Nove paradigme u IKT-u i podučavanju informatike i računalstva

Tematska cjelina Nove paradigme u IKT-u i podučavanju informatike i računalstva započela je vrlo značajnim temama, izuzetno važnima svima koji ulaze u razred.

Prva tema u ovome dijelu bila je posvećena motivaciji – Motivacijom nastavnika do motivacije učenika, koju je održala Deana Gaić Kaličanin.

Kako bi nastavnici bili uspješni u svome radu, trebaju biti vješti u upravljanju razredom. O ovoj važnoj temi, Razrednom managementu, prisutnima je govorila viša savjetnica Ivana Biljan.

Sve u našem obrazovnom sustavu, od vrtića do fakulteta, trebalo bi pripremati našu djecu za svijet rada. Poslodavci i obrazovanje ruku pod ruku – sektorski pristup planiranju kvalifikacija, tema je koju nam je predstavio Mislav Balković.

Vrlo značajnu temu Utjecaj nasilnih video i računalnih igrica na agresivno ponašanje i školski uspjeh učenika, predstavila je Vesna Bilić.

O iskustvima i stavovima djece i odraslih prema elektroničkim medijima i prevenciji elektroničkog nasilja, govorila je Martina Tomić-Latinac.

Izvrsna kao i uvijek, Sonja Lušić Radošević, članica uredništva portala ucitelji.hr govorila je o primjeni Google dokumenta u Pripremi državne mature iz informatike na portalu Moja matura.

Za kraj ovih izuzetno vrijednih i korisnih predavanja potrebnih učiteljima i nastavnicima u njihovom svakodnevnom radu, zaključio je svojim izlaganjem viši savjetnik Eugen Ban s posebno značajnom temom Načini, postupci i elementi vrednovanja u nastavi informatike, u kojoj je prisutne potaknuo na promišljanje o najtežem i najvažnijem dijelu njihova rada – a to je ocjenjivanje učenika. Svoje izlaganje temeljio je na obrazovnim ishodima koji su polazište za određivanje kvalifikacija u Hrvatskome kvalifikacijskom okviru i neizbježnome Bloomu.

PRIKAZ DIJAPROJEKCIJE PREUZMI SVE

Infokup 2011. – županijska razina

Željka Knezović

14. ožujka 2011. održana su županijska natjecanja iz informatike i računalstva za učenike osnovnih i srednjih škola Republike Hrvatske. Svi učenici, koji su postigli zavidne rezultate na školskoj razini natjecanja, bili su pozvani na županijsku razinu kako bi pokazali svoja znanja u rješavanju algoritamskih problema, u osnovama informatike i računalstva te kako bi prikazali zanimljiva softverska rješenja određenih životnih problema i načine na koje ih uz pomoć tehnologije mogu realizirati.

Pogledajmo kako je to izgledalo u brojkama: na školskoj razini Infokupa sudjelovalo je 6060 natjecatelja, a na županijsku razinu pozvano ih je 2046.

Najveći broj natjecatelja, što nas jako veseli, dolazi iz osnovnih škola, i to 1194 učenika:

• Najpopularniji programski jezik osnovnoškolcima je LOGO (509 učenika, od čega je najveći broj učenika iz 6. razreda te učenika do 5. razreda).
• 271 osnovnoškolac natjecao se u programskom jeziku Basic/C/C++, najviše učenici 7. razreda.
• Znanje u kategoriji Osnove informatike pokazao je 381 natjecatelj.
• Iznimno nas veseli brojka od 33 rada u kategoriji Razvoj softverskih rješenja. Mali i ozbiljni programeri, nema što! Što li će tek raditi u srednjoj školi?

Iz srednjih je škola na županijsku razinu bilo pozvano 952 učenika:

• Kategorija Algoritmi u kojoj su učenici pokazali svoja znanja u programskim alatima Pascal/C/C++ okupila je 260 natjecatelja.
• Kategorija Osnove informatike okupila je 564 natjecatelja (najveći broj učenika dolazi iz prirodoslovno-matematičkih gimnazija, zatim općih gimnazija i neznatno manje iz strukovnih škola).
• U kategoriji Razvoj softverskih rješenja predstavljeno je 28 radova.

Tko će biti pozvan na državnu razinu Infokup natjecanja, saznat ćemo 1. travnja 2011., kako propisuju pravila Natjecanja, odnosno nakon provjere rješenja i odluke nadležnog Državnog povjerenstva. Informacije o tome tko je pozvan na jubilarno 20. natjecanje iz informatike i računalstva, bit će objavljene na službenim stranicama Infokup natjecanja www.infokup.hr.

