Sparte.

8. razred:

  • Razmjena dobara između Novog i Starog svijeta bila je korisnija za potonji.
  • Reforme Marije Terezije i Josipa II. donio bolji život slovenskom poljoprivredniku.

9. razred:

  • Propaganda je imala tijekom Prvog svjetskog rata važnu ulogu.
  • SAD nisu smjele bacati atomsku bombu na Japan 1945. godine.

Planiranje i provođenje rasprave odvija se u 4 faze (Rupnik Vec i Kompare, 2006):

  • Pregovaraju.

Učenici se najprije upoznaju s izravnom izjavom koja će biti predmet sukoba argumenata. Učenici se odlučuju raspravljati o odabranom stavu i dijele se u dva tima od kojih svaki ima tri člana. Jedan tim – zastupnička grupa – brani argument rasprave, druga – suprotstavljena grupa – to odbacuje.

  • Priprema za raspravu (istraživački postupak).

Tijekom pripreme za raspravu, učenici istražuju resurse, prikupljaju i odabiru informacije, konstruiraju argumente i protuargumente … Prvi dio priprema za raspravu može se odvijati u školi. Potičemo sve studente da predstave ideje za i protiv odabrane izjave. Većina priprema za raspravu odvija se izvan učionice: učenici se prvo pripremaju za raspravu pojedinačno. Svaki debater (govornik) istražuje resurse i prikuplja informacije, a suradnja između članova grupe važna je u izgradnji argumentacije – pripremi argumenata i protuargumenta.

Učitelj ima mentorsku ulogu u pripremi za raspravu … savjetuje pri izradi argumenata, vodiče u pronalaženju resursa, koordinira suradnju između članova grupe.

  • Vođenje rasprave.

Tijek rasprave strukturiran je unaprijed i slijedi pravila o tome kako govora zagovaračkih i oporbenih grupa slijede jedna drugu, na sadržaj govora svakog od govornika i na vrijeme koje im je na raspolaganju. Sastavni dio zadatka svakog od govornika je iznijeti argumente u prilog vlastitom stavu i odbaciti argumente protivničke grupe. Tijekom govora nitko ne bi trebao ometati govornika. Svaka grupa ima 3 minute vremena pripreme između govora.

Studenti koji slušaju raspravu aktivni su tijekom rasprave, jer bilježe tok rasprave i kontinuirano (barem otprilike) analiziraju i ocjenjuju argumente obje skupine.

  • Analiza i refleksija rasprave.

Važna sastavnica metode rasprave je i analiza i refleksija rasprave koju provodimo nakon rasprave. Debateri i učenici koji su slušali raspravu prvo pojedinačno razmišljaju o događajima uz pomoć pitanja, nakon čega slijedi analiza i refleksija rasprave koju je učitelj moderirao u frontalno vođenom razgovoru.

U postupak pripreme i provođenja rasprave uključeni su samo talentirani studenti, a uloga ostalih učenika presudna je u četvrtom dijelu rasprave, odnosno promišljanju same rasprave. Na kraju rasprave, drugi studenti mogu dignuti ruke ili glasati tajnim glasanjem kako bi odlučili koja je grupa branila svoj stav uvjerljivije (za ili protiv tvrdnje o raspravi) ili koja je argumentacija grupe bila jača u raspravi.

Zaključak

Rad s nadarenim učenicima na satovima povijesti poseban je izazov za učitelja, jer u ovom slučaju govorimo o učenicima koji su izuzetno znatiželjni, puni znanja i informacija, što često iznenađuje i samog učitelja. Talentirani učenici mogu iznenaditi sa pitanjima na koja nastavnik nema odgovor u svojoj glavi. Naravno, u ovoj situaciji nema ništa loše, pogotovo zato što potiče i učenike i nastavnike da otkriju nova znanja i prodube i prošire ono što su već naučili. Zapravo to je suština i cilj rada s nadarenim učenicima.

Literatura

  1. Drago Žagar, Jana Artač, Tanja Bezič, Mirt Nagy, Sonja Purgaj, odkrivanje in delo z nadarjenimi učenci: https://www.gov.si/assets/ministrstva/MIZS/Dokumenti/Osnovna-sola/Ucni-nacrti/Drugi-konceptualni- dokumenti/Odkrivanje_in_delo_z_nadarjenimi_ucenci.pdf (pridobljeno: 18. 3. 2020)
  2. Rupnik Vec, T. in Kompare, A. (2006). Kritično mišljenje v šoli. Strategije poučevanja kritičnega mišljenja. Ljubljana, ZRSŠ, 34 str.
  3. Virginia Z. Ehrlich, (1989). Gifted Children, A Guide for Parents and Teachers, Trillium Press. New York, str. 5
  4. ZIP, Za in Proti, Misliti in govoriti boljši svet, avgust 2013, str. 7