U ime organizatora natjecanja i cijelog tima Infokupa 2011. čestitam svim natjecateljima na postignutom uspjehu!

Stručni skupovi za učitelje i nastavnike informatike i računalstva

Osječko – baranjske, Požeško – slavonske, Brodsko – posavske, Virovitičko – podravske i Vukovarsko – srijemske županije

 

Viktorija Hržica

Već tradicionalno, prije početka nastavne godine, za učitelje i nastavnike svih predmeta viši savjetnici iz osječke podružnice Agencije za odgoj i obrazovanje organiziraju međužupanijske stručne skupove. Slijedeći tradiciju, i za učitelje i nastavnike informatike i računalstva organizirani su županijski i međužupanijski skupovi.

Skupovi su održani:

• 31. kolovoza u Tehničkoj školi i prirodoslovnoj gimnaziji R. Boškovića u Osijeku za Osječko – baranjsku županiju,
• 1. rujna u Gimnaziji u Požegi za Požeško – slavonsku, Brodsko – posavsku i Virovitičko – podravsku županiju,
• 2. rujna u Tehničkoj školi R. Boškovića u Vinkovcima za Vukovarsko – srijemsku županiju. 

Dr. sc. Jadranka Mustapić-Karlić,
ravnateljica Tehničke škole R. Boškovića u Vinkovcima

Odaziv na skupove bio je odličan. Ukupno im je prisustvovalo više od 250 učitelja i nastavnika. Teme su bile raznolike, ali su činile zaokruženu cjelinu kako bi učitelje i nastavnice potaknule u njihovome profesionalnom razvoju.

Novosti iz Agencije za odgoj i obrazovanje

Tijekom ljeta u Agenciji za odgoj i obrazovanje pokrenut je sustav za online prijavu na stručne skupove. Kako se prijaviti na stručne skupove, sudionike je upoznala viša savjetnica za informatiku i računalstvo Viktorija Hržica, prof.

Prijava na stručne skupove

Stručno usavršavanje i profesionalni razvoj

Često govorimo o stručnome usavršavanju i profesionalnome razvoju. Postoje li razlike između ovih pojmova ili oni znače isto? Razlike i sličnosti predstavila je viša savjetnica za informatiku i računalstvo Viktorija Hržica, prof.

Stručno usavršavanje i profesionalni razvoj

Akcijsko istraživanje

Nakon uvodnih predavanja, sudionici su upoznati s akcijskim istraživanjem. S osnovama akcijskih istraživanja sudionike su upoznale više savjetnice Agencije za odgoj i obrazovanje: u Osijeku Ružica Pažin-Ilakovac, dipl. pedagoginja, u Požegi Marina Ništ, prof. te u Vinkovcima Ninočka Truck-Biljan, prof.

Akcijsko istraživanje

 
Viša savjetnica Ružica Pažin-Ilakovac, Osijek, 31. 8. 2010.   Viša savjetnica Marina Ništ, Požega, 1. 9. 2010.

Viša savjetnica Ninočka Truck-Biljan, Vinkovci, 2. 9. 2 010.

Da akcijska istraživanja nisu nepoznata učiteljima i nastavnicima, pokazali su primeri iz prakse koji su uslijedili nakon toga. S Debatom kao metodom u nastavi informatike sudionike je upoznala Natalija Stjepanek, profesorica mentorica.

Debata kao metoda u nastavi informatike

   

Sljedeći primjer iz prakse, Društvene mreže i sigurnost, prikazala je Maja Jurić-Babaja, učiteljica mentorica.

Društvene mreže i sigurnost

 

Vesna Lončar-Cindrić, učiteljica mentorica, sa svojim je primjerom iz prakse sudionike potaknula na promišljanje o potrebi razvijanja empatije kod učitelja i nastavnike te kod učenika.

Empatija

U Požegi je prof. Marijana Kraničnik prikazala nekoliko uspješnih učeničkih radova proizašlih iz korelacije nastave hrvatskoga jezika i informatike.

Ezopove basne izrada stripa u PowerPointu

Python – novi programski jezik u osnovnim i srednjim školama

Nakon općih pedagoških tema, učitelji i nastavnici upoznati su s novim programskim jezikom Pythonom, u kojemu je moguće programiranje od prvoga razreda osnovne škole do fakulteta. Program podržava strukturalno i objektno programiranje. Predavanja s radionicama vodili su za osnovne škole mr. sc. Ljiljana Miletić, profesorica savjetnica te za srednje škole Zlatko Markovinović, profesor mentor.

Python primjeri programa

Python by Zlatko Markovinović

Dio ozračja sa skupova možete vidjeti na fotografijama.

Pogledaj cijeli album

 

Da je skup ostvario svoj cilj, pokazale su evaluacije učitelja i nastavnika što možete vidjeti u grafikonu.

Iz evaluacija izdvajam neka od zapažanja/komentara učitelja/nastavnika:

1. Tijekom skupa ostvario/la sam svoje profesionalne ciljeve…

• Saznala sam zanimljive stvari o korisnim temama
• Online prijava stručnih skupova – nova saznanja o tome…
• Potvrdila razmišljanje i neke nove ideje za nastavu
• Nove nastavne metode
• Volim sresti ljude iz svoje branše, čuti novosti, dobiti volju za rad u novoj školskoj godini
• Upoznao sam nove načine rada – debata; poticaj za novosti u radu
• Stekao sam znanja koja su mi nedostajala u nastavi i iznimno sam zadovoljan. Svaka od tema je bila korisna bilo u obrazovanju, bilo u odgoju učenika.
• Nove ideje koje su primjenjive u nastavi
• Upoznao sam se sa programskim jezikom Python
• Upoznao nove mogućnosti za primjenu u nastavi
• Nova saznanja o primjeni akcijskog istraživanja u nastavi i kroz primjer debate
• Proširiti znanje iz metodike, pedagogije, didaktike i struke
• Praćenje aktualnih tehnologija i nastavnih metoda
• Kako primjenjivati neke druge metode i sredstva te kako razbijati monotoniju i uvesti dinamiku u nastavu.

2. Najviše mi je koristilo…

• Što sam saznala nove informacije, naučila nove stvari…
• AZOO online prijava, debata
• Primjeri iz prakse
• Spoznati nove metode rada, sigurnosti, debate
• Predavanja Društvene mreže i sigurnost i Nastavna metoda debate
• Razmjena iskustava iz nastave i rada s učenicima
• Komunikacija s kolegama
• Metoda debate N. Stjepanek i Empatija Vesna Cindrić
• Sva predavanja bila su korisna
• Python
• Primjeri iz prakse, tekuća problematika
• Empatija kod učenika
• Predavanje o akcijskom istraživanju više savjetnice
• Komunikacija sa sudionicima
• Akcijsko istraživanje
• Noviteti u nastavi
• Sve
• Ezopove basne
• Sva predavanja
• Iskustvo drugih u usporedbi s vlastitim
• Primjeri dobre prakse

3. Poteškoće pri realizaciji…

• Sve OK
• Broj računala, previše neprijavljenih sudionika
• Rad tankih klijenata
• Nije bilo
• Trajanje (malo predugo)
• Nema
• Umor?

4. U svom daljnjem radu mislim da je moguće…

• Svakako koristiti debatu u nastavi
• Poticati empatiju među učenicima, uvesti neke nove nastavne metode
• Primijeniti Python
• Primijeniti sva novostečena znanja (osim programiranja u Pythonu)
• Iskoristiti danas usvojene sadržaje s predavanja
• Posvetiti više sadržaja programskim jezicima, npr. Python
• Primijeniti programiranje
• Koristiti debatu
• Primijeniti tuđa pozitivna iskustva
• 1. Provesti akcijsko istraživanje, 2. Primijeniti debatu kao nastavnu metodu u informatici, 3. Uspješno primijeniti programski jezik Python
• Još više poboljšati nastavu akcijskim istraživanjem i cjeloživotnim učenjem, inovacijama, empatijom i dobrom voljom
• Sva predavanja iskoristiti kao smjernicu ili upotrijebiti u nastavi
• Pohvala!!!
• Primijeniti teme o zaštiti podataka na društvenim mrežama i akcijska istraživanja
• Primijeniti akcijsko istraživanje, debatu kao nastavnu metodu

Nastavne metode sustava kritičkog mišljenja u informatici/računalstvu

 

Marina Mirković

Cilj je svakog nastavnika u nastavnom procesu postići dobru nastavu koja obuhvaća raznolikost metoda, zanimljivu koncepciju, jasna pravila, dobru radnu atmosferu i primjerenu stručnu razinu. Nužna je dobra suradnja nastavnika i učenika na stručnoj i osobnoj razini. Učenici trebaju biti aktivni kako bi se formirali kao osobe. Osnovne metode u informatici/računalstvu su:

1. metoda usmenog izlaganja,
2. metoda demonstracije,
3. metoda razgovora,
4. metoda vježbi (praktičnog rada) i
5. metoda čitanja i rada na tekstu.

Kako u nastavi ne bi dominiralo nastavničko predavanje kao kombinacija metode usmenog izlaganja i metode demonstracije te bi se omogućila primjena i ostalih metoda, Forum za slobodu odgoja nastavnicima pruža obrazovanje za primjenu novih, atraktivnih metoda.Forum za slobodu odgoja (Forum ili FSO) je nevladina, neprofitabilna ogranizacija aktivna u Hrvatskoj od 1992. godine. Forumov osnovni cilj je predstaviti, upoznati i ohrabriti uvođenje obrazovnih standarda suvremenog demokratskog društva u hrvatski obrazovni sustav. Članovi Foruma su obrazovni stručnjaci, profesori i učitelji, ali i roditelji, studenti i učenici zainteresirani za probleme u obrazovanju te oni koji planiraju postati učitelji. Forumov cilj usredotočen je na uspostavu obrazovnog okvira i uvjeta za razvoj mladih ljudi kao kreativnih i informiranih pojedinaca što uključuje otvorenost i kritičko mišljenje.

Projekt „Čitanje i pisanje za kritičko mišljenje“ (Reading & Writing for Critical Thinking Project – RWCT), čiji je nositelj FSO, namijenjen je podučavateljima koji traže načine kojima bi potaknuli i poboljšali proces obrazovanja. Poučavanje nastavnika ostvaruje se u osam cjelodnevnih radionica. Projekt pruža pomoć kojom se u nastavu uvode nove metode poučavanja čijom se primjenom potiče kritičko mišljenje. Te metode mogu se primijeniti u svim predmetima i na svim razinama obrazovanja pa tako i u nastavi informatike/računalstva. Cilj primjene novih metoda je uspostaviti razred u kojemu će se poticati i ohrabrivati otvorena i odgovorna interakcija. Korištenjem palete efikasnih metoda promiče se kritičko mišljenje te neovisno učenje u okviru cijelog kurikuluma. Učenici postaju odgovorni za svoje učenje, rade i uče u suradnji s drugima, pripremaju se za cjeloživotno učenje.

Slika 1: Promotivni letak projekta „Čitanje i pisanje za kritičko mišljenje“ 

Sustav kritičkog mišljenja ne sadrži, kao tradicionalni nastavni sat, uvodni, glavni i završni dio sata, već ga čini okvirni sustav koji je obrazac metoda poučavanja primjerenih za početak, sredinu i završetak nastavnog sata: evokacija, razumijevanje značenja i refleksija pa ga zovemo ERR sustav.

Evokacija

Evokacija je prva etapa ERR sustava u kojoj se vrši nekoliko važnih kognitivnih aktivnosti. Učenici se aktivno prisjećaju svega što znaju o nekoj temi, preispituju vlastito znanje i ujedno povezuju poznato s nepoznatim. Učenike treba aktivirati kako bi došli do sadržajnog, trajnog i kritičkog razumijevanja. U ovoj etapi se od njih traži da razmisle što znaju o nekoj temi, da o njoj postavljaju pitanja i odrede svrhu učenja. Kroz početnu aktivnost izlučuju temelje osobnog znanja na koje se može dograditi novo znanje.

Razumijevanje značenja

U drugoj etapi učenici dolaze u kontakt s novim informacijama ili idejama. Zadaća je održati aktivnost, zanimanje i zamah postignut u etapi evokacije. Treba podržati pokušaje učenika da prate svoje razumijevanje. Od njih tražimo da istražuju i preispituju spoznaje te smisleno povezuju novo s poznatim. Rezultat ovog procesa je zaključivanje ili shvaćanje značenja.

Refleksija

Refleksija je treća etapa u kojoj učenici stvarno usvajaju novo znanje i u njoj dolazi do trajnog učenja. Od učenika se očekuje da vlastitim riječima počnu izražavati nove postavke i informacije jer najbolje pamte ono što razumiju u vlastitom kontekstu. Potrebno je omogućiti razmjenu ideja između učenika, čime se proširuje njihov rječnik te ih izložiti raznim shemama dok grade vlastitu. Od učenika se traži da iznova razmišljaju o idejama s kojima su se susreli i značenju koje su shvatili, te da propituju, tumače, primjenjuju, raspravljaju i proširuju to značenje na novo područje aktivnosti.

Metode ERR sustava

Početna metoda brain storming
Pisani razgovor
Petominutni sastav (slobodno pisanje)
Razmisli/u paru razmijeni
Grozdovi
Metoda INSERT
Kategorizacijski pregled
Vennov dijagram
Kockarenje
Konceptualna tablica
T-tablica
Ispremiješane rečenice
KWL tablica
Mreža diskusije
Debata
Suradničko učenje
Metoda slagalice

Slika 2. Učenici izmjenjuju iskustva i odgovore u paru      Slika 3. Prikaz grozdova vezanih uz pojam datoteka

     
Slika 4. Vennov dijagram s usporedbom svojstava datoteka i mapa

Slika 5. Izrada konceptualne tablice programskih petlji   Slika 6. Radovi ekspertnih grupa s temom oblikovanja teksta

            
Slika 7. Debata s afirmacijskom i negacijskom ekipom

Analiza primjene novih metoda u nastavi

Nastavne metode EER sustava koriste se u osnovnim i srednjim školama te na visokim učilištima. Sve je veći broj nastavnika koji završavaju RWCT seminar Foruma za slobodu odgoja prema preporukama kolega i ravnatelja škola. Premda navedene metode imaju veću primjenu u nastavnim predmetima jezične i društvene kategorije, uz određenu prilagodbu mogu se primijeniti i u tehničkim i prirodnim predmetima. Više pažnje treba posvetiti ocjenjivanju i vrjednovanju učeničkoga rada odnosno učeničkog samovrjednovanja.

Najpopularnije metode u nastavi su oluja mozgova, grozdovi, INSERT metoda, suradničko učenje, slagalica i KWL tablica. Njihovom su primjenom u nastavi i radu nastavnika uočene promjene: ostvarena je ležernija i zanimljivija nastava, opće poboljšanje, veće sudjelovanje i motiviranost učenika, bolja komunikacija s učenicima te bolja radna atmosfera. Nažalost, sve metode zahtijevaju više vremena za pripremu nastave.Nastavnici su aktivniji i zauzetiji u pripremi i provedbi nastave. Pomažu učenicima u njihovim projektima, potiču individualni i rad u grupama, potiču i slušaju diskusije učenika na zadanu temu.

Uočene su i znatne promjene kod učenika: aktivnije sudjelovanje, veći interes za nastavni predmet, bolja komunikacija i radna atmosfera, opušteniji pristup nastavi. Poboljšao se je i odnos prema nastavniku, želja za učenjem, veća je zainteresiranost. Učenici ostvaruju bolju suradnju s razrednim kolegama i imaju bolji pristup prezentiranim informacijama. Za vrijeme nastave svi učenici imaju priliku izraziti što misle ili znaju, učiti u suradnji s drugima, koristiti literaturu i aktivno sudjelovati u zanimljivoj nastavi.

Navedene nastavne metode i strategije najbolje potiču kreativnost učenika i nastavnika. Nastavnici koji koriste alternativni oblik poučavanja bolji su poticatelji kreativnosti svojih učenika od učitelja koji još uvijek koriste tradicionalan način poučavanja.Svim nastavnicima savjetujem da završe RWCT seminar. Primjena novih metoda pridonosi boljoj nastavi u kojoj je aktivnije sudjelovanje učenika, veći interes za nastavni predmet, bolja komunikacija i radna atmosfera. U komibnaciji s e-učenjem omogućeno je dodatno poboljšanje nastavnog procesa u kojemu dominira učenik i njegove aktivnosti uz mentorstvo nastavnika.

Literatura:

• E. Terhart: Metode poučavanja i učenja, Educa, Zagreb, 2001.
• J. L. Steele, K. S. Meredith, C. Temple, S. Walter: Čitanje i pisanje za kritičko mišljenje, vodiči kroz projekt (I.-VIII.), Forum za slobodu odgoja, Zagreb, 2001. 
• E. Jensen: Super-nastava (Nastavne strategije za kvalitetnu školu i uspješno učenje), Educa, Zagreb, 2003. 
• W. Mattes: Nastavne metode (75 kompaktnih pregleda za nastavnike i učenike), Naklada Ljevak, Zagreb, 2007. 
• Forum za slobodu odgoja, mrežna stranica http://www.fso.hr/forumM/